Koliko je jugoistočna Europa ‘zelena’?

Suprotno od sjeverozapadne Europe, zelene stranke i pokreti u jugoistočnoj Europi općenito postižu slabije izborne rezultate od svojih kolega. Izgleda da je ondje ekološkim pitanjima teže mobilizirati birače. Ali unatoč tome u JI Europi jača svijest o klimatskim temama, piše European Newsroom, projekt europskih novinskih agencija uključujući Hinu.

Godine 2020. zemlje zapadnog Balkana potpisale su Deklaraciju o zelenoj agendi na samitu u Sofiji. Njome su se obvezale da će se do 2050. u potpunosti odreći ugljena u sklopu Zelenog plana EU-a kako bi postale klimatski neutralne.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja dolazi iz njemačke Zelene stranke, pozvala ih je da pojačaju suradnju na području energetske sigurnosti i prelaska na obnovljive izvore energije.

Rusija koristi energiju kao oružje, rekla je. ”Provedba ove zelene tranzicije u našem je zajedničkom interesu jer svi imamo koristi od čiste i sigurne energije”, rekla je u govoru na otvaranju konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu 21. listopada.

Možemo: Rastući hrvatski zeleni pokret

U Hrvatskoj, koja je članica EU-a od 2013., zelena koalicija pod političkom platformom ”Možemo!” osvojila je 116.000 glasova i sedam mjesta u parlamentu na zadnjim parlamentarnim izborima 2020.

Samo godinu dana prije, na europskim izborima 2019., ista ta platforma dobila je manje od 20.000 glasova. Drugim riječima, samo 1,8 posto birača glasalo je tada za njih.

Na lokalnim izborima u svibnju 2021. jedan od vođa platforme Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Zagreba. Novi test za njega i njegovu platformu bit će parlamentarni i europski izbori iduće godine.

Bosna i Hercegovina: Jača ekološka svijest, ali nema političke volje

Kao aktivna članica Energetske zajednice, koja okuplja EU i mnoge njezine susjede na Balkanu i u crnomorskoj regiji, BiH se obvezala reformirati energetski sektor i uskladiti politike s državama članicama EU-a.

Ali do sada nije učinila mnogo u tom pogledu jer je prošle godine samo tri posto njezine proizvedene energije bilo iz obnovljivih izvora, a 60 posto iz ugljena. Energetska zajednica je prema tome kritizira jer je dekarbonizacija jedan od uvjeta za ulazak u EU.

S obzirom na to da samo jedan dokument definira strateški okvir za energetsku tranziciju, ključan je problem to što nema političke volje.

Zelene i druge stranke u BiH nominalno se fokusiraju na ekološka pitanja, ali ne dovoljno da bi se razlikovale od drugih stranaka.

Unatoč tome, ekološka svijest jača i građani su sve više angažirani u borbi za zaštitu okoliša na lokalnoj razini. Zelena stranka BiH, koja je osnovana tek u ožujku, osvojila je jedan mandat u skupštini Republike Srpske.

Sjeverna Makedonija: ”Protiv rudnika smrti”

Od nekih 60 registriranih političkih stranaka, Sjeverna Makedonija ima samo jednu deklarirano zelenu stranku – Demokratsku obnovu za Makedoniju (DOM), koja ima jedno mjesto u skupštini. Unatoč tome, u zemlji se zadnjih godina dogodilo nekoliko ekoloških akcija i prosvjeda.

Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je prosvjed protiv otvaranja rudnika zlata i bakra „Ilovica-Shtuka”. Sredinom kolovoza ove godine aktivisti su počeli prikupljati potpise za peticiju protiv otvaranja rudnika. 

Godine 2014. odobrene su dvije koncesije kanadskoj korporaciji Euromax Resources. Nakon nekoliko godina prosvjeda, nova vlada poništila je jednu od koncesija i jednostrano raskinula ugovor u prosincu 2019., uz objašnjenje da tvrtka nije dostavila potrebnu dokumentaciju.

Sud je potom odlučio u korist Euromax Resources u ožujku 2023. U lipnju 2023. vlada je odlučila spojiti dvije koncesije za rudnik u jednu. Po ministarstvu gospodarstva, sudske presude mogle bi dovesti do novih tužbi i sudskih postupaka pred međunarodnim sudovima, što bi moglo ozbiljno naštetiti proračunu. Međutim, vlada je naposljetku 20 dana poslije odustala od odluke o spajanju dviju koncesija u jednu.

Na lokalnoj razini, neovisna lista aktivista i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, ljudskih prava i prava životinja pod nazivom ”Green Humane City” (ZHG) osvojila je 2021. dva mjesta u gradskom vijeću Skoplja.

U zadnje dvije godine, ZHG je osigurao više novca za recikliranje plastičnog otpada, za praćenje onečišćenja zraka, za kompostiranje biootpada i za brigu za životinje lutalice, među ostalim.

Posljednja divlja rijeka Europi

Albanska rijeka Vjosa proglašena je u ožujku 2023. prvim Nacionalnim parkom divlje rijeke u Europi nakon deset godina lobiranja. Ta rijeka neprekidno teče 270 km od Grčke preko južne Albanije sve do Jadranskog mora, bez ikakvih brana ili elektrana.

Kampanja za njezinu zaštitu imala je veliku potporu civilnog društva i privatnog sektora te holivudskog glumca Leonarda DiCapria, poznatog aktivista za zaštitu okoliša.

Vode se i druge kampanje za zaštitu drugih albanskih prirodnih staništa kao što su lagune Narta i Karavasta. Te projekte podržavaju strane partnerske organizacije i veleposlanstva poput Delegacije Europske unije. Albanska vlada proglasila je također zaštitu okoliša nacionalnim prioritetom.

Treba spomenuti i kampanju Općine Tirane ”Posadi drvo”. Gradsko vijeće objavilo je da je oko grada posadilo gotovo milijun novih stabala u sklopu te inicijative.

Zelene politike u Bugarskoj u zapećku

Čelnici bugarskog Zelenog pokreta Daniela Božinova i Toma Belev rekli su u intervjuu 21. studenoga da su zbog većih ciljeva poput ulaska u eurozonu i šengenski prostor zelene politike ostale u zapećku.

Zeleni pokret dio je koalicije Demokratska Bugarska i ima četiri zastupnička mjesta u parlamentu. Božinova i Belev shvatili su da je njihova stranka neravnopravno zastupljena u skupini i zatražili jedan od vodećih položaja unutar Demokratske Bugarske kako bi zelene politike ponovno doveli u prvi plan.

Zeleni pokret dio je Europske stranke zelenih i planira kandidirati se na izborima za Europski parlament 2024. te osvojiti jedan mandat. U sadašnjem sazivu parlamenta, stranka je uspješno spriječila pljačkanje šuma odbacivši prijedlog zakona koji bi dopustio iskorištavanje velikih količina stabala iz državnih šuma.

Zeleni pokret istaknuo se tijekom osmomjesečne vlade Kirila Petkova (13. prosinca 2021.- 2. kolovoza 2022.), kada je njihov vođa Borislav Sandov bio ministar zaštite okoliša. Vlada je tada provela stroge zakone o zaštiti okoliša, kaznila zagađivače i proglasila nova zaštićena područja.

Istaknuti bugarski ekološki pokret Ecoglasnost odigrao je ključnu ulogu u padu komunizma u zemlji. Skup tog pokreta 3. studenoga 1989. u Sofiji bio je prvi prosvjed protiv totalitarne vladavine Todora Živkova. Aktivisti su bili protiv izgradnje hidroelektrana na rijekama Rili i Mesti i tražili su javne reforme. Komunistička partija smijenila je Živkova 10. studenoga 1989.

Rumunjska ulaže u recikliranje

U susjednoj Rumunjskoj, jedna od najnovijih inicijativa na vladinoj razini je projekt recikliranja ambalažnog otpada uz povratnu naknadu. Premijer Marcel Ciolacu rekao je da će to biti najveći takav projekt u Europi, nakon Njemačke, u smislu količine obrađene ambalaže, a počinje 30. studenoga.

”Otvaranje sabirnih centara za ambalažni otpad RetuRo stvorit će više od 600 radnih mjesta do kraja iduće godine i potaknuti slična ulaganja u transport i recikliranje i horizontalno i vertikalno”, rekao je premijer.

RetuRO Sistem Garantie Returnare SA neprofitno je poduzeće, što znači da će se zaradu od prikupljanja ambalažnog otpada ponovno ulagati isključivo u razvoj sustava za povrat ambalaže.

Premda u Rumunjskoj na vlasti nema zelenih političkih stranaka, postoje mnoge organizacije koje promiču zdrav i ekološki uravnotežen okoliš. Među oko deset stranaka koje su registrirane kao sljedbenice ”zelene doktrine”, Zelena stranka, koja je članica Europske stranke zelenih, popularna je na nacionalnoj razini.