U kontaktu s dalekovodima posebno su ugrožene veće vrste ptica s lošom sposobnošću manevriranja, poput ždralova, droplji, pelikana ili labudova.
“Ptice migriraju kroz Dunavski bazen i okolne regije, budući da rijeka Dunav služi kao jedan od najvažnijih migracijskih koridora u Europi. Stoga se zaštita Dunavskog bazena nameće prioritetnom i određeni pomaci već su vidljivi”, poručuju iz PP Kopački rit.
Pored dalekovoda, problem mogu predstavljati i stupovi elektroenergetske mreže, koje ptice koriste za odmor ili lov na plijen jer nude dobru preglednu točku. Ptica može doživjeti strujni udar ako njezino krilo i noga dođu u dodir s dvije žice na stupu ili žicom i metalnom konzolom prilikom slijetanja ili polijetanja.
Posljedice su kobne u velikoj većini slučajeva, a najugroženije vrste su veće ptice grabljivice, kao što su orlovi, škanjci i veći sokolovi poput stepskog sokola.
Rješenje uključuje izolaciju opasnih stupova i ugradnju posebno modificiranih konzola koje smanjuju rizik od strujnog udara.
U Hrvatskoj je, u suradnji s HEP ODS d.o.o., izolirano oko 550 stupova te 96 trafostanica kako bi se smanjio rizik od stradavanja ptica. Također, postavljeni su preusmjerivači na oko 38 km 35 kV i 110 kV dalekovoda.
U posljednjim desetljećima Europa je izgubila otprilike 15- 25 posto svoje populacije ptica, zbog prirodnih barijera poput uporabe pesticida, gubitka staništa i klimatskih promjena, te neprirodnih barijera poput, nadzemnih dalekovoda koje uzrokuju milijune uginuća ptica u Europi svake godine.
Godišnje više od 1,5 milijardi ptica migrira afričko-euroazijskim selidbenim putevima kako bi se gnijezdile i podizale potomstvo. Ptice koje migriraju u Europu i iz nje uglavnom koriste nekoliko glavnih međunarodnih selidbenih puteva među kojima je za ptice koje lete iz srednje i sjeverne Europe i Sibira prema Africi ključan Srednjoeuropski selidbeni put, koji se često naziva i Jadranski selidbeni put (Adriatic Flyway).