Električna vozila u Norveškoj premašila 80 posto udjela u prodaji

Udio novih električnih vozila u norveškom tržištu orveškoj porastao u 2023. na 82,4 posto, sa 79,3 posto u 2022., objavila je interesna udruga Norveška federacija za ceste (OFV).

Norveška želi biti prva zemlja u svijetu koja će zabraniti prodaju automobila na benzin i dizel, od 2025. godine, pa je kupce oslobodila obaveze plaćanja brojnih nameta.

Automobili s pogonom na baterije činili su lani oko 80 posto prodaje, a Teslin udio u ukupnom tržištu poskočio je na 20,0 posto, s 12,2 posto u 2022. godini, prema podacima o registraciji vozila objavljenim u utorak.

Na drugom je mjestu Toyota s 12,4 posto udjela i povećanjem prodaje za 8,0 posto, a na trećem Volkswagen s 10,8-postotnim udjelom i padom prodaje za 11,6 posto.

Najpopularniji je model i lani bio Teslin Model Y, ispred Volkswagenovog ID.4 i Škode Enyaq.

Podaci pokazuju da američkoj kompaniji u Norveškoj nije naškodio sukob sa švedskim sindikatom IF Metall čiji članovi od 27. listopada odbijaju servisirati njezina vozila budući da ne prihvaća kolektivno pregovaranje.

U znak solidarnosti štrajku mehaničara pridružili su se i članovi drugih sindikata, uključujući lučke radnike, električare, čistače i poštanske službenike koji su kompaniji prestali isporučivati ​​tablice za nove automobile.

Nema naznaka da sukob šteti prodaji Tesle u Norveškoj, rekla je čelnica norveške udruge za električna vozila Christina Bu. “Ne vidimo nikakve signale koji bi navodili na takav zaključak”, rekla je Bu Reutersu.

Venezuelanski naftni div kaže da je već očistio 80 posto štete od izljeva otpadnih voda nafte

Do izlijevanja nafte u postrojenju El Palito u sjeverozapadnoj državi Carabobo došlo je kada su jake kiše uzrokovale izlijevanje tekućina iz laguna na tom mjestu, objavio je PDVSA na platformi društvenih medija X.

Katranasti mulj izlio se prošlog tjedna na plaže u državi Carabobo duž zapadne obale Venezuele, priopćilo je nekoliko ekoloških skupina ostavivši plaže crnima i masnima.

Izlijevanje je prvi put otkriveno 26. prosinca, kazao je za AFP Yohan Flores, regionalni direktor nevladine organizacije Azul Ambientalistas.

“Veliki dio plaža Puerto Cabello je pogođen”, kazao je, misleći na najveću luku u zemlji 210 kilometara zapadno od glavnog grada Caracasa.

“Važno je pojasniti da se ne radi o teškoj sirovoj nafti, već o ispuštanju ugljikovodika, otpadnih voda ili efluenata koji su bili usmjereni u obalni morski okoliš”, rekli su iz tvrtke.

“U ovom trenutku nema aktivnog izvora izlijevanja, nema puknuća cjevovoda ili sustava”, navodi se, dodajući da “situaciju kontrolira visoko obučeno osoblje prema trenutnim sigurnosnim protokolima”.

Izlijevanje je izlilo katranski mulj na plaže, zahvativši nekoliko primorskih odmarališta i uzrokujući uzbunu grupa za zaštitu okoliša i ribara. Čišćenju se pristupilo odmah, ali ne zahvaljujući naporima državnog naftnog diva.

Državni naftni div PDVSA nije se pozabavio izlijevanjem iako nevladine organizacije poput Zaklade Caribe Sur kažu da je nastalo u laguni za otpad u blizini rafinerije El Palito, jedne od najvažnijih u Venezueli.

U kratkom izvješću Nacionalnog sustava za upravljanje rizicima zabilježeno je “izlijevanje ugljikovodika iz lagune otpada” bez dodatnih detalja.

Timovi iz PDVSA-e, volonteri i ribari svi su viđeni kako rade na čišćenju, javlja AFP. Nacionalna organizacija za spašavanje i pomorsku sigurnost vodenih prostora Venezuele (ONSA) pozvala je na akciju “ekološke situacije”.

Zadnje izlijevanje nafte zabilježeno na tom području bilo je u srpnju 2020. godine, kada je u more potekao i otpad iz rafinerije. Ta je nesreća zagadila Nacionalni park Morrocoy, turističko područje s nizom otočića s bijelim pješčanim plažama.

Ribari u blizini Puerto Cabella rekli su da neće moći loviti sljedeća dva mjeseca.

Venezuela, koja ima jednu od najvećih svjetskih rezervi nafte, doživjela je pad proizvodnje s tri milijuna barela dnevno prije više od deset godina na sadašnjih 850.000 barela dnevno, a očekuje se da će proizvodnja premašiti milijun barela kasnije sljedeće godine.

Venecija zabranjuje veće turističke grupe i njihove zvučnike

Nova pravila, na snazi od 1. lipnja 2024., zabranit će i zaustavljanje na uskim ulicama, mostovima ili drugim prometnim mjestima.

Te odluke su dio pokušaja ograničavanja masovnog turizma koji negativno utječe na slavni talijanski grad.

Odnosit će se na njegovo središte te na otoke Murano, Burano i Torcello, a uvedene su da zaštite građane od buke i smetnji, priopćilo je vijeće. 

Masovni turizam desetljećima stvara probleme za Veneciju, jednu od najpoznatijih turističkih destinacija na svijetu. 

Povijesni centar grada više ne broji ni 50 tisuća stalnih stanovnika, a u vrhu sezone svakodnevno ima dvostruko više turista, piše agencija dpa. 

Lokalne vlasti u rujnu su odlučile uvesti naplatu ulaska u grad od pet eura, što će na snagu stupiti u travnju. 

Kina priprema ‘pohod’ na svjetsko tržište brodova na čišća goriva

U dokumentu ministarstvo ne navodi koliko bi brodova trebalo biti izgrađeno, no smjernice pokazuju da će Kina graditi više brodova na goriva s niskim udjelom ugljika kao što su metanol i ukapljeni prirodni plin (LNG), u sklopu plana o ugljičnoj neutralnosti do 2060. godine.

“(Treba) uvesti inovacije u brodske motore, poboljšati učinkovitost brodskih motora na tradicionalno gorivo i ukapljeni prirodni plin i kontinuirano povećavati upotrebu LNG-a u brodskim motorima u velikim razmjerima”, navodi se u dokumentu ministarstva industrije i informacijske tehnologije, objavljenom u četvrtak.

Velike tvrtke napredovale su u smanjenju onečišćenja i emisija ugljika, uz potrošnju energije po 10.000 juana novostvorene dodane vrijednosti manju za 13,5 posto nego u 2020., dodaje se.

Ekološka tranzicija brodarskog sektora bit će dovršena do 2030. godine, dodaje se u dokumentu ministarstva.

Jastrebarsko: Novi sustav javne rasvjete, trošit će 77, 4 posto manje energije

Proteklih mjeseci na području Jastrebarskog zamijenjene su 3.444 stare svjetiljke energetski učinkovitim LED svjetiljkama, a već po prvim računima vidljivo je kako će uštede za gradski proračun iznositi oko 75 posto.

Glavni razlog obnove sustava javne rasvjete, osim rasterećenja proračuna, bio je i povećanje stupnja energetske učinkovitosti i zaštita okoliša.

”Jastrebarsko tim projektom nastavlja politiku održivog i zelenog razvoja, a nastojimo i maksimalno koristiti vanjske izvore financiranja, kako bismo proveli što više infrastrukturnih projekata važnih za naš grad i građane”, istaknuo je gradonačelnik Zvonimir Novosel

Zamjena sustava javne rasvjete, dodao je, poboljšat će kvalitetu života u naseljima i povećati razinu sigurnosti u prometu, a najvažnije je kako se sve to financira kroz uštede energije, bez dodatnog opterećenja za gradski proračun. 

Sustav rasvjete, koji je obnovila tvrtka Petrol d.o.o. trošit će 456.608 kWh električne energije godišnje, odnosno 77,4 posto manje od starog sustava, te će za trajanja ugovora privatni partner održavati dio sustava koji je bio obuhvaćen mjerama poboljšanja energetske učinkovitosti.

Projekt se u potpunosti financira putem ESCO modela, odnosno Grad odabranoj tvrtki nakon provedenog postupka javne nabave (Petrol d.o.o.) plaća mjesečnu naknadu temeljem ušteda na potrošnji električne energije. 

Ostvarenim financijskim uštedama, Jastrebarsko će kompletno ulaganje u sustav javne rasvjete isplatiti za šest godina bez ikakvog zaduživanja.

U Jastrebarskom je nedavno završen i veliki projekt poboljšanja vodno – komunalne infrastrukture vrijedan gotovo 22,5 milijuna eura. Stanovnici su dobili cjelovitu vodoopskrbnu mrežu, pouzdan sustav odvodnje te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda baziran na naprednom, trećem stupnju pročišćavanja. Puštanjem tog uređaja u rad, na kanalizacijsku se mrežu priključuju novi korisnici. 

Njemačke osiguravatelje vremenske nepogode stajale gotovo pet milijardi eura

Gubici proizlaze iz osiguranih šteta nastalih na stambenim nekretninama, imovini u kućanstvima, poslovnim objektima i na motornim vozilima.

Snažne oluje tijekom ljeta prouzročile su veliku štetu koja je samo u kolovozu iznosila 1,5 milijardi eura. Oluje su bjesnile i u lipnju, prouzročivši štetu u iznosu više stotina milijuna eura, navodi se u priopćenju GDV-a.

Glavninu troškova u godini na izmaku činile su štete od nevremena i tuče, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi eura.

Poplave i druge oluje prouzročile su štetu u iznosu 900 milijuna eura, nešto manju od prosjeka. Međutim, prema GDV-u, osigurana šteta na motornim vozilima iznosila je 1,3 milijardi eura i bila je iznad dugoročnog prosjeka.

Gubici su se zato uglavnom zadržali na razini visokog dugoročnog prosjeka od 4,9 milijardi eura, rekao je izvršni direktor GDV-a Joerg Asmussen, prema priopćenju.

Vremenske nepogode prouzročile šest milijardi eura štete u talijanskoj poljoprivredi

Iznos uključuje štetu i na usjevima i na infrastrukturi, dodaju iz udruge.

Godinu su obilježile nagle i ekstremne promjene u vrlo kratkim vremenskim razdobljima, ističu. Krenulo je s teškom sušom koja je ugrozila ratarske kulture, a nastavilo se obilnim oborinama koje su se izmjenjivale s ekstremnom vrućinom.

Jesen je bila blaga, ali sa snažnim prolomima oblaka koji su prouzročili tešku štetu u gradovima i na ruralnim područjima, podsjećaju. Početak zime obilježile su pak visoke temperature, koje su u prirodi izazvale kaos, objašnjavaju.

Poljoprivredi su posebno veliku štetu prouzročili ekstremni vremenski događaji, poput tuče, tornada, obilnih padalina i toplinskih valova, upozoravaju, procijenivši da bi proizvodnja maslinovog ulja mogla biti znatno ispod četverogodišnjeg prosjeka.

“Italija je u proteklih pola stoljeća urbanizacijom i obustavom proizvodnje izgubila gotovo 30 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta i iskoristiva površina svedena je na samo 12,8 milijuna hektara”, rekao je predsjednik Coldirettija Ettore Prandini.

To utječe na hidrogeološku stabilnost tla i rezultira deficitom u proizvodnji, objašnjava.

Kineski Xiaomi predstavio svoj prvi električni automobil

Limuzina, nazvana SU7, dugo je iščekivani model za koji se očekuje da će maksimalno iskoristiti zajednički operativni sustav s popularnim telefonima tvrtke.

Ipak, automobil ima svoj debi u vrijeme kada se najveće svjetsko tržište automobila bori s prevelikim proizvodnim kapacitetima i usporavanjem potražnje koji su potaknuli veliki rat cijenama.

“Naporno radeći u sljedećih 15 do 20 godina, postat ćemo jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača automobila, nastojeći podići cjelokupnu kinesku automobilsku industriju”, rekao je izvršni direktor Lei Jun na predstavljanju modela SU7.

Još nije kasno! Ali, već sutra može biti!

Stvari su stvarno loše. Već svjedočimo razornim klimatskim događajima. Više ne razgovaramo o sutrašnjem problemu. Temperatura je već sada – globalna i prosječna – veća za 1.2 stupnja Celzijusa i već gubimo i staništa i vrste. Aktivne politike djeluju kako bi ograničile zagrijavanje na dva stupnja. Međutim, takvo zatopljenje ima eksponencijalne posljedice. Njih nazivamo “točkama nakon koji nema povratka”, ili na engleskom “tipping points”.

Ovakve točke nakon kojih nema povratka nekada su bile smatrane nevjerojatnima, ili jako malo vjerojatnima, no danas ih se smatra “događajima mnogo veće vjerojatnosti”. To bi bili prijelomni događaji koji bi se kaskadnom reakcijom pretvorili u klimatske, pa onda i društvene, diskontinuitete i neke od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo ikada suočilo.

Primjerice, jedan od takvih prijelomnih događaja je otapanje grenlandskog i antarktičkog leda koji će redefinirati obale diljem svijeta. Ali, osim toga, isti proces ima šanse ugroziti transatlantsku toplu struju koja omogućava blagu europsku klimu (u usporedbi s temperaturama u Sjevernoj Americi na istim geografskim širinama) što bi onda za posljedicu imalo mini-ledeno doba u Europi koje bi pak ugrozilo žetve i sjetve i uvelo diskontinuitete u prehrambenim lancima životinja ali i prekide u lancima opskrbe ljudskih potreba.

Amazona, ”pluća svijeta”

To je tek jedan “tipping point”. Drugi je npr. sušenje Amazone, pluća svijeta, umjesto koje bi na tom području nastale savane i smanjila bi se apsorpcija stakleničkih plinova iz atmosfere uz istovremeno smanjenje proizvodnje kisika. Ne zove se uzalud ova šuma “plućima svijeta”. Zagrijavanje mora ubija koraljne grebene i druge, morske izvore proizvodnje kisika i skladištenja ugljika. Ako se globalni porast temperature ne zaustavi, ovi procesi, za koje dio znanstvenika još uvijek misli da se mogu zaustaviti, postali bi fiksni i nepromjenjivi i vodili bi u lošem smjeru – onom koji ne omogućava izobilje života na Zemlji.

Dobra vijest je da još nije prekasno. Baš kao što postoje opasne negativne točke preokreta, tako postoje i vrlo značajne pozitivne prekretnice koje bismo mogli ostvariti. Problem je u tome što one ovise o našoj hrabrosti, ambiciji, političkoj volji, demokratskom konsenzusu i drugim – primarno političkim pitanjima. Te potencijalno pozitivne točke su suvremene i koliko-toliko ekološke prakse i tehnologije.

Iako nove tehnologije nisu ni blizu savršene, one zaista mogu promijeniti stvari za sve nas. Trenutno mijenjaju samo za kapitaliste, ali ne i za najsiromašnije građane, a to nije put ka zaustavljanju klimatskih promjena. Primjerice, solarna tehnologija. Umjesto da se financijskim sredstvima poreznih obveznika financiraju brojna “polja” i “plantaže” solarnih panela u vlasništvu jedne firme, ili nekoliko investitora, demokratski i politički ispravan način društvene implementacije ove tehnologije bilo bi javno subvencioniranje solarnih panela na krovovima svih privatnih kuća i zgrada. Te solare financiralo bi se iz sredstava javnog proračuna a otplatilo bi se u iznosima ekvivalentnima računima za struju.

Prednost za građane onda leži u tome što ne plaćaju struju, što ne ovise o gradskoj mreži i ne ovise u budućnosti o kolapsu sustava pod teretom ekstremnih klimatskih događaja kao što su pijavice, bujične poplave, ili suše koje izazivaju požare, itd…

Bilo kako bilo, društvena jednakost i socijalna pravda moraju biti u srcu promjene, jer ne mijenjamo samo klimu, mijenjamo društvo tako da živi u suživotu i simbiozi s planetom, a ne da i dalje parazitiramo na njoj. Znanja, resursa i sposobnosti za provedu klimatskih rješenja u jednoj generaciji imamo. Ono što nemamo je politička volja.

   

Na FER-u predstavljen projekt napredne punionice za električne bicikle

“S obzirom na punjače koji imaju težinu i volumen i treba ih nositi u ruksaku, razvili smo punionicu koja može puniti različite bicikle s različitim baterijama. Punionica, naime, ima mogućnost prepoznavanja baterija i prilagođavanja biciklu”, rekao je Ban

Naglasio je, nadalje, da električni bicikli manje onečišćuju okoliš i smanjuju opterećenje vozača.

Električni bicikl omogućuje da se prevaljuju veće udaljenosti uz manje napora, a istodobno se ipak događa neka fizička aktivnost”, istaknuo je. 

Punionica će, dakle, omogućiti da se vožnja električnih bicikala ne odvija samo unutar užih gradskih sjedišta budući da će se znatno povećati udaljenosti koje će biciklisti moći dosegnuti.  Za sada su, kaže, u Europi razvijene punionice sličnog tipa no funkcioniraju na raspoloživosti mreže od 220 volti. Zbog toga biciklist mora nositi vlastiti punjač.

Punjenje bicikla na punionici koju je razvio FER trebalo bi završiti unutar sat vremena. Prva punionica bit će postavljena ispred tog fakulteta, dok bi druga trebala biti postavljena na području Trogira, budući da je iz tog mjesta partner na projektu, tvrtka Involute

U prvoj fazi na jednoj će se punionici moći puniti tri bicikla, no  postoji mogućnost da se taj broj poveća.

Jedna punionica stajat će oko 30-ak tisuća eura, a korisnici će plaćati uslugu putem korisničkog sučelja, odnosno naplatom putem prepaid kartice ili SMS poruka.

Nakon što se postave prve punionice, odnosno nakon što se prikupe svi podaci iz njih, u sljedećih pet godina punionice bi mogle krenuti u masovnu upotrebu, najavljuju na FER-u