Ako je temperatura zraka u dva europska grada 35 stupnjeva, to ne znači nužno da je ljudsko tijelo izloženo jednakom toplinskom opterećenju. Na vlažnijem zraku znoj sporije isparava pa se tijelo teže hladi, dok suši zrak olakšava znojenje i isparavanje. Temperatura je zato samo jedan dio onoga što određuje koliko ćemo vrućinu teško podnijeti, pišu znanstvenici u nedavno objavljenom radu u Geophysical Research Letters.
Nova analiza europskih toplinskih valova od 1979. do 2023. godine pokazuje da razlika u temperaturama postaje važna i u klimatskim trendovima. Na sjeveru Europe sve više temperature praćene su dodatnom vlagom pa se ova dva faktora međusobno pojačavaju. U zapadnoj i srednjoj Europi porast toplinskog stresa gotovo potpuno pokreće temperatura, dok na Mediteranu smanjenje relativne vlage ublažava dio učinka toplinskog vala. Ukupni toplinski stres tijekom toplinskih valova ipak raste u sve tri velike europske regije koje su autori analizirali.
Dok na Mediteranu suši zrak ublažava dio toplinskog opterećenja, istovremeno raste broj dana toplinskih valova kao i područja zahvaćena višim razinama toplinskog stresa. Rezultat zato pokazuje zašto ista temperatura u različitim meteorološkim uvjetima ne mora jednako opterećivati ljudsko tijelo.
Na sjeveru vrućinu pojačava vlaga
Qi Zhang iz GEOMAR Helmholtz centra za istraživanje oceana, Joakim Kjellsson iz švedskog meteorološkog i hidrološkog instituta SMHI, Emily Black sa Sveučilišta Reading i Julian Krüger s Instituta Max Planck za meteorologiju rezultate su objavili 28. kolovoza 2026. u radu “Trends in Heat Stress During Heat Waves Across Europe (1979–2023)” u časopisu Geophysical Research Letters. Analizirali su tri europske regije – sjevernu, zapadnu i srednju Europu te Mediteran – koristeći reanalize ERA5 i JRA-55, europski skup mjerenja E-OBS te podatke meteoroloških postaja u Oslu, Hamburgu, Madridu, Beču i Varšavi.
Toplinskim valom definirali su najmanje tri uzastopna ljetna dana tijekom kojih je maksimalna temperatura bila među deset posto najviših temperatura uobičajenih za to mjesto i dio godine u referentnom razdoblju od 1981. do 2010. godine. Prag se tako prilagođava lokalnoj klimi: toplinski val u Oslu može početi pri drukčijoj temperaturi nego u Madridu.
Toplinsko opterećenje procjenjivali su pojednostavljenim pokazateljem Wet Bulb Globe Temperature (sWBGT), koji povezuje temperaturu zraka i atmosfersku vlagu te omogućuje da se njihov doprinos analizira odvojeno. Zelena Hrvatska već je pisala o punom indeksu WBGT u kontekstu sporta i rada na otvorenome. sWBGT iz novog rada jednostavniji je i ne uključuje sve meteorološke čimbenike koje obuhvaćaju složeniji pokazatelji toplinskog opterećenja, a autori ga koriste upravo kako bi odvojili doprinos temperature od doprinosa relativne vlage.
Suši zrak ublažava dio toplinskog opterećenja
Temperatura je glavni pokretač rasta toplinskog stresa u sve tri regije, ali se uloga vlage jasno razlikuje. Na sjeveru Europe ukupni sWBGT tijekom toplinskih valova raste približno 0,15 do 0,18 po desetljeću, ovisno o korištenom skupu podataka. Temperatura tome pridonosi s oko 0,10 do 0,14, a rast relativne vlage dodaje još približno 0,03 do 0,05 po desetljeću, pokazuju autori.
U zapadnoj i srednjoj Europi ukupni porast iznosi približno 0,14 do 0,20 po desetljeću, ali doprinos vlage malen je i razlikuje se između skupova podataka. Mediteran pokazuje drukčiji obrazac: temperaturni doprinos raste oko 0,11 do 0,14 po desetljeću, dok pad relativne vlage taj rast smanjuje za približno 0,03 do 0,07. Ukupni regionalni trend ipak ostaje pozitivan, oko 0,07 do 0,09 po desetljeću, stoji u poglavlju rada o regionalnim rezultatima.
Istovremeno se povećava učestalost viših vrijednosti toplinskog stresa. U usporedbi perioda od 1979. do 2000. i od 2001. do 2023. godine takvi su se dani proširili kroz srednju Europu i Mediteran, a u dijelovima središnjeg i istočnog Mediterana broj dana u višoj kategoriji koju autori, u sekciji o prostornim promjenama nazivaju “caution“, povećao se za više od 60.
Madrid ima pet puta više dana s povišenim toplinskim stresom
Promjena se dobro vidi na pojedinim gradovima. U Madridu su autori u periodu od 1979. do 2000. zabilježili 19 dana toplinskih valova u kategoriji koju nazivaju “alert“, a od 2001. do 2023. godine njih 95 – pet puta više. U Beču se broj povećao sa 17 na 70, a u Varšavi s 18 na 48.
Usporedba Madrida pokazuje i gdje su rezultati manje sigurni. Podaci same meteorološke postaje upućuju na to da ondje i temperatura i relativna vlaga pridonose rastu toplinskog stresa, dok ERA5 pokazuje da pad relativne vlage velikim dijelom poništava učinak rasta temperature. U svih pet gradova temperatura daje pozitivan doprinos, ali se procjene uloge vlage znatno više razlikuju između izvora podataka. Autori zato naglašavaju vrijednost lokalnih mjerenja pri procjeni pojedinih gradova.
Oznake “alert” i “caution” u radu služe usporedbi učestalosti i intenziteta kroz vrijeme. One nisu zdravstveno kalibrirani pragovi za europsko stanovništvo, što autori izričito naglašavaju. Brojčane vrijednosti sWBGT-a nisu temperature u stupnjevima Celzija, već nekakav znanstveni univerzalni označitelj kojeg nazivaju bezdimenzijska varijabla.
Za Hrvatsku su važni lokalni podaci
Hrvatski teritorij uključen je u europske mrežne skupove podataka korištene u radu, dok među pet gradova za koje su autori uspoređivali reanalizu s izravnim postajnim mjerenjima nema hrvatskoga grada. Precizna procjena promjena u Zagrebu, Splitu ili Rijeci te usporedba hrvatske obale s unutrašnjošću zahtijevala bi analizu lokalnih mjerenja.
Rezultat ipak ima vrlo konkretnu primjenu na nas. Izmjenama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada, objavljenima 24. lipnja 2026., poslodavci pri radu na visokim i niskim temperaturama moraju u procjeni rizika uzimati u obzir vrstu i težinu posla, toplinske indekse i druge čimbenike povezane s toplinskim stresom, uz sudjelovanje specijalista medicine rada. Jednaka je obveza unesena i u pravila za privremena gradilišta.
Hrvatski propisi time procjenu rizika povezuju s kombinacijom uvjeta kojima je radnik stvarno izložen. Ministarstvo rada te je izmjene predstavilo kao prvi korak prema sustavnijem uređivanju rada pri ekstremnim temperaturama, dok je širi okvir najavilo kroz izmjene Zakona o zaštiti na radu planirane za 2027. godinu.
Vrućina je više od temperature
Širi europski podaci pokazuju isti smjer promjene i kada se koriste drugi pokazatelji toplinskog stresa. Copernicus Climate Change Service i Svjetska meteorološka organizacija objavili su da je 41 posto Europe 2025. imalo više dana s najmanje “jakim” toplinskim stresom od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine. Copernicus pritom koristi Universal Thermal Climate Index, koji uz temperaturu i vlagu uključuje i druge meteorološke faktore te fiziološki odgovor organizma, pa njegove vrijednosti nisu izravno usporedive sa sWBGT-om iz novog rada.
Nova studija pokazuje da toplinsko opterećenje pri istoj temperaturi ovisi o vlazi i da se odnos temperature i vlage dugoročno mijenja različito od sjevera Europe do Mediterana. Na sjeveru oba faktora u regionalnom prosjeku djeluju u istom smjeru, dok na Mediteranu sušenje zraka prigušuje dio učinka sve viših temperatura. Geophysical Research Letters – zaključci.
Stvarno opterećenje ljudskog tijela pritom određuje kombinacija lokalnih meteoroloških uvjeta, trajanja izloženosti, fizičkog napora i osobnih karakteristika. Upravo zato ista temperatura u dva mjesta može značiti različitu vrstu vrućine i različito opterećenje za organizam.