Brodovi koji plove kroz arktičke vode više ne smiju koristiti mazut

Brodovi koji plove kroz arktičke vode više ne smiju koristiti ni prevoziti mazut, prema uredbi pomorske agencije Ujedinjenih naroda IMO koja je stupila na snagu u ponedjeljak.

Zabrana je usvojena 2021. godine i trebala bi spriječiti izlijevanje mazuta u more koje bi moglo ugroziti osjetljivi okoliš i živi svijet Arktika, uključujući morževe, sjeverne medvjede i beluga kitove.

“Pomorski transport na Arktiku kontinuirano raste – mjereno brojem brodova i razdobljem plovidbe (…)”, upozorava Sian Prior, vodeći savjetnik Saveza za čisti Arktik koji obuhvaća 20 skupina za zaštitu okoliša.

Mazut je ostatak u procesu prerade nafte, nalikuje katranu i jeftiniji je oko 30 posto od ostalih goriva, ali i gušći pa ga je, ako dospije u more, teže očistiti. 

Izuzeća

Zabrana će od 1. srpnja 2024. isključiti iz transporta preko Arktika gotovo trećinu mazuta i oko 16 posto tog goriva u upotrebi u arktičkoj regiji u usporedbi s 2019. godinom, prema analizi neprofitnog Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz iz 2020.

Gorivo neće biti potpuno izbačeno iz transporta i upotrebe zato što sporazum predviđa izuzeća za brodove izgrađene nakon 2016. godine, sa zaštićenim spremnicima i ublaženim rizikom izlijevanja. Mazut najviše u poslovanju koriste tankeri s ukapljenim plinom i brodovi za prijevoz rasutog tereta.

Uredba također arktičkim državama dopušta da do 2029. odobre izuzeća za brodove koji plove pod njihovom zastavom i u njihovim teritorijalnim vodama. Više od polovine arktičke flote ispunjavalo je u 2019. uvjete za izuzeće, pokazalo je istraživanje.

Mogućnost izuzeća imaju Rusija, SAD, Kanada, Danska i Norveška.

Norveški izuzetak

Kanadsko ministarstvo prometa reklo je Reutersu da će izuzeće odobriti brodovima pod kanadskom zastavom koji transportiraju hranu i gorivo zajednicama na Arktiku, i to do 1. srpnja 2026. godine.

Norveška je usvojila Svalbardski Zakon o zaštiti okoliša kojim je zabranila mazut. Početkom mjeseca izrekli su irskoj brodarskoj kompaniji kaznu od milijun norveških kruna (94.000 dolara) zato što je njezin brod plovio vodama Svalbarda s utovarenim mazutom.

Dansko ministarstvo okoliša nije odgovorilo na upit Reutersa hoće li odobriti izuzeće za vode oko Grenlanda.

Sjedinjene Države nisu odmah odgovorile na upit. Finska planira zabraniti mazut krajem godine, prema riječima vladinog glasnogovornika.

Rusija nije precizirala kada bi mogla usvojiti zabranu. Uvjet je usvajanje amandmana na konvenciju o zagađenju mora, navelo je predstavništvo pri IMO-u u podnesku u listopadu 2022. godine.

Više od polovine arktičkih obala nalazi se na teritoriju Rusije.

Rusko ministarstvo prometa nije odgovorilo na upit Reutersa da komentira stupanje zabrane na snagu. Ruska državna brodarska grupacija Sovcomflot rekla je da će joj “odluke međunarodnih i nacionalnih vlasti biti smjernice koje će poštovati”.