Nove napetosti u supervulkanu Campi Flegrei

Talijanski zastupnički dom usvojio je Uredbu o Campi Flegrei koja sadrži hitne mjere za sprječavanje rizika po ljude što ga nosi potencijalna erupcija najopasnijeg europskog vulkana. Uredba je usvojena sa 133 glasa za, bez suprotnih glasova i sa 86 suzdržanih glasova oporbe.

Vulkan

Nakon izglasavanja Uredbe o Campi Flegrei u talijanskom zastupničkom domu, kako bi ona bila važeća i postala zakonom, gornji dom talijanskog parlamenta – Senat – mora potvrditi odluku do 11. prosinca. Uredba se sastoji od osam članaka, a bavi se uspostavom postupaka nužnih za slučaj erupcije supervulkana.

Dok se još u listopadu smatralo da se u neposrednoj opasnosti od potencijalne erupcije nalazi pola milijuna stanovnika, prosinačke procjene upozoravaju da bi mogla biti potrebna evakuacija cijelog napuljskog područja, odnosno oko milijun i 300 tisuća ljudi.

Uredba uređuje i proces izrade izvanrednog plana i analizu ranjivosti izgrađenih područja. Cilj je – ako je moguće – dodatno protupotresno učvrstiti zgrade te utvrditi prioritete za intervencije u slučaju erupcije, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.

Potencijalni modeli erupcije

Predviđeno je donošenje posebnog komunikacijskog plana prema stanovništvu kao i izrada posebnog plana za intervencije hitnih službi za cijelo napuljsko područje. Poseban fokus posvećen je potrebama osoba s invaliditetom. A u konačnici, Uredba sadrži i hitne mjere za provjeru funkcionalnosti prometne infrastrukture i drugih važnih službi te za jačanje teritorijalnog operativnog odgovora Civilne zaštite.

A novu znanstvenu procjenu stanja u najopasnijim europskom vulkanu, tj. drugim najopasnijim supervulkanom na svijetu, nakon Yellowstonea, objavio je ovoga tjedna i znanstveni časopis Scientific American. Autor članka Allesio Perrone objašnjava dva potencijalna modela erupcije.

Prvi je model plitke magme koji pretpostavlja da su potresi i izdizanje tla uzrokovani magmom koja se pokušava probiti na površinu, pri čemu bi mogla stvoriti eksplozivnu erupciju, s vrlo vjerojatnim nasilnim istjecanjem magme i to u bliskoj budućnosti. To je loš scenarij koji može zaviti cijelu Europu u mini hladno doba.

Podsjetimo, erupcijom manjeg vulkana od ovoga – There na Kreti i Santoriniju u 13. stoljeću pr.n.e. oblak dima bio je visok 40 kilometara i dug 200. Erupcija je bila tolika da je dim obgrlio Zemlju na nekoliko dana. Posljedice su bile zastrašujuće: osim potresa, uslijedio je tsunami a za istočni Mediteran uslijedile su godine propalih žetvi, velike gladi i migracija na istok.

Proces koji je počeo vulkanom, rezultirao je kolapsom cijelog Brončanog doba, a kako je izgledalo znamo iz Biblije, Ilijade i Odiseje te egipatskih, hetitskih i drugih zapisa.

Seizmička aktivnost

Perrone navodi i drugi, blaži, model, onaj vrućih fluida. Po ovome modelu umjesto magme u podzemlju potrese i izdizanje tla izazivaju para i vrući plinovi koje oslobađa magma što se nalazi dublje pod zemljom. U tom slučaju, seizmička aktivnost koja je u tijeku mogla bi naglo prestati ili dosegnuti vrhunac u tzv. freatskoj erupciji. Vulkan bi tada izbacio vruću tekućinu, plinove i fragmente stijena umjesto lave. To bi predstavljalo manju prijetnju, iako bi i dalje bila smrtonosna zbog gustoće naseljenosti regije Kampanja.

Vulkanolozi su pozvali na ažuriranje postojećih planova evakuacije, koji pretpostavljaju da se erupcija može predvidjeti 72 sata unaprijed, kako bi uključili mogućnost evakuacije svih ljudi nakon što je erupcija već počela, za slučaj da nas ipak iznenadi.