Traže da Vlada zauzme jasan stav protiv razvoja ovakvih sustava masovne industrijske proizvodnje, da se planirani projekti proglase neprihvatljivima na nacionalnoj razini, da se osigura obavezna kumulativna procjena za sve povezane zahvate te da se prioritet da održivim modelima poljoprivrede koji ne ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi.
Udruga je dostavila Vladi i stručnu argumentaciju s pravnim, znanstvenim i regulatornim referencama uključujući analize utjecaja na okoliš i primjere iz drugih država.
“EU traži izlaz iz modela gradnje novih industrijskih peradarskih kompleksa pa Vlada ne smije dopustiti neracionalnu gradnju megapogona, koji će za jedno do dva desetljeća donijeti iznimno zagađenje vode, tla i zraka, iseljavanje stanovništva i probleme zbog nemogućnosti provedbe direktiva EU-a”, poručili su iz udruge Prijatelji životinja.
Riječ je, kažu, o industrijskom sustavu međusobno povezanih zahvata golemih razmjera, a takav model izvozno orijentirane visokointenzivne proizvodnje donosi razorne kumulativne učinke na okoliš, javno zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu i gospodarstvo.
“Jasno je da intenzivan uzgoj peradi, koji bi uključivao planirane megalomanske kapacitete, nije dugoročno ekološki održiv, zbog čega ga druge europske države odbacuju. Osim nesnosnog smrada, koji bi se širio cijelim područjem središnje i sjeverozapadne Hrvatske, takav megakompleks zahtijeva enormnu potrošnju pitke vode, neminovno će zagaditi naše rijeke i podzemne tokove te producirati desetke tona amonijaka u blizini gusto naseljenih mjesta. Stotine milijuna pilića godišnje stvorili bi enormne količine stajskog gnoja i klaoničkog otpada”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Napominju i da intenzivni sustavi uzgoja peradi vode ekološkoj katastrofi na području znatno širem od županija u kojima bi se nalazila infrastruktura, a posebno zabrinjava praksa prijavljivanja funkcionalno povezanih zahvata kao niza odvojenih projekata, čime se izbjegava zakonski obavezna cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš svih međusobno povezanih peradarskih objekata, a što je suprotno osnovnim načelima europskog prava u području zaštite okoliša.
Nakon velikog prosvjeda u veljači postalo je jasno da se ova borba ne tiče samo Sisačko-moslavačke županije nego cijele Hrvatske. Na vidjelo stalno izlaze novi planovi za megapogone istih investitora, posljednji u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Iako je nakon prosvjeda u Zagrebu obustavljen postupak za klaonicu s bioplinskim postrojenjem u Sisku, opasnost nije prošla. To je važan trenutak i potvrda da su građani s razlogom upozoravali na nepravilnosti te da nas se čuje! No klaonica je samo jedan od više od 20 prijavljenih projekata dvaju investitora koji zajedno čine dva integralna sustava, prijavljivanih odvojeno kako bi se izbjegla cjelovita procjena njihovih stvarnih posljedica.