Turizam Kanarskih otoka okreće se budućnosti što dokazuje nedavno lansiranje Find the Seasouls, interaktivnog iskustva unutar platforme ROBLOX osmišljenog za promicanje brige o okolišu kod novih generacija. Kanari su time postali prva europska destinacija unutar ove društvene platforme koja dnevno diljem svijeta ima više od 80 milijuna aktivnih korisnika, poglavito Alpha i Z generacije.
Find the seasouls aktiviran je kako bi potaknuo brigu za okoliš kod novih generacija, pozivajući na poštivanje parkova prirode, zaštićenih prostora i bioraznolikosti otoka. Iskustvo je osmišljeno na način da korisnici sa svojim avatarima putuju diljem osam otoka ovog arhipelaga, posjećujući lokacije poput vulkana na Lanzaroteu ili šume smreke El Hierra te da traže posebna morska stvorenja (seasouls), likove inspirirane životinjama koje obitavaju na otocima.
Cilj je ovoga projekta povezati se s turistima budućnosti tako što ih se prilikom posjeta destinacijama educira o važnosti brige za okoliš. Budući je iskustvo uglavnom namijenjeno najmlađima, osmišljeno je tako da daje prioritet vrijednostima povezanima s održivošću i uzimajući u obzir maksimalno vrijeme izlaganja ekranu.
Robot plovilo za sakupljanje mikroplastike
Mikroplastika je ozbiljan globalni problem. Sve je više nalazimo u morskim organizmima, uključujući ribu i školjke, a koje se koriste u ljudskoj prehrani. Prema nekim istraživanjima, čovjek unese oko pet grama plastike tjedno što je ekvivalent težini jedne kreditne kartice.
Sa zadatkom prikupljanja i analiziranja mikroplastike u moru, 21. siječnja 2025. u prvu je službenu plovidbu krenuo robot-brod Jadranko v1.0, prototip produkta istoimenog projekta. Ovaj robot-brod rad je studenata i stručnjaka Istarskog veleučilišta, osmišljen za prikupljanje i analizu mikroplastike u moru, jednog od najvećih ekoloških izazova današnjice.
Njegovo porinuće možda predstavlja ključni korak u borbi protiv opasnog fenomena koji ugrožava kako morski ekosustav, tako i zdravlje ljudi. Voditeljica projekta, doc. dr. sc. Vedrana Špada, najavila je daljnji razvoj projekta Jadranko kroz dvije ključne faze u naredne dvije godine.
Kako bi se smanjio negativan utjecaj mikroplastike, robot koristi napredne tehnologije razvijene suradnjom industrijskih i akademskih partnera. Ovakva rješenja ne samo da pridonose očuvanju okoliša, već inspiriraju nove generacije mladih inženjera i znanstvenika na rješavanje globalnih izazova.
Projekt uključuje razvoj autonomnog plovila za sakupljanje mikro i makroplastike uz obalu te analizu uzoraka u laboratorijima Centra METRIS Istarskog veleučilišta. Posljednja faza, Jadranko v3.0 obuhvaća kontinuirano prikupljanje uzoraka mikroplastike, njihovu detaljnu analizu i prezentaciju rezultata znanstvenoj i stručnoj javnosti. Ovaj projekt predstavlja važan korak u naporima za održiviju budućnost, pružajući inovativna rješenja u borbi protiv mikroplastike i zaštiti okoliša koja nadilazi granice Hrvatske.
Utjecaj nasipavanja plaža na obalna staništa
Uskoro započinje važno istraživanje Instituta za oceanografiju i ribarstvo koje će dati znanstveni odgovor na pitanje što smo uistinu učinili ribljim populacijama nasipavanjem umjetnih plaža na mjestima gdje je nekada obala bila puna života. Plitka obalna staništa ključna su za mnoge vrste morskih riba, no ljudske aktivnosti poput gradnje i nasipavanja plaža uništavaju mjesta gdje se ribe razmnožavaju i rastu.
“Naša prijašnja istraživanja otkrila su da promjene ribljih zajednica duž jadranske obale mogu biti povezane s obalnom gradnjom, ali važnost prirodnih plaža i efekti dohrane još uvijek nisu dovoljno istraženi. Stoga uskoro započinjemo terenska istraživanja kako bismo procijenili utjecaj ljudskih aktivnosti na riblje zajednice Jadranskog mora”, objavio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Kroz projekt Povezivanje ekološke uloge rastilišta i trofičkih obrazaca s dinamikom ribljih populacija i raznolikosti – #LinkFish, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost – Croatian Science Foundation, pod vodstvom dr. sc. Sanje Matić Skoko iz Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, znanstvenici će proučavati riblji svijet na prirodnim i umjetno izmijenjenim plažama Kvarnera i srednje Dalmacije.
Istraživanje će pružiti odgovor na pitanje kako su ljudske aktivnosti promijenile sastav i strukturu obalnih ribljih zajednica na hrvatskoj obali. Uzorkovanje će se obavljati krajem proljeća, prije početka turističke sezone, kada ekološki uvjeti omogućuju veliku vjerojatnost prisutnosti mladih riba.
Znanstvenici će procjenjivati riblje populacije ronjenjem, mrežama za istraživanje ličinki i metodom kvadrata uz korištenje anestetika kako bi ispitali sastav sitnih kriptobentoskih vrsta riba koje se skrivaju u procjepima i ispod stijena. Kilometri novog umjetnog šljunka zauvijek su promijenile Jadransko more u beživotni bazen za kupanje turista. Znanstvenici se pitaju je li vrijedilo.
Prosvjedi na Kanarima
Vratimo se na Kanare gdje su prošle godine zabilježeni brojni prosvjedi. Jedan od njih održan je u kolovozu kada su bijesni prosvjednici u pokušaju obrane, po njihovim riječima, zadnjeg netaknutog dijela Tenerifa (jednom od kanarskih otoka) srušili metalnu barijeru. Okupilo se stotine ljudi kako bi zatražili izvlaštenje novog turističkog projekta Cuna del Alma. Tvrdili su da je jug Tenerifa žrtvovan u ime gospodarskog razvoja, misleći pritom na prirodne resurse i kulturnu baštinu.
Prosvjednici “naoružani” transparentima s natpisima u stilu “Oduprite se Kanari” i “Kanarski otoci nisu na prodaju” upali su u dio otoka gdje je planirana izgradnja hotelskog kompleksa. Ovaj se dio smatra “zadnjim nerazvijenim dijelom otoka” i stanovništvo ga želi sačuvati od turističke eksploatacije.
Tvrtka GeoTenerife koja se dugo protivi izgradnji resorta ističe kako je “razvoj” usmjeren na bogate turiste i da nije održiv. Tvrde kako bi nastavak investicije mogao utjecati na morski ekosustav te da će se prirodna baština Tenerifa devastirati, a sve kako bi se napravilo mjesta za turiste.
“Vlasnici predloženog resorta Cuna del Alma na Tenerifima ga ponosno promoviraju kao održivi projekt. Ali, moramo se zapitati: može li se odmaralište građeno u prirodnom krajoliku s luksuznim vilama i hotelima koje pritom učinkovito protjeruje domaće stanovništvo, doista nazvati održivim? Održivi turizam podrazumijeva da je prioritet očuvanje okoliša u suradnji s ljudima”, navode iz GeoTenerifa.
Kada projekt uključuje uništavanje netaknute prirode kako bi zadovoljio nekolicinu privilegiranih, on izdaje samu bit održivosti. Prava održivost treba poštovati zemlju, a ne je uništavati, poručuju.
Tek jedan u nizu prosvjeda
Ljutiti pojedinci su u sklopu prosvjeda srušili metalnu barijeru postavljenu oko gradilišta u pripremi. Dok je gomila demonstranata hodala prema spornom području Cuna del Alma, predvodile su ih osobe s transparentima kojima je cilj podizanje svijesti o štetnosti projekta.
Stanovnici Tenerifa tvrde da su stvorena radna mjesta “nesigurna i slabo plaćena” te da ne nadoknađuju ekološku i društvenu cijenu uništavanja prirodnih krajolika i kulturne baštine. Tenerife nisu jedini kanarski otok – ili dio Španjolske – koji se protivi masovnom turizmu. Brojni mještani diljem Baleara, ali i na španjolskom kopnu, ističu kako trenutna situacija ne promiče održivi turizam.
Cuna del Alma na svojoj web stranici Eko manifest navodi kako je projekt usmjeren na okoliš, da mu je cilj vratiti prirodnu ravnotežu i da “vjeruju u turistički model koji se primjenjuje u skladu sa svojim okruženjem”. Ističu da je održiv, poštuje okoliš te kako će u njemu uživati sadašnje i buduće generacije.
Kažu kako će “dati prioritet domaćim proizvodima i staviti lokalno stanovništvo na prvo mjesto” te se obvezuju da će “slijediti planiranje usmjereno na zaštitu okoliša i biološke raznolikosti”. Cilj im je, navode, obnavljanje prirodne ravnoteže i oživljavanje krajolika “oštećenog od strane ljudi”.
GeoTenerife, s druge strane, smatra da će novi razvojni projekt proizvesti kaos u malom mjestu. U intervjuu za ITV, čelnici ove obrazovne i istraživačke tvrtke ustvrdili su kako će tradicionalni način života ovdašnjih ljudi biti uništen. Naglasili su i kako investitor planira “potpuno pokriti ovu prirodnu plažu uvoznim pijeskom” i da projekt ni u kom slučaju nije održiv.