Novoizgrađeni željeznički most Drava u Botovu.
Plan je do 2035. u pruge, kolodvore, željezničko-cestovne prijelaze i drugu prateću infrastrukturu uložiti oko šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo polovinu postojeće mreže u Hrvatskoj. Glavna je misija osposobljavanje željeznice za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na transportnome tržištu pa Europska unija nastoji usmjeriti što veći opseg prometnih potreba prema željeznici kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.
U Hrvatskoj je trenutačno u tijeku 13 velikih projekata sufinanciranih iz EU-ovih fondova, a najveća ulaganja usmjerena su na dva međunarodna koridora: RH1 od Slovenije, preko Zagreba, do Srbije i RH2 od luke Rijeka, preko Zagreba, do Mađarske. U sklopu tih kapitalnih projekata uz obnovu postojećega kolosijeka na najopterećenijim dionicama gradi se drugi kolosijek, što za cilj ima povećanje kapaciteta pruge.
Uz to konačni su ciljevi podizanje razine kvalitete željezničke usluge i sigurnosti, veća brzina vlakova i nosivost pruge kako bi se više tereta i putnika prevozilo upravo željeznicom. Paralelno s time ulaganja u željezničku infrastrukturu doprinose i očuvanju okoliša. Za usporedbu, samo jedan teretni vlak može prevesti količinu tereta (kontejnera) koju cestom preveze čak 70 kamiona!
Jedna od opcija za ozelenjivanje željeznice je i elektrifikacija pruga. Na mreži HŽ Infrastrukture trenutačno je elektrificirano 39 posto pruga (oko 1000 km), a cilj je da ta brojka bude što veća. Kako bi se još više smanjila emisija stakleničkih plinova, potencijalno rješenje krije se i u električnim vlakovima (na struju iz kontaktne mreže ili iz baterija) te u vlakovima na vodik koji već prometuju u europskim i svjetskim zemljama. Baterijski motorni vlakovi uskoro će voziti i hrvatskim prugama.
U Europskome zelenom planu uplanirano je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto, i to, među ostalim, tako da se 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.
Važno je istaknuti i to da jedino željeznica može učinkovito riješiti prometne gužve u središtima velikih gradova, osobito u doba dana kada je rush hour te na taj način još više pridonijeti zdravijemu mikrookolišu u gradovima. Zato HŽ Infrastruktura i provodi najveća ulaganja u povijesti Republike Hrvatske – kako bi željeznica postala okosnica prometa. Radi se i na boljemu povezivanju luka i željeznice, a sve kako bi se u konačnici željeznica popularizirala te posljedično smanjila emisija ugljikova dioksida.