Protiv su, uz Sjedinjene Američke Države, glasali Saudijska Arabija, Rusija, Izrael, Iran, Jemen, Liberija i Bjelorusija, dok su među suzdržanima bili domaćin COP31 Turska, Indija te proizvođači nafte Katar i Nigerija.
Rezoluciju je predala pacifička otočna država Vanuatu, a njome se podupire mišljenje ICJ-a iz srpnja 2025. prema kojem su države dužne smanjivati upotrebu fosilnih goriva i ograničiti globalno zatopljenje.
Iako mišljenje ICJ-a nije pravno obvezujuće, očekuje se da će se na njega pozivati u klimatskim sudskim sporovima diljem svijeta.
Glavni tajnik UN-a pozdravio je usvajanje rezolucije, nazvavši je “snažnom potvrdom međunarodnog prava, klimatske pravde, znanosti i odgovornosti država da štite ljude od eskalirajuće klimatske krize”.
Američka zamjenica veleposlanika pri UN-u Tammy Bruce izjavila je da rezolucija “uključuje neprimjerene političke zahtjeve vezane uz fosilna goriva” te da Washington ne vidi osnovu za izvješćivanje glavnog tajnika o tim pravnim pitanjima.
Direktor organizacije Pacific Islands Students Fighting Climate Change Vishal Prasad, čija je skupina vodila kampanju za ICJ-ovo mišljenje, ocijenio je glasovanje pozivom državama da zaključke pretvore u konkretne mjere.