Švicarska turistička zajednica prošle je godine predstavila novi osuvremenjeni logo jednostavno nazvan “Švicarska”. Prema Switzerland Tourism (ST), “Švicarska” nije samo novi logo, već “sveobuhvatan svijet turističkih marki”. ST ubuduće neće samo reklamirati Švicarsku kao destinaciju, već će “pratiti turiste tijekom cijelog putovanja, od inspiracije do planiranja putovanja”, priopćili su iz organizacije.
Novi, digitalni i moderni svijet robnih marki, posjetiteljima predstavlja dugogodišnje “obećanje” prirode, gostoprimstva i pouzdanosti zemlje. Umjesto slova “T”, švicarski križ u brendu “Switzerland” simbolizira pouzdano porijeklo te zrači optimizmom države kao odredišta.
Simbolični križ, međutim, daleko nadilazi čisto nacionalnu zastavu – proširen je i dobio je takozvanu shemu boja od pet različitih nijansi crvene te simbolizira suvremenost, raznolikost i autonomiju. Prema Martinu Nydeggeru, direktoru ST-a, kultni “Zlatni cvijet” (Goldblume) bio je simbol koji je definirao dosadašnje turističke profesionalce, a novi brend osmišljen je kako bi pobudio povjerenje i gledao prema budućnosti.
Rast broja turista
Prema istraživanju ST-a, problem masovnog turizma u Švicarskoj ne postoji. Međutim, mnoge zajednice – kao što su Lauterbrunnen, Lucerne, Iseltwald i Aescher – stvari vide drugačije. Rasprave su uvijek potaknute pritužbama stanovnika koji tvrde kako su njihova mjesta preplavljena turistima, dok vlasti rijetko poduzimaju mjere za suzbijanje nezadovoljstva.
Kako stoje stvari gledajući cijelu zemlju, je li turizam problem? Ako je vjerovati nacionalnoj i regionalnim turističkim zajednicama, odgovor bi bio “ne”.
Nydegger se poziva na studiju kojom turistički sektor želi javnosti pružiti činjenice koje će pomoći u budućim raspravama o toj temi. Rezultati istraživanja imaju za cilj pokazati kako švicarsko stanovništvo percipira turizam. Studija je, međutim, postavila više pitanja no što je dala konkretnih odgovora.
S obzirom na naručitelja, ne iznenađuje da je zaključeno kako u Švicarskoj postoji vrlo visoka razina prihvaćanja turizma, piše portal Neue Zürcher Zeitung (NZZ). Turizam je na barometru jedva dospio do nivoa “zabrinutosti”. Samo pet posto od 2245 ispitanika iz cijele zemlje opisalo ga je kao problem.
Statistika
To nije iznenađujuće u svjetlu drugih klasičnih problema kao što su troškovi zdravstvene zaštite, porast troškova stanovanja ili ratovi u Ukrajini i Gazi, koji su na vrhu ljestvice.
Nydegger je istaknuo i kako je 78 posto ispitanih ponosno što je Švicarska tako privlačna domaćim i inozemnim gostima. Ali, prihvaćanje od strane stanovništva nipošto nije tako visoko kako bi odgovorni za turizam htjeli vjerovati. Primjerice, 25 posto ispitanika izjavilo je da im turisti smetaju u svakodnevnom životu, a 23 posto je navelo da se zbog turizma više ne osjećaju kao kod kuće tamo gdje žive.
Nadalje, 10,4 posto ispitanika požalilo se na inflaciju uzrokovanu turizmom. Mnogi posjetitelje smatraju odgovornima za natprosječan rast cijena nekretnina u destinacijama. Onečišćenje i bacanje smeća (9,7 posto), problemi u prometu (9,6 posto) i štete koje se nanose prirodi i okolišu (8,4 posto) također se percipiraju kao pitanja koja turistički sektor narušava.
Osobito je kritiziran “Instagram turizam” koji se doživljava kao površnost, a ne kao istinski interes za zemlju domaćina. “Svi ovi problemi opće su poznati izazovi za društvo u cjelini, ali nisu povezani s turizmom, ili ako jesu, onda samo neizravno”, kaže Nydegger. Iako odgovorni za turističku industriju mogu igrati ulogu u rješavanju ovih izazova, oni nisu glavni pokretači.
Pritužbe na putnike
Turistička djelatnost ipak ne može jednostavno anulirati svu odgovornost za probleme koji su u anketi isplivali na površinu. Bilo je, primjerice, mnogo pritužbi na ponašanje putnika. Tako u popularnim odredištima za odmor stanovništvo sve više doživljava turiste kao nekulturne.
Zanimljivi su rezultati glede popularnosti različitih skupina gostiju. Ljudi iz Švicarske (82 posto vrlo privlačni ili donekle privlačni) na ovoj ljestvici gotovo su izjednačeni s turistima iz ostatka Europe (83 posto). Goste iz Sjeverne Amerike vrlo privlačnima ili donekle privlačnima doživljava 68 posto ispitanika. Putnici iz Azije stignu samo do 60 posto. Na dnu su turisti iz Zaljevskih država s 50 posto.
Mnogi sugovornici svoj su skeptičniji stav prema gostima iz Azije i Zaljevskih zemalja obrazložili problemima koji mogu nastati zbog drugačijeg kulturnog ponašanja. “Azijati su glasni i guraju se”, ili “pljuju na pod” tipične su izjave.
Sektor turizma i marketinga u turizmu želi bolje usmjeravati putnike kako bi osigurali “da su pravi gosti na pravom mjestu u pravo vrijeme”, kako navodi Nydegger. Ideja je smanjiti pritisak na top sezonu njenim produljenjem, stoga je jesen bila posebno promovirana.
Kao primjer uspješnog niza mjera poduzetih kao odgovor na masovnost ističe se Iseltwald. Situacija se ovdje popravila otkako se na jezeru Brienz za šetnju molom, koji je postao poznat zahvaljujući korejskoj Netflixovoj seriji, počelo naplaćivati pet švicarskih franaka. Ovo rješenje koristi također selfie turistima iz Azije, koji se više ne moraju boriti za najbolje mjesto na molu.
Lauterbrunnen
Uvođenje naplate najavilo je ranije ove godine i poznato alpsko selo Lauterbrunnen. Naime, ljeti i jeseni ovo naselje s oko 800 stanovnika dnevno posjeti i više od 6000 turista.
Riječ je o popularnoj destinaciji ljubitelja snježnih sportova, budući se okolne planine mogu pohvaliti s 213 km skijaških staza i 50 km sanjkaških. Poznato je i po dramatičnim vodopadima – u dolini ih ima 72, od kojih su neki visoki čak 400 metara.
Turisti ovdje dolaze kako bi uživali u spektakularnoj ljepoti prirode. No, lokalno stanovništvo upozorava da se radi o prenaglom porastu te kako Lauterbrunnen nije spreman za tako veliki priljev posjetitelja.
Mjesto je ušuškano između prekrasne pozadine visokih litica i zelenih livada. Žičarom se iz Lauterbrunnena može popeti na 2970 metara – na planinske vrhove s kojih se pruža očaravajući panoramski pogled – uz fascinantne priče lokalnih vodiča vezane za okolicu. Naselje je poznato i po tome što je bilo prikazano u filmu ”On Her Majesty’s Secret Service”. Danas ovdje možete uživati u gurmanskom ručku u rotirajućem restoranu prikazanom u spomenutom klasiku iz arhive Jamesa Bonda.
Spašavanje runolista
Runolist oko predivnog švicarskog jezera Riffelsee nije viđen nekoliko godina. Područje su preplavili instagrammeri koji gaze livadsko cvijeće i drugo bilje kako bi dospjeli na najbolja mjesta za napraviti fotografiju.
Turistički uredi u Švicarskoj izvještavaju da je često jedino pitanje koje im posjetitelji postavljaju: “Gdje je najbolja prilika za fotografiranje?”. Za lokalno stanovništvo je razočaravajuće kada shvate da gosti ne dolaze kako bi doživjeli ljepotu i kulturu koju njihova regija nudi, već radi više lajkova i rasta popularnosti na društvenim mrežama.
Iznad poznatog ljetovališta Zermatt, jezero Riffelsee više je nego savršeno za dobru fotografiju. Ne samo da se može vidjeti kultna planina Matterhorn u njenom punom sjaju, već je moguće uhvatiti odraz planinskih vrhova u ledenjačkim jezerskim vodama.
U visokoj sezoni, željeznicom svakodnevno na to mjesto dolazi tisuće turista, a svi su oni željni doći do najboljeg pogleda. Osim toga, u lipnju i srpnju, kada toplo vrijeme konačno stigne u visoke Alpe, turisti također mogu vidjeti alpsko cvijeće koje cvate na 2800 metara nadmorske visine – kao što su runolist, lincura i alpski zlatni jaglac.
Alpski vrt
Ili su barem mogli nekada. Sada horde turista, koje vlak iskrcava svakih nekoliko minuta, uzimaju svoj danak – gaze preko pašnjaka prema jezeru i uništavaju sve pred sobom. Runolist nije viđen oko Riffelseea već nekoliko godina i vlasti Zermatta odlučile su konačno nešto po tom pitanju poduzeti.
Turisti i dalje mogu dolaziti, ali sada se prema jezeru kreću označenim stazama, a livade su ograđene i zabranjen im je pristup. Cilj nije odvratiti posjetitelje – na kraju krajeva, turistički ured Zermatta na svojoj web stranici reklamira Riffelsee kao mjesto gdje se mogu napraviti izvrsne fotografije – već ih educirati o alpskom okruženju i važnosti očuvanja prirode.
Unutar ograđenog područja kreiran je alpski vrt – najviši u Europi. Uske staze omogućuju posjetiteljima izbliza pogledati cvijeće, dok QR kodovi omogućuju pojašnjenje o kojoj vrsti se radi. Ovo je jedinstvena mogućnost upoznavanja biološke raznolikosti visokih Alpa.
U fazi planiranja vrta, botaničari su pronašli 148 različitih biljnih vrsta. Mnogi turisti to očito cijene, s obzirom da odvajaju vrijeme za njegov razgled. Drugi ipak trče prema jezeru kako bi što prije napravili dobar selfie.
Negativni efekti turizma
Jedno od najljepših mjesta u Švicarskoj samo je jedno u nizu mjesta koja pokušavaju ograničiti pristup turistima s ciljem zaštite okoliša od navale neodgovornih posjetitelja. Problem Zermatta dijele druga popularna europska mjesta ili jedinstveno lijepi lokaliteti.
Prelijepo južnošvicarsko selo Lavertezzo, poznato po smaragdnim vodama rijeke Verzasca koja kroz njega prolazi, bilo je preplavljeno automobilima, posjetiteljima i smećem nakon što je na Facebooku objavljen video koji ga uspoređuje s Maldivima. Na istoku zemlje, kanton Glarus svjedočio je pak porastu divljih kampera, potaknutih Instagramom u potrazi za slikama prekrasnih kadrova visokih planina.
To je opasno za posjetitelje jer mnogi nisu iskusni planinari ili penjači, ali je još gore za alpsku floru i faunu. Šatori uništavaju livadsku floru, dok kampisti općenito za sobom ostavljaju mnogo smeća. Švicarsko gospodarstvo od njih profitira, ali sve je više onih koji se pitaju ima li ovakav turizam smisla.
No, kompromis s alpskim vrtom u Zermattu mogao bi biti pravo rješenje. Runolist je ponovno zasađen i možda će idućeg proljeća njegovi mali bijeli cvjetići sretno dočekati sljedeću navalu posjetitelja.
