Sredinom ove godine nepalska vojska je uklonila 11 tona smeća, četiri trupla i jedan kostur s Mount Everesta i dva druga himalajska vrha, prenio je u lipnju BBC. Vojnicima je trebalo 55 dana da izvuku smeće i tijela s planina Everest, Nuptse i Lhotse. Procjenjuje se da je Everest prekriven s više od 50 tona otpada i više od 200 tijela.
Vojska je 2019. počela provoditi godišnje čišćenje planine koja se često opisuje kao najviši svjetski deponij smeća. Prema priopćenju, u pet akcija čišćenja prikupljeno je 119 tona otpada, 14 ljudskih leševa i nekoliko kostura.
Vlada u budućnosti planira osnovati tim planinskih čuvara koji će nadzirati ovaj prostor. Uložit će i više novca u prikupljanje otpada, rekao je za BBC direktor planinarskog odjela Nepalskog odjela za turizam. Sezona uspona završila je krajem svibnja, a do tada se na Everest popelo više od 600 alpinista i vodiča.
Japanska planina smeća
U pokušaju izbjegavanja masovnog turizma, Japan je ove godine uveo nova ograničenja za posjetitelje jedne od svojih glavnih atrakcija. Planina Fuji, inače na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, doživjela je eksploziju broja posjetitelja što i ovdje nosi zabrinutost zbog gomilanja otpada i sigurnosti planinara.
Kako bi pomogle u čišćenju planine i očuvanju njezinog okoliša, japanske su vlasti odlučile uvesti naknadu i dnevni limit za posjetitelje duž najpopularnije staze. Mjere su stupile na snagu 1. srpnja 2024. Ograničenje je 4000 planinara dnevno, a zabranjen je početak uspona između 16 i 2 sata ujutro.
Staza Yoshida najpopularniji je uspon zahvaljujući lakom pristupu iz Tokija i dovoljnog broja koliba duž rute koje nude smještaj i obroke. Vlada prefekture Yamanashi, koja nadzire aktivnosti planinarenja, smatrala je potrebnim radi zaštite okoliša uvesti naknadu. Provodi i dnevno ograničenje broja ljudi kojima je dopušteno penjanje ovom stazom.
Lani je, prema japanskoj vladi, stazu pohodio “neviđeni broj” penjača, sličan priljev se očekuje i ove godine. Ukupno se 2023. na planinu popelo 221.322 penjača, a više od polovice ih je odabralo upravo ovu rutu.
Porast posjetitelja doveo je i do prometnih gužvi koje su rezultirale nesrećama i ozljedama. Također postoji zabrinutost zbog neiskusnih planinara koji biraju ovu rutu, ali se u blizini vrha, gdje ima manje objekata, nađu u poteškoćama.
Mont Blanc
Toplinski val prije dva desetljeća izazvao je pustoš na Mont Blancu. Kada je Jean-Marc Peillex odlučio posjetiti kupolu Goûter u blizini vrha, nije ni sanjao što ga čeka. Čim je izašao iz helikoptera koji ga je podigao na 4300 metara nadmorske visine, doživio je šok. Pred njegovim očima ukazao se djelomično otopljeni ledenjak žut od mokraće i posut ljudskim izmetom.
Poput divovskog zamrzivača isključenog iz struje, masiv je otkrio zlokobnu istinu prethodno zamrznutu u ledu i prekrivenu snijegom. Ispod netaknute razglednice koja se prodaje turistima krila se uznemirujuća stvarnost, piše portal Worldcrunch.
Tako počinje 20-ogodišnja borba gradonačelnika Saint-Gervais-les-Bainsa za Mont Blanc. Godine provokativnih izjava, svađa i ljutih priopćenja za tisak, sve je usmjereno prema jednom cilju – reguliranju pristupa Mont Blancu kako bi se obnovila čistoća najviše europske planine i vratila joj se vrijednost koju zaslužuje.
Nevrijednost drugih koji bi, prema Peillexu, njegove velebne padine pretvorili u vulgarne potrošačke proizvode. “Njegova” planina – jer Peillexova općina se dijelom proteže na ovo područje – svjetski je poznata. Za to se vrijedi boriti. Riječ je o križarskom pohodu koji će gradonačelniku priskrbiti brojne nadimke: “Luđak”, “Samoproglašeni gradonačelnik Mont Blanca”, “Don Quijote”… Peillex ih je u protekla dva desetljeća sve čuo.
Dugogodišnje trzavice
Niti 20 kilometara od Saint-Gervaisa nalazi se Chamonix, smješten među crnogoricom koja se veličanstvenim padinama spušta do rubova njegovih ulica. Ovdje se nalaze elegantne trgovine, kvalitetni hoteli, brvnare koje se stapaju s okolinom i iza njih, naravno, grandiozna planinska kulisa.
Ništa u pješačkom i neobično mirnom središtu ne daje naznake masovnog turizma koji – uz krivnju lokalnih čelnika, tvrdi Peillex – prijeti gradu.
Upravo to nervira gradonačelnika Erica Fourniera. Ovaj dužnosnik 20 godina živi pod javnim napadima gradonačelnika Saint-Gervaisa. Tijekom tog vremena, odgovorio je strogošću od koje nikada ne odstupa. I dok tvrdi da ima dobar odnos s kolegom, Fournier ne krije stvarnu ljutnju zbog, kako smatra, nepravedne svađe koju mediji uvijek željni senzacionalizma preuveličavaju.
Sve se svodi na davno izgovorenu rečenicu koja je djelomično pridonijela uspjehu gradonačelnika Saint-Gervaisa: “Penjači Mont Blanca piju svoje pivo u Chamonixu i dođu ga ovdje popišati”. Pojašnjenje: normalna ruta do vrha Mont Blanc, ona koju svake godine bira 75 posto potencijalnih penjača, prolazi kroz Saint-Gervais. Ali tri četvrtine ovih penjača spava, jede i pije u Chamonixu.
Dolina Mont-Blanc uskoro bi mogla ući u “pakao masovnog turizma” i to je ono što Antoine Rattin, bivši upravitelj skloništa Goûter i sam planinski vodič, pokušava pojasniti. On smatra da su dvojica gradonačelnika u pravu. Nešto je trebalo učiniti kako bi se zaustavio trend pretjeranog posjećivanja Mont Blanca sredinom 2000-tih.
Ali, penjanje uobičajenom rutom samo je mali dio problema, kaže. Danas je potrebno upravljati cijelom dolinom i to je ono što gradonačelnik Chamonixa pokušava ostvariti.
Masovnost
Dok gradonačelnik Saint-Gervaisa iz helikoptera promatra planinu, ne smeta ga samo izmet. Muči ga i šuma šatora postavljenih pored skloništa. Međutim, zakon o urbanističkom planiranju izričito zabranjuje bivake.
Problem je što su skloništa bila zasićena. Sa 120 raspoloživih mjesta u to vrijeme, koliba Goûter, posljednja postaja prije konačnog “napada” na vrh, nije mogla držati korak s gužvama. S pojavom društvenih mreža, gdje svatko želi snimiti selfie na 4805 metara visine, okoliš, pa čak i sigurnost često dolaze u drugi plan.
Anegdota o nadobudnim penjačima koji se natječu u nepažnji i neuljudnosti ima napretek, od onih koji se penju u tenisicama, preko Latvijaca koji zabadaju svoju državnu zastavu na vrh, do onoga koji nema ništa pametnije za raditi nego na krov Europe donijeti veslo. Većina se ne ustručava za sobom ostaviti svoje smeće, poput plastičnih traka koje kampisti stavljaju na snijeg kako bi se izolirali od hladnoće.
Veliku odgovornost za ovaj fenomen snose i turoperatori, prodajući izlete koji penjanje na Mont Blanc prikazuju kao ležernu šetnju. Na vrhuncu popularnosti, dnevno je u osvajanje vrha kretalo gotovo 300 ljudi. No, 2019. Jean-Marc Peillex konačno je dobio ono što je tražio: dekret prefekture sada nameće nova pravila za pristup, a obvezne su i rezervacije za skloništa.
Rast temperature
Za planinskog vodiča Oliviera Grebera, koji se u svojoj karijeri može pohvaliti sa 70 uspona na Mont Blanc, nisu dekreti prefekture ti koji reguliraju uspon na vrh, već mnogo trajniji fenomen – globalno zatopljenje.
On ističe kako je zbog odrona kamenja najteži dio Goûterov hodnik kojim treba proći noću dok je led hladan. Međutim, dio za prolaz se zbog zagrijavanja suzio. Za doći do vrha sada više nije dovoljno provesti jednu noć u skloništu, potrebne su dvije. Jedna na putu prema gore, druga na povratku – kako bi koridor prošli u dobrim uvjetima.
Kako se permafrost topi, više ne drži granitne ploče na mjestu i prijeti urušavanjem. U Chamonixu je od 1850. izmjereno zagrijavanje dvostruko brže nego na cijeloj sjevernoj hemisferi. To je veliki egzistencijalni izazov koji upućuje na izbore koje je Eric Fournier prisiljen donijeti kako bi izgradio održivu turističku politiku za sljedeća desetljeća.
Chamonix će s obzirom na svoj zemljopisni položaj biti jedno od rijetkih skijališta koje će u budućnosti moći ponuditi obilje snijega. Što će se dogoditi kada skijaši pohrle na njegove padine? I što po tom pitanju treba učiniti? Povećati infrastrukturu za njihov smještaj? Ili ih, naprotiv, ne poticati da dolaze u većem broju?
Gradonačelnik je odabrao potonju opciju uz poruku da će na kraju njegovog mandata biti manje žičara nego na početku. Za njega je to simbol dosljedne politike što ga je vrlo brzo navelo da se opredijeli za pravovremeno reguliranje turizma. U 15 godina u gradu nije odobren niti jedan novi smještajni kapacitet, a brojni hotelski projekti su odbijeni.
Novi izazovi
U kolovozu je objavljeno kako je Mont Blanc prvi puta u povijesti bio iznad točke smrzavanja 33 uzastopna sata. Prema regionalnoj agenciji za zaštitu okoliša, automatska meteorološka stanica u Colle Majoru na nadmorskoj visini od 4750 mnm zabilježila je temperature zraka iznad 0°C od ponoći 10. kolovoza do 9 sati 11. kolovoza.
Povijesno gledano, Mont Blanc je doživio najveći porast temperature, no duža razdoblja iznad nule na ovoj visini su rijetka. Podatak o temperaturi je satni prosjek, mjereno s dva različita termohigrometra postavljena u zasjenjenom području što je sukladno međunarodnim standardima.
Slične visoke vrijednosti temperature zabilježene su 5. kolovoza pet uzastopnih sati te 18. i 30. srpnja. Međutim, temperature iznad nule dulje od 24 sata na toj visini dosad nisu bile registrirane. Ovakav neviđeni raspon temperatura iznad ledišta izaziva zabrinutost oko dugoročne stabilnosti planine i širih implikacija za Alpe. Kako se klimatski obrasci mijenjaju, prirodna ljepota i ekonomska stabilnost ove kultne regije suočavaju se s novim izazovima.
Mont Blanc, visok preko 4800 m, proteže se na granicama Francuske, Švicarske i Italije. Simbol je alpske veličanstvenosti i naširoko se smatra mjestom odakle je poteklo moderno planinarenje.
