Svjetski dan oceana: Oni su pluća i kolijevka zemaljskog života

ZAGREB, 8. lipnja 2023. (Hina) - Godine 1992. u Rio de Janeiru održan je Samit za Zemlju na kojem je Kanada inicirala proglašavanja Svjetskog dana oceana. Od te godine Svjetski dan oceana obilježava se neformalno, a Ujedinjeni narodi su 2009. proglasili godinu od koje će obilježavanje biti službeno uvedeno u kalendare i to pod sloganom ''Naši oceani, naša odgovornost''.

Svjetski dan oceana obilježava se 8. lipnja i to je prilika da se upozori na strahovito razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka.

Oceani, koji su zagađenjem i pretjeranim izlovom danas ugroženiji nego ikada, predstavljaju kolijevku zemaljskog života, oni su prava pluća i nezamjenjivi hranitelj planeta koji se pod teretom lova na profit polako i nepovratno osiromašuje i guši.

Takošer, to je prilika da se svake godine prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika te, ako nikako drugačije, barem na simbolični način pokušamo učiniti nešto za spas onoga što naš planet čini jedinstvenom i jedinom plavom kapljicom života u bližem susjedstvu beskrajnog svemirskog prostranstva.

Osim plastike, naftnog zagađenja i masovnog turizma, prijetnja očuvanju mora je i zaostali ribolovni alat koji ugrožava morske organizme, upozorila je u četvrtak WWF Adria povodom Svjetskog dana oceana.

"Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje.

U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije.

Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zapletati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse.

"Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem", rekao je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWF Adria kroz projekt ''Ghost Gear'' (zaostali ribolovni alat) nastoji odgovoriti na ovaj izazov.

Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti, upozoravaju u priopćenju. 

Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica, a 90 posto riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost.

Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja u suradnji s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama, dodaje se. 

"Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse.

Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju odlaganja novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme", naglasio je Peronja.