Sve do ove godine oni koji su sudjelovali nisu bili obvezni reći za koga rade, što je otežavalo otkrivanje lobista i identificiranje potencijalnih sukoba interesa pregovarača.
Oko 104.000 ljudi, uključujući tehničko i sigurnosno osoblje, ove godine ima pristup “plavoj zoni” posvećenoj stvarnim pregovorima o klimi i paviljonima prisutnih država i organizacija.
To uvelike premašuje prethodni rekord na prošlogodišnjem UN-ovom samitu o klimi u Egiptu, COP27, koji je imao 49.000 akreditiranih sudionika i gdje su naftni i plinski lobisti nadmašili većinu nacionalnih izaslanstava, po tvrdnjama nevladinih organizacija.
Ove godine je gotovo 23.500 ljudi iz službenih vladinih izaslanstava.
S njima putuje 27.208 stručnjaka za politiku, akademika, predstavnika profesionalnih organizacija i viših dužnosnika naftnih komapnija.
Ti gosti nemaju isti stupanj pristupa pregovorima kao službeni izaslanici, ali njihova je nazočnost izazvala zabrinutost da veliki kapital ima mogućnosti utjecati na razgovore.
Među gostima zemlje domaćina su Bill Gates i Antoine Arnault, sin šefa LVMH-a Bernarda Arnaulta, drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu nakon Elona Muska.
Popis akreditacija također uključuje više od 14.000 nevladinih organizacija, od skupina za zaštitu okoliša do industrijskih lobista.
Organizatori kažu da se još oko 400.000 ljudi registriralo kako bi dobili dnevnu propusnicu za golemu “zelenu zonu” oko mjesta održavanja samita koja je pretvorena u veliki sajam na kojem se prikazuju tvrtke i ekološke inovacije.
Koliko je jugoistočna Europa ‘zelena’?Godine 2020. zemlje zapadnog Balkana potpisale su Deklaraciju o zelenoj agendi na samitu u Sofiji. Njome su se obvezale da će se do 2050. u potpunosti odreći ugljena u sklopu Zelenog plana EU-a kako bi postale klimatski neutralne.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja dolazi iz njemačke Zelene stranke, pozvala ih je da pojačaju suradnju na području energetske sigurnosti i prelaska na obnovljive izvore energije.
Rusija koristi energiju kao oružje, rekla je. ”Provedba ove zelene tranzicije u našem je zajedničkom interesu jer svi imamo koristi od čiste i sigurne energije”, rekla je u govoru na otvaranju konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu 21. listopada.
Možemo: Rastući hrvatski zeleni pokret
U Hrvatskoj, koja je članica EU-a od 2013., zelena koalicija pod političkom platformom ”Možemo!” osvojila je 116.000 glasova i sedam mjesta u parlamentu na zadnjim parlamentarnim izborima 2020.
Samo godinu dana prije, na europskim izborima 2019., ista ta platforma dobila je manje od 20.000 glasova. Drugim riječima, samo 1,8 posto birača glasalo je tada za njih.
Na lokalnim izborima u svibnju 2021. jedan od vođa platforme Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Zagreba. Novi test za njega i njegovu platformu bit će parlamentarni i europski izbori iduće godine.
Bosna i Hercegovina: Jača ekološka svijest, ali nema političke volje
Kao aktivna članica Energetske zajednice, koja okuplja EU i mnoge njezine susjede na Balkanu i u crnomorskoj regiji, BiH se obvezala reformirati energetski sektor i uskladiti politike s državama članicama EU-a.
Ali do sada nije učinila mnogo u tom pogledu jer je prošle godine samo tri posto njezine proizvedene energije bilo iz obnovljivih izvora, a 60 posto iz ugljena. Energetska zajednica je prema tome kritizira jer je dekarbonizacija jedan od uvjeta za ulazak u EU.
S obzirom na to da samo jedan dokument definira strateški okvir za energetsku tranziciju, ključan je problem to što nema političke volje.
Zelene i druge stranke u BiH nominalno se fokusiraju na ekološka pitanja, ali ne dovoljno da bi se razlikovale od drugih stranaka.
Unatoč tome, ekološka svijest jača i građani su sve više angažirani u borbi za zaštitu okoliša na lokalnoj razini. Zelena stranka BiH, koja je osnovana tek u ožujku, osvojila je jedan mandat u skupštini Republike Srpske.
Sjeverna Makedonija: ”Protiv rudnika smrti”
Od nekih 60 registriranih političkih stranaka, Sjeverna Makedonija ima samo jednu deklarirano zelenu stranku – Demokratsku obnovu za Makedoniju (DOM), koja ima jedno mjesto u skupštini. Unatoč tome, u zemlji se zadnjih godina dogodilo nekoliko ekoloških akcija i prosvjeda.
Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je prosvjed protiv otvaranja rudnika zlata i bakra „Ilovica-Shtuka”. Sredinom kolovoza ove godine aktivisti su počeli prikupljati potpise za peticiju protiv otvaranja rudnika.
Godine 2014. odobrene su dvije koncesije kanadskoj korporaciji Euromax Resources. Nakon nekoliko godina prosvjeda, nova vlada poništila je jednu od koncesija i jednostrano raskinula ugovor u prosincu 2019., uz objašnjenje da tvrtka nije dostavila potrebnu dokumentaciju.
Sud je potom odlučio u korist Euromax Resources u ožujku 2023. U lipnju 2023. vlada je odlučila spojiti dvije koncesije za rudnik u jednu. Po ministarstvu gospodarstva, sudske presude mogle bi dovesti do novih tužbi i sudskih postupaka pred međunarodnim sudovima, što bi moglo ozbiljno naštetiti proračunu. Međutim, vlada je naposljetku 20 dana poslije odustala od odluke o spajanju dviju koncesija u jednu.
Na lokalnoj razini, neovisna lista aktivista i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, ljudskih prava i prava životinja pod nazivom ”Green Humane City” (ZHG) osvojila je 2021. dva mjesta u gradskom vijeću Skoplja.
U zadnje dvije godine, ZHG je osigurao više novca za recikliranje plastičnog otpada, za praćenje onečišćenja zraka, za kompostiranje biootpada i za brigu za životinje lutalice, među ostalim.
Posljednja divlja rijeka u Europi
Albanska rijeka Vjosa proglašena je u ožujku 2023. prvim Nacionalnim parkom divlje rijeke u Europi nakon deset godina lobiranja. Ta rijeka neprekidno teče 270 km od Grčke preko južne Albanije sve do Jadranskog mora, bez ikakvih brana ili elektrana.
Kampanja za njezinu zaštitu imala je veliku potporu civilnog društva i privatnog sektora te holivudskog glumca Leonarda DiCapria, poznatog aktivista za zaštitu okoliša.
Vode se i druge kampanje za zaštitu drugih albanskih prirodnih staništa kao što su lagune Narta i Karavasta. Te projekte podržavaju strane partnerske organizacije i veleposlanstva poput Delegacije Europske unije. Albanska vlada proglasila je također zaštitu okoliša nacionalnim prioritetom.
Treba spomenuti i kampanju Općine Tirane ”Posadi drvo”. Gradsko vijeće objavilo je da je oko grada posadilo gotovo milijun novih stabala u sklopu te inicijative.
Zelene politike u Bugarskoj u zapećku
Čelnici bugarskog Zelenog pokreta Daniela Božinova i Toma Belev rekli su u intervjuu 21. studenoga da su zbog većih ciljeva poput ulaska u eurozonu i šengenski prostor zelene politike ostale u zapećku.
Zeleni pokret dio je koalicije Demokratska Bugarska i ima četiri zastupnička mjesta u parlamentu. Božinova i Belev shvatili su da je njihova stranka neravnopravno zastupljena u skupini i zatražili jedan od vodećih položaja unutar Demokratske Bugarske kako bi zelene politike ponovno doveli u prvi plan.
Zeleni pokret dio je Europske stranke zelenih i planira kandidirati se na izborima za Europski parlament 2024. te osvojiti jedan mandat. U sadašnjem sazivu parlamenta, stranka je uspješno spriječila pljačkanje šuma odbacivši prijedlog zakona koji bi dopustio iskorištavanje velikih količina stabala iz državnih šuma.
Zeleni pokret istaknuo se tijekom osmomjesečne vlade Kirila Petkova (13. prosinca 2021.- 2. kolovoza 2022.), kada je njihov vođa Borislav Sandov bio ministar zaštite okoliša. Vlada je tada provela stroge zakone o zaštiti okoliša, kaznila zagađivače i proglasila nova zaštićena područja.
Istaknuti bugarski ekološki pokret Ecoglasnost odigrao je ključnu ulogu u padu komunizma u zemlji. Skup tog pokreta 3. studenoga 1989. u Sofiji bio je prvi prosvjed protiv totalitarne vladavine Todora Živkova. Aktivisti su bili protiv izgradnje hidroelektrana na rijekama Rili i Mesti i tražili su javne reforme. Komunistička partija smijenila je Živkova 10. studenoga 1989.
Rumunjska ulaže u recikliranje
U susjednoj Rumunjskoj, jedna od najnovijih inicijativa na vladinoj razini je projekt recikliranja ambalažnog otpada uz povratnu naknadu. Premijer Marcel Ciolacu rekao je da će to biti najveći takav projekt u Europi, nakon Njemačke, u smislu količine obrađene ambalaže, a počinje 30. studenoga.
”Otvaranje sabirnih centara za ambalažni otpad RetuRo stvorit će više od 600 radnih mjesta do kraja iduće godine i potaknuti slična ulaganja u transport i recikliranje i horizontalno i vertikalno”, rekao je premijer.
RetuRO Sistem Garantie Returnare SA neprofitno je poduzeće, što znači da će se zaradu od prikupljanja ambalažnog otpada ponovno ulagati isključivo u razvoj sustava za povrat ambalaže.
Premda u Rumunjskoj na vlasti nema zelenih političkih stranaka, postoje mnoge organizacije koje promiču zdrav i ekološki uravnotežen okoliš. Među oko deset stranaka koje su registrirane kao sljedbenice ”zelene doktrine”, Zelena stranka, koja je članica Europske stranke zelenih, popularna je na nacionalnoj razini.
Udruge: Novi Pravilnik o ambalaži ne rješava problem zagađenja plastikomUdruge Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, Tatavaka, Zelena Istra, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Eko-Zadar, TerraHub Croatia i Sunce – Split smatraju da je propuštena prilika za sustavnu i dubinsku tranziciju s kulture jednokratnog, bacanja i posljedično gomilanja otpada na dugotrajna i višekratna rješenja.
Pravilnik je, kažu, usvojen s dvije godine zakašnjenja, tek 15. studenoga, nakon opomene Europske komisije što po njima ukazuje da “Hrvatska ima velikih problema s prenošenjem Direktive o jednokratnoj plastici”.
“Kašnjenje s donošenjem propisa vezanih uz goruću temu na globalnoj i europskoj razini još jednom pokazuje da Ministarstvo pod vodstvom Davora Filipovića ima ozbiljan problem s produktivnošću, manjkom vizije i pogodovanjem privatnim interesima”, ustvrdile su udruge.
Stari obrazac gomilanja otpada za čije se zbrinjavanje skupo plaća privatnike
Izdvajaju svega dva pozitivna pomaka, ujedno njihovih prijedloga prilikom donošenja Zakona o gospodarenju otpadom, a koja nisu ni približno dovoljna za ostvarivanje ciljeva Direktive. To su proširenje sustava povratne naknade te uvođenje obveze višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima u kojima se hrana i piće konzumiraju na mjestu.
“Nažalost, ostatak je izrazito manjkav, nedorečen i teško provediv, usprkos stotinama sadržajnih i konstruktivnih komentara i prijedloga od udruga, građana i građanki, privatnih i javnih tvrtki tijekom javnog savjetovanja”, ocijenile su udruge.
Kažu da su tijekom dvije godine čekanja Pravilnika organizirana brojna događanja kako bi tvorce politika upoznali s pozitivnim europskim trendovima i primjerima dobre prakse primjenjivima u Hrvatskoj, no to su Filipović i njegovo ministarstvo uporno ignorirali.
“Štoviše, nastavili su po starom obrascu gomilanja otpada za čije se zbrinjavanje javnim novcem skupo plaćaju privatnici, što opterećuje mjesečne račune građana i građanki”, ustvrdile su udruge.
Najproblematičnije im je što izostaju jasni ciljevi i rokovi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda. Uz to, nije uvedena zabrana vrlo laganih plastičnih vrećica dok količina potrošnje raste, iako postoji lako dostupna višekratna alternativa.
Zelena akcija zatražila provođenje inspekcijskog nadzora
Udruge upozoravaju da ni blagdansko vrijeme neće biti bez plastike jer će manji objekti kao i dosad, moći posluživati hranu i napitke u jednokratnim plastičnim spremnicima ili od drugih materijala.
“Takva odredba ide direktno protiv temeljnog načela Direktive, a to je odmak od jednokratne upotrebe i pomak prema rješenjima za višekratnu upotrebu”, tvrde udruge.
Smatraju da nedostaju argumenti za odgađanje primjene tih minimalnih mjera, jer se sustav povratne naknade neće proširiti prije siječnja 2027., a na naplatu vrlo laganih plastičnih vrećica čekat će se do početka 2025.
“Budući da izvješće s javnog savjetovanja nikada nije objavljeno i da nijedan značajan sadržajni komentar udruga okupljenih u Platformu nije usvojen, već su odbačeni bez argumenata, Zelena akcija je zatražila provođenje inspekcijskog nadzora sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te očekuju postupanje inspekcije pri uredu povjerenika za informiranje.
Deklaracija: Dvadesetak zemalja planira utrostručiti nuklearnu energijuU deklaraciji koju su potpisale Francuska i Sjedinjene Države, kapaciteti bi se trebali utrostručiti do 2050. godine. Pakt su potpisale i Kanada, Japan, Velika Britanija i još nekoliko europskih zemalja.
Ne iznenađuje što Njemačka nije jedna od potpisnica nakon što je odustala od nuklearne energije ove godine. No u mnogim drugim zemljama, poput Francuske i Britanije, nuklearna energija još uvijek ima ključnu ulogu u opskrbi energijom.
U deklaraciji se navodi da nuklearna energija igra ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Upućen je poziv i drugim zemljama da se pridruže, a donatorima da ulažu u širenje nuklearne energije.
SAD obećao tri milijarde eura za Zeleni klimatski fondFond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju.
Najnovije obećanje, o kojem je Reuters prvi izvijestio, bit će dodatak na dvije milijarde dolara koje su Sjedinjene Države već isporučile.
Izvori su rekli da obećanje ovisi o raspoloživosti sredstava. Politički podijeljeni američki Kongres treba odobriti financiranje.
Harris je sredstva najavila u svom obraćanju na samitu.
“Danas s ponosom objavljujem novo obećanje od tri milijarde dolara Zelenom klimatskom fondu koji pomaže zemljama u razvoju da ulažu u otpornost, čistu energiju i ekološka rješenja”, rekla je.
Upravitelji fonda rekli su u listopadu da je obećano oko 9,3 milijarde dolara za financiranje projekata u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine.
Unatoč tome, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.
COP28: 118 vlada obećalo utrostručiti kapacitete obnovljive energijePredvođene Europskom unijom, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemlje navode da će utrostručenje obnovljive energije pomoći ukloniti fosilna goriva iz svjetskog energetskog sustava najkasnije do 2050. godine.
Dogovor su u subotu podržali i Brazil, Nigerija, Australija, Japan, Kanada, Čile i Barbados.
Iako su Kina i Indija signalizirale potporu cilju da se utrostruči obnovljiva energija do 2030., nisu podržale opće obećanje u subotu koje povezuje porast čiste energije sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva.
Oni koji to podržavaju, poput EU-a i UAE-a, traže da se obećanje o obnovljivoj energiji uključi u konačnu odluku klimatskog samita UN-a kako bi ono postalo globalni cilj. Za to će trebati konsenzus gotovo 200 prisutnih zemalja.
Obećanje, o čijem je nacrtu prvi izvijestio Reuters u studenome, poziva i na “postupno smanjenje energije na ugljen” i kraj financiranja novih elektrana na ugljen. Osim toga, obećanje uključuje cilj udvostručenja globalne stope energetske učinkovitosti do 2030.
Klimatski ranjive zemlje inzistirale su na tome da se ciljevi usklade s dogovorom zemalja na COP28 o postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva u svijetu.
“To je samo pola rješenja. Obećanje ne može ozeleniti zemlje koje istovremeno šire proizvodnju fosilnih goriva”, rekla je Tina Stege, izaslanica za klimu Maršalovih Otoka.
Zeleni fond
Sjedinjene Države obećale su tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, najavila je američka potpredsjednica Kamala Harris u Dubaiju o sredstvima koja će biti dodatak na dvije milijarde dolara koje je Washington već obećao.
Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju. Iz tog fonda financirat će se u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine.
Unatoč tome, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.
Nuklearna energija
Više od 20 zemalja potpisalo je u subotu deklaraciju s ciljem utrostručenja kapaciteta nuklearne energije do 2050.
U deklaraciji se navodi da nuklearna energija igra ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Globalni nuklearni kapacitet sada iznosi 370 gigavata, s reaktorima u 31 zemlji.
Ostala obećanja usmjerena su na ugljen, fosilno gorivo koje emitira najviše ugljikovog dioksida.
Francuska je rekla da će okupiti skupinu zemalja da zatraže OECD da procijeni klimatske i financijske rizike povezane s ulaganjem u nove resurse ugljena kako bi odvratila privatne financijere od potpore projektima.
Kosovo i Dominikanska Republika pristali su razviti planove za postupno ukidanje svoje energije na ugljen.
Emisije metana
Bidenova administracija predstavila je u subotu konačna pravila za suzbijanje ispuštanja metana iz američke industrije nafte i plina, što je dio globalnog plana za obuzdavanje emisija koje doprinose klimatskim promjenama.
Nekoliko vlada, filantropskih organizacija i privatnog sektora rekli su da su mobilizirali milijardu dolara u bespovratnim sredstvima za potporu naporima zemalja da se uhvate u koštac s tim plinom.
Dva velika emitera metana, Turkmenistan i Kazahstan, pridružili su se Globalnom obećanju o metanu, dobrovoljnom sporazumu kojim je više od 150 zemalja obećalo smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030.
Papa pozvao vjerske vođe da se ujedine u borbi protiv klimatskih promjena“Kao vjerski predstavnici, budimo primjer i pokažimo da je promjena moguća i svjedočimo puni poštovanja održivim stilovima života. Glasno preklinjimo vođe naroda da se sačuva naš zajednički dom”, poručio je Franjo u videoporuci.
Danas su najvažniji mir i klima, rekao je Papa.
“To od nas posebno traže mladi i siromasi čije molitve dopiru do prijestolja Svevišnjega. Za njihovu budućnost i budućnost svih nas, čuvajmo stvoreno i štitimo naš zajednički dom; živimo u miru i promovirajmo mir!”, zaključio je Svet Otac u videoporuci.
Papa je planirao predsjedati otvaranjem vjerskog paviljona na klimatskoj konferenciji C0P28 u Dubaiju, ali ga je bolest prisilila da ostane u Vatikanu.
Državni tajnik, kardinal Pietro Parolin pročitao je poruku pape Franje u subotu umjesto njega u obraćanju sudionicima samita.
Rekao je da religije “trebaju hitno djelovati za dobrobit okoliša”, obrazovati svoje članove za “trijezan i bratski način života” umjesto rastrošnog i raditi na povratku individualnoj kontemplaciji o veličanstvenosti prirode.
Domaćin COP28 sumnja da treba postupno ukidati fosilna gorivaList Guardian i Centre for Climate Reporting prenose da je Al-Džaber, na videokonfereciji s predstavnicima UN-a u studenom, rekao među ostalim da “nema znanosti” koja bi dokazala da je potrebno postupno ukinuti fosilna goriva kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Kontroverzno je što je Al-Džaber, domaćin klimatskog samita, ujedno i čelnik državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Al-Džaber je na videokonferenciji navodno tvrdio i da razvoj bez uporabe energije iz fosilnih goriva nije moguć “ako ne želite katapultirati svijet u kameno doba”.
Na početku klimatskog samita COP28, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da je “znanost jasna”.
“Cilj od 1,5 stupnja moguć je samo ako konačno prestanemo sagorijevati fosilna goriva”, izjavio je Guterres.
Al Gore kritizirao Ujedinjene Arapske Emirate, domaćina samita o klimi COP28Intervju koji je Gore dao Reutersu na marginama konferencije u Dubaiju odražava skepticizam dijela sudionika prema predsjedniku COP-a, sultanu Al-Džaberu, predsjedniku nacionalne naftne kompanije Emirat ADNOC.
Gore i njegovi istomišljenici pitaju se može li on biti pošten posrednik u postizanju klimatskog sporazuma.
“Oni zlorabe povjerenje javnosti jer su na funkciju čelnika COP-a imenovali izvršnog direktora jedne od najvećih i najmanje odgovornih naftnih kompanija na svijetu”, rekao je Gore.
Na prezentaciji održanoj u glavnoj plenarnoj dvorani COP-a prije intervjua, Gore je iznio podatke koji ukazuju na to da su emisije stakleničkih plinova u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u 2022. porasle za 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu i u usporedbi s rastom od 1,5 posto u cijelom svijetu.
To su podaci udruge čiji je Gore suosnivač i djeluje pod nazivom Climate TRACE. Udruga koristi umjetnu inteligenciju i satelitske podatke za praćenje emisija ugljičnog dioksida svjetskih tvrtki, rekao je Gore.
Ujedinjeni Arapski Emirati nisu odmah komentirali Goreove primjedbe ni podatke koje je iznio TRACE.
Bivši američki potpredsjednik pobunio se i protiv prisutnosti predstavnika naftnih i plinskih kompanija na godišnjem samitu o klimi i njihova promicanja tehnologija poput izravnog hvatanja ugljičnog dioksida kao načina koji bi priodnio čišćenju emisija fosilnih goriva.
‘Nema planeta B’ – poručeno s velikog klimatskog prosvjeda u BruxellesuMarširajući uz ritam bubnjeva, prosvjednici su mahali transparentima s natpisima “Djeluj sada” i “Nema planeta B”.
“Mislimo da je stvarno važno podići svijest svih, posebno djece, o budućnosti planeta i o vođama koji ne slušaju uvijek što se događa”, rekao je prosvjednik koji je došao sa svojim sinom.
U Dubaiju je u nedjelju samit COP-a bio usredotočen na utjecaj klimatskih promjena na raspirivanje bolesti. Domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati, i dobrotvorne organizacije obećale su 777 milijuna dolara za iskorjenjivanje zanemarenih tropskih bolesti za koje se očekuje da će se pogoršati.
Zaostaju napori da se ispuni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. o zadržavanju porasta globalne temperature ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, nakon čega znanstvenici upozoravaju na ozbiljan utjecaj na vrijeme, zdravlje i poljoprivredu, među ostalim.
Karol De Decker, 52-godišnja žena koja se pridružila prosvjedima, rekla je da sve zemlje moraju preuzeti odgovornost za ubrzavanje prijelaza na obnovljivu energiju.
“Još uvijek ima nade. Ali to se mora učiniti sada”, rekla je.