Ovim radarom-promatračem upravlja se iz kontrolnog centra, a kasnije će zamijeniti stariji satelit Sentinel u sklopu programa Copernicus.
Radarskom tehnologijom moći će snimati površinu Zemlje u svim uvjetima, danju i noću, bez obzira na vrijeme.
Šef kontrolnog centra Europske svemirske agencije (ESA) u njemačkome Darmstadtu, Josef Aschbacher podsjetio je da program Copernicus omogućuje praćenje stanja leda, poljoprivrednog razvoja, klime i klimatskih promjena, oluja i poplava, a radar na svemirskom brodu može prodrijeti i kroz oblake.
Dodao je da sonda, koja je stajala između 200 i 300 milijuna eura može otkriti promjene na Zemlji do milimetarske skale s visine od oko 700 kilometara.
Copernicus je zajednički projekt Europske komisije i ESA-e. Prema ESA-i riječ je o svjetskome lideru u promatranju Zemlje čiji se podaci koriste za dokumentiranje promjena na kopnenim i vodenim površinama te za podršku pri upravljanju katastrofama.
Sonda jamči kontinuitet kritičnih podataka za servise Copernicusa poput praćenja poplava, klizišta, promjena u poljoprivredi ili nadzora mora.
U sklopu misije, Sentinel-1D bi trebao dodatno poboljšati frekvenciju snimanja i pokrivenost uz suradnju sa Sentinelom-1C koji je ESA lansirala krajem 2024.
Prema riječima Katrin Molch, voditeljice upravljanja misijom u ESA-i, Sentinel-1D je dvanaesti satelit u orbiti u sklopu programa Copernicus.
Nominalno trajanje misije je sedam godina, a Molch je rekla da se ona i njezini kolege nadaju da će uspjeti potrajati i deset.