“Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračuna!, staknula je direktorica komunikacija u WWF-Adriji Petra Boić Petrač.
Stvarni trendovi, naglasila je, pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planeta i dalje povećava. “Zbog toga 2026. godina, unatoč kasnijem datumu, predstavlja najveću razinu ekološkog prekoračenja ikad zabilježenu”, istaknula je Boić Petrač.
“Sutra ulazimo u ekološki dug. To znači da će 30. srpnja čovječanstvo potrošiti cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini. Nakon tog dana živimo na ekološki dug – trošimo prirodni kapital brže nego što ga priroda može obnoviti”, ističe WWF – Adria.
Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutačno koristi prirodne resurse 73 posto brže nego što ih Zemljini ekosustavi mogu obnoviti. Iz WWF-a upozoravaju da to dugoročno ugrožava stabilnost ekosustava, proizvodnju hrane i kvalitetu života diljem svijeta.
Iz WWF-a navode da su posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti te rastu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa.
Ističu da rješenja postoje, od smanjenja emisija stakleničkih plinova i održive proizvodnje hrane do učinkovitijeg korištenja energije i prirodnih resursa, no da su za pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne hitne i sustavne promjene u načinu proizvodnje, potrošnje i upravljanja prirodnim bogatstvima.
Prema podacima WWF-a, zemlje regije svoj ekološki dug započinju znatno prije globalnog datuma: Crna Gora je u dug zakoračila 20. travnja, Hrvatska 25. travnja, Bosna i Hercegovina dan kasnije, a Srbija 16. svibnja.