Kuba je utočište za putnike koji traže spoj bogate povijesti, živopisne kulture i prirodnih ljepota koje oduzimaju dah. Neke od glavnih turističkih atrakcija zbog kojih je ova karipska zemlja nezaobilazna destinacija su Havana, Santiago de Cuba, Varadero, Trinidad te mnoge druge.
No, ova šarmantna država sada doživljava ogromnu gospodarsku krizu uslijed značajnog pada broja posjetitelja. Koji su glavni razlozi turističkog kolapsa?
Umjesto živosti – tišina
Desetljećima je kubanska turistička industrija bila ponos gospodarstva, “lokomotiva” koja pokreće rast i prilike zemlje. Međutim, blistava slika lijepih užurbanih plaža, živahnih gradskih ulica i povijesnih znamenitosti blijedi dok se otok suočava s krizom.
Nedavno izvješće think tanka Cuba Siglo 21 oslikava sumornu sliku turizma “u slobodnom padu”, unatoč činjenici da je vlada posljednjih 15 godina u razvoj sektora uložila nekoliko desetaka milijardi dolara.
U prvih deset mjeseci 2024. Kubu je posjetilo tek nešto više od 1,7 milijuna turista – što je oštar pad od 48 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Gorka je to stvarnost za vlasti koje su ambiciozno projicirale čak 3,5 milijuna posjetitelja. Brojke ne lažu – od Havane do Varadera, uobičajena živost zamijenjena je tišinom.
Iza ovih sumornih statistika krije se dublja priča o padu na glavnim turističkim tržištima. Broj kanadskih posjetitelja, koji tradicionalno čine okosnicu kubanskog turizma, smanjio se za gotovo 20 posto u odnosu na predpandemijsko razdoblje.
Još je gora situacija s putnicima iz SAD-a. Ograničenja i političke napetosti smanjile su dolaske Amerikanaca za gotovo 74 posto. Kubanski iseljenici nekoć su u velikom broju dolazili u posjet obiteljima, no sada i oni dolaze rjeđe.
Zanimanje pada i u Europi, regiji nekoć zaljubljenoj u kubanski šarm. Zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Italije – nekada ključnih tržišta – zabilježile su pad broja posjetitelja za više od 70 posto.
Politika, prirodne katastrofe, manjak radne snage…
Stručnjaci pad pripisuju kombinaciji sustavnih i političkih izazova. Često se kritizira oslanjanje Kube na GAESA-u (državni konglomerat koji kontrolira ogroman dio gospodarstva zemlje) zbog davanja prioriteta velikim turističkim ulaganjima nauštrb bitnih sektora kao što su energija, promet i poljoprivreda.
Osim toga, uragani i druge prirodne katastrofe kao i česti nestanci struje, loša infrastruktura te izbijanja bolesti poput denga groznice, nisu nimalo privlačni potencijalnim posjetiteljima. Problem pogoršava odlazak kvalificirane radne snage. Mnogi iskusni stručnjaci u sektoru turizma napustili su otok tražeći bolje prilike.
Kao rezultat, kvaliteta usluge u hotelima i restoranima – nekoć zaštitnog znaka kubanske turističke atraktivnosti – primjetno je opala. Posjetitelji se sada suočavaju s duljim čekanjem i općenito lošijom kvalitetom usluge, što je oštra suprotnost visokim standardima koji se nude na konkurentnim globalnim turističkim tržištima.
Dodatak ovim unutarnjim izazovima zategnuti su međunarodni odnosi. Savez Kube s Rusijom usred rata u Ukrajini udaljio je mnoge europske nacije, dok kontroverzne diplomatske veze s drugim režimima dodatno kompliciraju stvari. Nepovjerenje u vladine inicijative preusmjerilo je pak kubanske iseljenike na turistička odredišta poput Dominikanske Republike.
Energetski kolaps
Turisti koji su se sredinom listopada 2024. našli na Kubi, doživjeli su vrlo neugodnu situaciju zbog nestanka struje u cijeloj državi. Urušio se, naime, kubanski električni sustav dok su rastući problemi s nedostatkom nafte i oronulom infrastrukturom dosegli kriznu točku, paralizirajući cjelokupno gospodarstvo.
Energetska kriza time je dosegla vrhunac – glavna elektrana u zemlji iznenada se zatvorila prekinuvši dostavu struje milijunima Kubanaca. Novinari Reutersa svjedočili su dvama manjim prosvjedima, jednom u Marianau, a drugom u području Cuatro Caminos u Havani. Na društvenim mrežama su se počele pojavljivati videosnimke prosvjeda i u drugim dijelovima glavnoga grada.
Internetski promet na Kubi je naglo pao, prema podacima skupine za praćenje interneta NetBlocks. Zbog velikih prekida u opskrbi električnom energijom većina stanovnika otoka nije mogla napuniti telefone i spojiti se na mrežu.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je “potpuno isključenje” nacionalnog elektroenergetskog sustava. “Morali smo paralizirati gospodarstvo kako bismo zajamčili minimum električne usluge”, rekao je premijer Manuel Marrero za državnu televiziju.
Kolaps dolazi nakon nekoliko godina privremenih nestanaka električne energije zbog nestašice uvozne nafte i nedovoljnog održavanja mreže od strane vlade koja se bori s nedostatkom financijskih sredstava. Ekonomske posljedice su katastrofalne zbog zatvaranja domaće proizvodnje cijelog niza dobara.
Energetska kriza također predstavlja politički rizik za komunističku vladu. Proteklih nekoliko godina ljudi izlaze na ulice kako bi pokazali nezadovoljstvo, a značajni su bili prosvjedi diljem zemlje u srpnju 2021. Nestanak struje uzrokovao je više lokalnih nemira nego bilo koja druga nestašica.
Nedostatak hrane i energije natjerao je u posljednjih nekoliko godina stotine tisuća Kubanaca na migraciju zbog čega je otok izgubio između 10 i 20 posto stanovništva.
Foto: Havana
Gospodarstvo
Dok Kuba otvara svoja vrata međunarodnim turistima, njezina dinamika BDP-a i gospodarski krajolik doživljavaju duboke promjene. Gospodarstvo Kube oduvijek je bilo osebujno, karakterizirano socijalističkom strukturom i poduzećima pod državnom kontrolom. Međutim, posljednjih godina vidljiv je pomak prema integraciji tržišno orijentiranih reformi i poticanju rasta privatnog sektora.
Od 2024. kubanski BDP iznosi otprilike 112 milijardi USD što odražava stabilnu putanju rasta s predviđenim povećanjem od 3,2 posto za godinu, piše Travel and Tour World. Ovaj rast podupire nekoliko ključnih sektora, uključujući turizam, zdravstvo, biotehnologiju, poljoprivredu i doznake kubanske dijaspore.
Kamen temeljac kubanskog gospodarstva je turizam. Privlačnost kubanske kulture, povijesnih znamenitosti i prirodnih ljepota svake godine privlači milijune turista, čineći je ključnim sektorom za gospodarsku vitalnost.
Turistička statistika
Kubu je 2023. posjetilo približno 3,5 milijuna turista što je ukazalo na oporavak od utjecaja pandemije.
Sektor turizma pridonio je BDP-u oko deset posto, generirajući približno tri milijarde USD prihoda.
Ključne turističke destinacije uključuju Havanu, Varadero, Cayo Coco i Santiago de Cubu, a svaka nudi jedinstvena iskustva koja zadovoljavaju različite turističke preferencije.
Utjecaj politike putovanja bez viza: Kubanska strateška provedba putovanja bez viza za građane iz različitih zemalja značajno je povećala njezinu privlačnost kao turističkog odredišta. Ova politika olakšava lakši pristup putnicima, potiče više međunarodnih posjeta i duljih boravaka.
Kuba proširuje bezvizni pristup građanima određenih europskih zemalja, promičući turizam iz ove ekonomski značajne regije. Te zemlje su: Rusija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Moldova.
Utjecaj turizma na kubanski BDP nadilazi izravne prihode od hotela, restorana i atrakcija. Također potiče razvoj drugih sektora gospodarstva, uključujući prijevoz, maloprodaju i usluge.
Glavne turističke atrakcije
Neke od glavnih turističkih atrakcija zbog kojih je Kuba nezaobilazna destinacija su sljedeće:
Havana
Glavni grad zadivljujuća je mješavina starog svijeta i moderne živosti. Posjetitelji mogu prošetati popločanim ulicama Stara Havana (Habana Vieja), mjesto UNESCO-ve Svjetske baštine, gdje obiluju šarene kolonijalne zgrade i povijesni trgovi. The Malecon, kultno šetalište uz more nudi zadivljujuće poglede i živahnu atmosferu, osobito pri zalasku sunca.
Varadero
Poznat po svojim netaknutim plažama s bijelim pijeskom i kristalno čistim morem, Varadero je glavno odredište za plažu na Kubi. Područje je prošarano luksuznim odmaralištima i nudi brojne vodene aktivnosti, od ronjenja s disalicom i ronjenja do jedrenja i ribolova. U blizini Cueva de Ambrosio pruža fascinantan uvid u drevne špiljske slike.
Foto: Varadero
Trinidad
Još jedno mjesto svjetske baštine UNESCO-a poznato je po dobro očuvanoj kolonijalnoj arhitekturi i popločanim ulicama. Vibrantnu atmosferu grada najbolje ćete doživjeti u Plaza Mayor, okružen zgradama pastelnih boja i povijesnim crkvama. U blizini Dolina šećerana nudi uvid u povijest kubanskih plantaža šećera.
Dolina Viñales
Smještena na zapadu Kube, Dolina Viñales je zadivljujući krajolik dramatičnih vapnenačkih brežuljaka (mogotes) i bujnih polja duhana. Ova UNESCO-va svjetska baština savršena je za planinarenje, jahanje i istraživanje tradicionalnih farmi duhana na kojima se izrađuju poznate kubanske cigare.
Santiago de Cuba
Poznat kao kolijevka kubanske kulture, Santiago de Cuba grad je bogate povijesti i glazbe. Istaknute stvari uključuju impozantno Castillo de San Pedro de la Roca, tvrđava UNESCO-ve Svjetske baštine, i živahna Park Céspedes, okružen kolonijalnom arhitekturom. Santiago je također poznat po svojim živahnim festivalima, posebno godišnjim Karneval.
Foto: Santiago de Cuba
Cayo Coco i Cayo Guillermo
Dio arhipelaga Jardines del Rey, ovi su otoci poznati po svojim idiličnim plažama i luksuznim odmaralištima. Cayo Coco i Gaius William nude fantastične mogućnosti za ronjenje, snorkeling i promatranje ptica, a potonje je dom nekim od najboljih mjesta za jedrenje na dasci.
Raznolike atrakcije Kube, od užurbanih gradova i povijesnih znamenitosti do mirnih plaža i bujnih dolina, čine je primamljivim odredištem za sve vrste putnika. Bilo da istražujete kulturnu baštinu Havane, opuštate se na plažama Varadera ili planinarite dolinom Viñales, Kuba nudi jedinstveno i nezaboravno iskustvo.