AZU potpisao Sporazum o suradnji s Partnerstvom za čisti vodik

Sporazume su potpisali izvršna direktorica Partnerstva za čisti vodik Valerie Bouillon-Delporte i predsjednik Uprave AZU Marijan Krpan.

Nakon analize politika istraživanja i inovacija vezanih za vodik, Partnerstvo za čisti vodik pokrenulo je poziv za tehničku podršku regionalnim i nacionalnim upravljačkim tijelima. Agencija je uspješno aplicirala i odabrana je za stvaranje sinergija u ovom ključnom sektoru, nakon čega je započela izrada sveobuhvatnog, prilagođenog Memoranduma o suradnji, navodi se u priopćenju.

Taj korak, kako se ističe, predstavlja značajan doprinos daljnjem razvoju čistog vodika u Europi i jačanju suradnje između relevantnih tijela u različitim zemljama. Agencija, zajedno sa ostalim odabranim tijelima, ima priliku ostvariti koristi od tehničke podrške, usmjerene na prijenosu znanja, izgradnji kapaciteta i financiranju u sektoru vodika, zaključuje se u priopćenju.

Inače, Partnerstvo za čisti vodik je javno-privatno partnerstvo koje financijski podupire aktivnosti istraživanja i inovacija na području tehnologija vodika u Europi. Naime, krajem 2019. Europska komisija usvojila je Europski zeleni sporazum koji predviđa dekarbonizaciju europskog gospodarstva, odnosno “klimatsku neutralnost” do 2050. Unija do 2030. namjerava smanjiti količinu stakleničkih plinova za 55 posto.

Važnu ulogu u povlačenju iz uporabe fosilnih goriva ima zeleni vodik, pri čijoj proizvodnji ne nastaju staklenički plinovi. Zeleni vodik nastaje tijekom elektrolize, u kojoj se voda razgrađuje na vodik i kisik. U teoriji, vodik bi mogao u potpunosti zamijeniti fosilna goriva – pogon industrije, vozila i grijanje domova – no potrebno je razviti napredne projekte i na strani potražnje i na strani ponude koji bi koristili to gorivo, što je cilj Partnerstva za čisti vodik.

SAD kasni za Kinom 15 godina po pitanju nuklearne energije

Kina ima 27 nuklearnih reaktora u izgradnji s prosječnim rokovima izgradnje od oko sedam godina, daleko brže od drugih zemalja, navodi se u istraživanju neovisnog istraživačkog instituta sa sjedištem u Washingtonu Zaklade za informacijsku tehnologiju i inovacije.

”Brzo postavljanje sve modernijih nuklearnih elektrana u Kini … pokazuje da će kineska poduzeća imati prednost u postupnim inovacijama u ovom sektoru u budućnosti“, navodi se u izvješću.

SAD ima najveći broj nuklearnih elektrana u svijetu, a administracija predsjednika Joea Bidena smatra da je taj izvor električne energije gotovo bez emisija ključan za suzbijanje klimatskih promjena.

Nakon što su uključene dvije velike elektrane u saveznoj državi Georgiji 2023. i 2024. godine s milijardama dolara preko proračuna i s godinama odgode, prestali su se graditi nuklearni reaktori u SAD-u. Izgradnja jedne visokotehnološke elektrane otkazana je prošle godine.

Kineske državne banke mogu ponuditi povoljnije zajmove od onih koji su dostupni u zapadnim gospodarstvima. Kineska industrija nuklearne energije imala je koristi od trajne državne potpore i strategija lokalizacije koje su joj omogućile da dominira sektorima poput obnovljive energije i električnih vozila.

Prvi svjetski takozvani visokotemperaturni reaktor četvrte generacije hlađen plinom u zaljevu Shidao uključen je na mrežu prošlog prosinca. Kinesko udruženje za nuklearnu energiju tvrdi da je projekt uključivao razvoj više od 2200 komada opreme koji su prvi takvi u svijetu, s ukupnom stopom lokalizacije materijala domaće proizvodnje od 93,4 posto.

Zagovornici visokotehnoloških reaktora kažu da su sigurniji i učinkovitiji od sadašnjih. Kritičari kažu da neki novi reaktori dovode do proliferacije nuklearne energije i materijalnih rizika.

EU izglasala Zakon o obnovi prirode

Uredba o obnovi prirode ključni je zakon u okviru Zelenog plana. Njime se predviđa obnova najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju do 2030. i svih ekosustava do 2050. godine.

Iako su Vijeće, koje predstavlja države članice i Europski parlament postigli dogovor o uredbi u studenom prošle godine, njegova službena potvrda trebala je biti samo formalnost, ali jedva je prošao u Europskom parlamentu, a u Vijeću nije bilo kvalificirane većine. U Europskom parlamentu u veljači ove godine, izglasan je tijesnom većinom, a onda je zapelo u Vijeću.

Do proboja je došlo kada je austrijska ministrica za okoliš iz reda Zelenih Leonore Gewessler odlučila podržati zakon unatoč suprotnoj preporuci svoje vlade što je omogućilo kvalificiranu većinu. To znači da je za zakon morala glasati većina od 55 država članica, dakle njih 15, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva cijele Unije.

Protiv uredbe glasale su Finska, Švedska, Poljska, Italija i Nizozemska, a suzdržana je bila Belgija, koja predsjedava Vijećem.

Austrijska vlada je odmah po usvajanju zakona najavila da će podnijeti tužbu pred Sudom EU-a i tražiti poništenje te odluke jer glas savezne ministrice ”ne odgovara domaćoj volji i nije u skladu s ustavom”.

Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodilo da bi države članice trebale obnoviti najmanje 20 posto područja koja su u lošem stanju do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.

Prijedlog Uredbe koji je iznijela Europska komisija izazvao je oštre podjele među desnim zastupničkim klubovima, s jedne strane, i socijalista i zelenih koji su prijedlog zagovarali, a u pregovorima Vijeća i Parlamenta prvotni ambiciozniji ciljevi Komisije su umanjeni.

Zastupnički klub Europske pučke stranke isticao je da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.

Nova pravila bi trebala pomoći u obnovi biološke raznolikosti degradiranih ekosustava u kopnenim i morskim područjima država članica i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.  

Uredba postavlja obvezujuće ciljeve u sedam područja djelovanja, kao što su obnova kopnenih, obalnih i slatkovodnih ekosustava, obnova morskih ekosustava, obnova urbanih ekosustava, obnova prirodne povezanosti vodotoka i prirodnih funkcija susjednih poplavnih područja, obnova populacija oprašivača i obnova šumskih ekosustava.

Države članice trebat će u svojim nacionalnim planovima definirati kako će ispuniti te ciljeve. Iz mjera su izuzeta područja koja se koriste za vojne svrhe i ključna su za nacionalnu obranu, a predviđena je mogućnost odgode ciljeva u slučaju iznimnih socioekonomskih posljedica.

Ljeto započnite uz Zagreb Classic i uživajte u bogatom programu

”Zagreb Classic nas i ove godine uvodi u ljeto na najljepši mogući način, uz vrhunske glazbene klasike, baletne izvedbe, filmske skladbe, jazz standarde i suvremena djela. Nastupaju, između ostalog, svjetski poznat pijanist Hyung-ki Joo, talijanski virtuoz Mario Stefano Pietrodarchi, sopranistica Caterina Iora, kao i domaće zvijezde klasične glazbe. Ovogodišnje izdanje donosi posebnu novost – dva dana posvećena Bečkom glazbeno-filmskom festivalu. Naime, posjetitelji će imati priliku uživati u  video projekcijama najpoznatijih opera i opereta, poput Čarobne frule, W.A. Mozarta i Šišmiša, Johanna Straussa mlađeg.

Osim toga, pozivamo sugrađane i posjetitelje da ne propuste priliku prisustvovati otvorenim probama, što će dodatno upotpuniti doživljaj. Zagreb Classic predstavlja jedinstvenu pozivnicu za posjet glavnom gradu i prepuštanje neponovljivoj atmosferi koja oživljava zagrebačku kulturnu i glazbenu baštinu, stoga pozivamo sve da se pridruže ovom glazbenom putovanju i uživaju u nezaboravnim trenucima pod zvijezdama“, otkriva nam direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, Martina Bienenfeld.

Foto: Martina Bienenfeld, direktorica Turisticke zajednice Grada Zagreba.

Stoga, će vas u ljeto uvesti glazba iz filmskih klasika 22. lipnja s početkom u 20.30 sati u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT-a. Prisjetite se antologijskih scena iz filmova Odiseja u svemiru, Razjareni bik, Smrt u Veneciji i drugih koji su svoj kultni status dobrim dijelom stekli zahvaljujući glazbi koja ih prati.

Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera izvodit će ”The Swinging Count!”,  a vi 24. lipnja s početkom u 21 sat uživajte u jedinstvenom spoju swinga, bluesa i jazza.

U utorak 25. lipnja u 21 sat, Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu predstavit će se programom u kojem će uživati i gledatelji koji nisu poznavatelji baletne umjetnosti. Program će započeti ulomkom iz 2. čina Labuđega jezera, jednoga od omiljenijih naslova hrvatske publike, a u drugom dijelu programa publika će uživati u neoklasičnom baletu Pointé te baletu moderne koreografije Phases.

Ansambl Zagrebačkog gradskog kazališta ”Komedija” pod ravnanjem Dinka Appelta i Krešimira Batinića 26. lipnja u 21 sat održat će program ”Zvijezdama u čast” – Sandri Langerholz-Miladinov i Branku Blaće – Blekiju, sinonimima za sjajne mjuzikle poput Jalta, Jalta, Gubec-beg i mnoge druge. 

U četvrtak, 27. lipnja u 20.30 u programu naziva ”Bečki glazbeno – filmski festival”, ljubitelji opere i operete moći će pogledati čarobnu frulu, Wolfganga Amadeusa Mozarta u recentnoj produkciji Salzburškog festivala iz 2022. te jednako poznatu operetu Šišmiš Johanna Straussa mlađega u produkciji Bavarske državne opere iz 2023. godine.

Cine y tango, rezerviran je za petak 28. lipnja u 21 sat kada će talijanski virtuoz Mario Stefano Pietrodarchi i sopranistica Caterina Iora uz Zagrebačku filharmoniju, pod ravnanjem Paola Spadara Munitta začiniti glazbom ljetnu zagrebačku večer.

U sklopu programa ”Bečki glazbeno – filmski festival” u subotu 29. lipnja u 20.30 posjetitelji će moći uživati u opereti Šišmiš, Johanna Straussa mlađega koju su mnogi glazbeni velikani poput Gustava Mahlera, Franza Lista, Leonarda Bernsteina smatrali jednom od najboljih opereta.

Urban&4 i Simfonijski orkestar HRT-a, obilježit će svojim nastupom prvi dan srpnja u 21 sat. Urban će na Zagreb Classicu izvoditi svoje najveće hitove kao što su Moja voda, Astronaut, Odlučio sam da te volim.

Program završava 2. srpnja nastupom Zagrebačke filharmonije u 21 sat. Hyung-ki Joo nastupit će na klaviru, a dirigirat će Jurek Dybał.

Ulaz na sve programe je slobodan, a organizator Zagreb Classica 2024. Turistička zajednica grada Zagreba s partnerima i Grad Zagreb pozivaju posjetitelje da ponesu dekice kao bi se što udobnije smjestili na travnjaku na Tomislavcu i uživali u raznovrsnim programima. Posjetitelji mogu ponijeti i svoje boce za vodu i puniti ih na Francekima (stanice za punjenje) koje se nalaze na  Strossmayerovom trgu i Trgu kralja Tomislava.

U slučaju lošeg vremena programi će biti prebačeni na sljedeći dan ili otkazani.

Svijet zaostaje u ciljevima koji se odnose na okoliš, zdravlje i glad

UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih ”ciljeva održivog razvoja“ (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti.

Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje ”ograničen napredak ili nazadovanje“. U izvješću se poziva zemlje da riješe pitanje kroničnog nedostatka sredstava i također preurede sam sustav UN-a.

”Ovo izvješće pokazuje da je napredak čak i prije pandemije već bio prespor“, rekao je potpredsjednik UN-ove Mreže rješenja za održivi razvoj (SDSN) i glavni autor izvješća Guillaume Lafortune.

”Kada dođe do pandemije i drugih kriza, uključujući vojne sukobe, onda počinje priča o stagnaciji”.

Izvješće je identificiralo borbu protiv gladi, stvaranje održivih gradova i zaštitu bioraznolikosti na kopnu i u vodi kao posebna područja slabosti. Politički ciljevi poput slobode tiska također su doživjeli ”nazadovanje“.

Finska, Švedska i Danska nalaze se na vrhu popisa zemalja, a Kina je također napredovala brže od prosjeka, ali su najsiromašnije zemlje svijeta dodatno zaostale.

Lafortune je rekao da zemlje u razvoju trebaju veći pristup međunarodnim financijama, dodajući da bi institucije poput agencija za kreditni rejting trebalo poticati da uzmu u obzir dugoročnu ekološku i gospodarsku dobrobit zemlje, a ne samo njezinu kratkoročnu likvidnost.

Izvješće također procjenjuje spremnost zemalja na globalnu suradnju kroz institucije UN-a. Sjedinjene Države nalaze se na posljednjem mjestu.

”Velika većina zemalja podržava suradnju… ali postoji niz velikih sila koje ne igraju po pravilima“, rekao je Lafortune.

Hoće li Europa stvarno odustati od svojih klimatskih politika?

Od kada smo dobili rezultate izbora za Europski parlament, mediji diljem Unije masovno su se raspisali o tome kako će ovaj saziv unazaditi Europski zeleni plan. I moguće da hoće, barem pokušati, a ponegdje će i uspjeti rastočiti neke od klimatskih obrana koje je EU dosad podigla.

Politico strahuje da će “prva meta trijumfalne desnice nakon izbora biti poništavanje zabrane dizelskih automobila u sklopu Zelenog plana”.

“Nekoliko minuta nakon što je desnica proglasila pobjedu na izborima za EU parlament”, piše Politico, stigla je najava Manfreda Webera, čelnika Europske pučke stranke desnog centra (EPP), “da će u razgovorima u nadolazećim danima poništiti zabranu dizel motora.” On, naime, smatra da je ova zabrana bila pogreška. Pogrešna je smatra desnica i nova europska poljoprivredna strategija koja trpi posljedice zbog “agresivne regulacije klime”.

Zabrane, birokracija?

“Ako se napredak izjednači sa zabranama, doći će do nazadovanja”, rekao je Weber. “Nema nazadovanja u smislu klimatskih ciljeva, ali u smislu zabrana i birokracije, da.”

Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije, koja želi i drugi mandat na čelu izvršne vlasti EU, da bi ga realizirala mora pokušati izgraditi koaliciju stranaka lijevog centra i EPP-a. No, ako izgubi čak i nekoliko mjesta od tih stranaka, možda neće dobiti potrebnu većinu. To znači da bi mogla tražiti obračun sa Zelenima ili krajnjom desnicom, piše Politico. Svakako kako sada stvari stoje, nastavlja Politico, Zeleni plan, mogao bi biti glavni kamen spoticanja. Vodeći kandidat Zelenih, Bas Eickhout, rekao je da njegova stranka neće podržati nikakvo poništavanje postojećih zakona, uključujući zabranu motora s izgaranjem.

Zeleni plan u opasnosti

Green Deal složen je paket zakona koji reguliraju emisije stakleničkih plinova iz gotovo svih dijelova gospodarstva, ali se također dotiče i mnogih drugih industrijskih zagađivača. Velika većina paketa već je prošla kroz parlament, a Weber je rekao da EPP nema za cilj poništiti dogovor u cijelosti. “Neće biti revizije Zelenog dogovora u cjelini”, rekao je za Politico. To znači da stranke koje široko podupiru Green Deal i dalje imaju laku većinu u parlamentu.

Snaga Zelenog plana ne ovisi samo o političkim elitama, već i o industrijskima. Euractiv donosi vijesti o tome kako “europski energetski sektor odbija pretjeranu regulaciju Bruxellesa”. Kako piše ovaj medij, “potaknuti predloženim novim pravilima o električnim transformatorima, predstavnici europskog energetskog sektora pisali su Europskoj komisiji kako bi predstavili svoja šira pitanja u vezi s pristupom EU regulaciji.”

Mjera se sastoji od “nastojanja da se električni transformatori – ključni za mreže – učine energetski učinkovitijima. Predložena nova pravila smanjila bi gubitke energije transformatora do 0,5 postotnih bodova, ali da bi se to postiglo, uređaji bi morali biti mnogo glomazniji.” Za industriju se to pokazalo kao kap koja je prelila čašu, zaključuje Euractiv.

No, argumentacija je ponovno ista, površna i prozirna: Industrija se, naime, žali na “neadekvatno planiranje i nedostatak komunikacije”, iako se mora zaista ignorirati trendove u energetskom sektoru da bi se došlo do ovakvog zaključka. No, ovako slaba argumentacija zapravo znači da boljih argumenata nemaju, pa ipak, usprkos tome, ne treba podcijeniti njihovu financijsku sposobnost da kupe i lobiste i političare, da i slaba poruka bude uslišana.

I dalje profit iznad klimatskih ciljeva

“Neadekvatno” je primarno to što bolja učinkovitost transformatora zahtijeva veću količinu bakra u njihovoj proizvodnji, što je industriji neprofitabilno: “Dodatnih 0,5 postotnih bodova povećanja učinkovitosti ne bi bilo dovoljno za pokrivanje troškova skupog dodatnog bakra.” Cijena bakra narasla je posljednje tri godine za 60 posto. No, profit više ne može imati primat nad klimatskim potrebama.

Za razliku od eksplicitnog skepticizma Euractiva i Politica, analitički klimatski portal CarbonBrief pitao je više europskih stručnjaka isto pitanje – što će biti s Europskim zelenim planom s ovim rastom desnice. Najzanimljiviji odgovor dala je Linda Kalcher, izvršna direktorica organizacije “Strateške perspektive”. Ona, naime, smatra da “iako je točno da su izbori za Europski parlament teško pogodili Zelene stranke, jednostavno to ne znači da će klimatski propisi i planovi EU-a biti poništeni. Vidjeli smo mnogo – sasvim iskreno – lijenih analiza u tom smislu, ali ono što je ovdje važno su brojevi u parlamentu i glavnim gradovima u Europskom vijeću”.

Nužna je sigurnost politike

Kalcher ističe kako “Europski zeleni dogovor još uvijek ima većinu u parlamentu. Apetit za bilo kakvim poništenjem zakona stvarno je nizak, posebno s obzirom na neizvjesnost kako će francuski parlamentarni izbori utjecati na većinu u Vijeću. Europska industrija zna da riskira gubitak položaja u odnosu na Kinu i SAD u prijelazu na čistu energiju, a ulagači žude za sigurnošću politike”.

Dodaje da “iako Komisija možda manje eksplicitno spominje klimu, ona će i dalje biti središnja tema. Možemo očekivati da će se mnoge nove inicijative pod sljedećom Komisijom odnositi na jačanje industrijske konkurentnosti i energetske sigurnosti. Visoka geopolitička i ekonomska cijena ovisnosti o uvozu plina, nafte i ugljena ostaje veliki izazov za konkurentnost gospodarstva i račune za energiju”.

Treća točka koju naglašava Kalcher kaže da su “cijene energije još uvijek dva puta više u EU nego u SAD-u. Odgovor na to je ulaganje u otpornu i sigurnu čistu energiju i sustave skladištenja koji kontinentu mogu ponuditi dugoročnu sigurnost i manje rizike od utjecaja Rusije na članice ovisne o plinu. Dok prijetnja iz Moskve traje, možemo očekivati da će Bruxelles podržati svoj Zeleni plan – čak i ako se prodaje kao oružje protiv Putina“.

Čudo u Tajlandu: Slonica okotila blizance!

Nitko nije očekivao da će majka, 36-godišnja Chamchuri, okotiti blizance, a kad je prošlog petka najprije okotila muškog mladunca, osoblje na farmi za uzgoj slonova Ayutthaya Elephant Palace i Royal Kraalu smatralo je porod završenim.

Dok su čistili prvo mladunče i pomagali mu da stane na noge, čuli su glasan udarac i vidjeli da je Chamchuri okotila drugo mladunče, ovaj put ženku.

Nakon drugog poroda osoblje je majku moralo obuzdavati kako ne bi nagazila na žensko mladunče nakon što ju je uhvatila panika, pri čemu je ozlijeđen jedan njegovatelj.

Blizanci se pojavljuju samo u jedan posto rođenja slonova, a muško-ženski par blizanaca još je rjeđa pojava, kažu iz Save the Elephants, istraživačke organizacije.

“Uvijek smo željeli vidjeti slonove blizance, ali ovo ne može svatko vidjeti jer se ne događa često”, rekla je za BBC veterinarka Lardthongtare Meepan, koja je odrasla na ovoj farmi slonova, a i sama je majka blizanaca.

Charin Somwang, 31-godišnji timaritelj slonova, tzv. mahout, slomio je nogu dok je obuzdavao majku.

“Bio sam tako sretan, nisam ni osjetio bol”, rekao je za BBC, dodajući da je razmjere ozljeda osjetio tek kad su ga dovezli u bolnicu.

Slonovi se smatraju svetima u Tajlandu, gdje su većina stanovništva budisti. Oni su i nacionalni simbol.

Posjetiteljima parka, uključujući i djecu, dopušteno je vidjeti blizance, ali tek nakon dezinfekcije obuće i ruku.

Mladunčad će imena dobiti sedam dana nakon rođenja u skladu s tajlandskim običajima.

S 55 kg žensko mladunče slona je nešto manje nego što je uobičajeno i mora stajati na stolcu tijekom hranjenja s majkom. Njen brat je, sa 60 kg, teži.

Švicarski parlament protiv “sudskog aktivizma”

U veljači smo pisali o valu tužbi povezanih s klimom koje su sudovi diljem svijeta napokon počeli procesuirati, i od kojih očekujemo veću globalnu pravosudnu pravdu.

U travnju ove godine Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u korist 2400 starijih Švicarki i “potvrdio da im je država nedovoljnom borbom protiv klimatskih promjena ugrozila zdravlje u sve češćim toplinskim valovima”. No, donji dom Berna u srijedu je slijedio korake gornjeg doma i usvojio neobvezujući prijedlog sa 111 glasova za i 72 protiv kritika “sudskog aktivizma”.

Ubrzano zagrijavanje

Parlament je zaključio da nema razloga za poduzimanje daljnjih radnji, jer je Švicarska, koja se zagrijava dvostruko više od globalne stope, već učinila dovoljno.

Presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu predstavlja dugo čekani i željeni presedan za buduće tokove klimatskih parnica. Presuda izriče da je Švicarska prekršila ljudska prava skupine starijih Švicarki, okupljenih u inicijativu “Klima Seniorinnen”, time što se nisu uhvatili u koštac s klimatskim promjenama. Tijekom rasprave, zastupnici su osudili “miješanje” suda u švicarsku demokraciju, a jedan je presudu u Strasbourgu nazvao “pogrešnom”.

”Malo prevruće ljeti”…

Dojmove sa sjednice parlamenta na kojem je donesen prijedlog protiv “sudskog aktivizma” prenosi medij Euractiv čiji reporteri ističu kako se čini “da se jedan od članova parlamenta iz desničarske Švicarske narodne stranke, najveće stranke u parlamentu, rugao ženama, kritizirajući ih što su pokrenule slučaj, “jer im je malo prevruće ljeti”.

Kako bi bilo sasvim jasno, razjasnit ćemo poruku švicarskog parlamenta: Dok dijelovi svijeta zatvaraju škole i druge javne institucije zbog previsokih temperatura, dok se Njemačka guši u bujičnim poplavama, a pacifičke otočke zemlje polako i sigurno nestaju, jedna od najbogatijih zemalja svijeta čija je industrija (npr. Nestlé) notorna po eksploataciji prirodnih resursa globalnog juga (voda, šume Sumatre i Bornea zbog palmina ulja), smatra kako su oni “dosta učinili za klimu”.

Neambiciozni ciljevi o stakleničkim plinovima

Bilo bi pogrešno misliti ovdje da švicarski parlament donosi odluke koje bi bile protiv naroda. Valja podsjetiti da su Švicarci još 2021. godine glasali protiv usvajanja Zakona o CO2. Prema trenutnim politikama, Climate Action Tracker predviđa da će Švicarska propustiti čak i svoj neambiciozni cilj smanjenja stakleničkih plinova u iznosu od 30 posto do sredine stoljeća.

“Švicarske klimatske politike i djelovanje do 2030. trebaju značajna poboljšanja kako bi bile u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 1,5 °C. Njihova trenutna klimatska ocjena je “nedovoljan”. Kada bi sve zemlje slijedile pristup Švicarske, zagrijavanje bi doseglo od dva do tri stupnja”, zaključuju istraživači Climate Action Trackera.

EU nije spreman za direktivu o krčenju šume

Od iduće godine europski uvoznici kave, kakaa, govedine, soje, gume, drvne građe i palminog ulja morat će dokazivati da njihovi opskrbni lanci ne potiču krčenje šuma u zemljama širom svijeta kako bi izbjegli novčanu kaznu u visini četiri posto prometa u EU.

Ni europski poljoprivrednici neće smjeti izvoziti proizvode uzgojene na iskrčenim površinama.

Europska komisija i nadležna tijela članica EU-a nisu spremni za provedbu Uredbe EU-a o krčenju šuma (EUDR), upozorila je voditeljica udruge trgovaca žitaricama Coceral Iliana Axiotiades.

”Nije spreman čak ni informacijski sustav, IT, u koji bi sektor trebao unositi informacije”, istaknula je Axiotiades.

Upitana hoće li provedba uredbe biti odgođena, čelnica udruge odgovorila je da vjeruje da će EU donijeti odluku koja će uzeti u obzir nedostatnu pripremu.

U ožujku dvadeset članica EU-a zatražilo je od Bruxellesa da ublaži i eventualno suspendira uredbu, upozorivši da će naštetiti poljoprivrednicima.

Ministri poljoprivrede 20 članica poduprli su zahtjev Austrije da se uredba izmijeni, rekao je tada austrijski ministar Norbert Totschnig.  

Austrija je, između ostalog, zatražila da se “drastično” skreše skup odredbi o pribavljanju certifikata unutar EU-a i da se odgodi stupanje odredbe na snagu, navodi Reuters.  

Tri dužnosnika EU-a potvrdila su tada za Reuters da je austrijski zahtjev na sastanku iza zatvorenih vrata poduprlo dvadesetak zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Švedsku. 

Planiranu zabranu kritizirale su i brojne zemlje-proizvođači, poput Indonezije i Brazila, upozoravajući da je diskriminatoran i da bi ranjivim, malim poljoprivrednicima mogao blokirati pristup unosnom tržištu EU-a.

Strahuju tako da poljoprivrednici u udaljenim, ruralnim regijama, možda neće moći kupcima navesti geolokacijske koordinate kako bi dokazali da njihova gospodarstva nisu na zemljištu iskrčenom nakon 2020.

Trgovci i velike kompanije poput američke pržionice kave JDE Peet’s, strahuju pak da neće dovršiti pripreme u predviđenom roku, navodi Reuters.

EK prijeti kineskim proizvođačima električnih automobila carinama

U sklopu istrage koju je započela u listopadu prošle godine i koja je još uvijek u tijeku, Komisija je privremeno zaključila da kineski proizvođači baterijskih električnih vozila (BEV)  imaju koristi od neopravdanog subvencioniranja, što može nanijeti ekonomske štete proizvođačima BEV-a u EU-u.

Prema uredbi EU-a, Komisija je obvezna zainteresiranim stranama unaprijed priopćiti namjeravano uvođenje privremenih mjera.

Slijedom toga, Komisija je kontaktirala kineske vlasti kako bi razgovarala o tim privremenim nalazima i istražili moguće načine za rješavanje problema neopravdanih subvencija prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Carine za uvoz kineskih električnih automobila sada u EU sada iznose 10 posto. Komisija je najavila da bi carine mogle biti povećane za 17,4 posto za najvećeg kineskog proizvođača BYD, 20 posto za Geely i 38,1 posto za SAIC.

Za ostale kineske proizvođače koji su surađivali u istrazi prosječna carina trebala bi biti 21 posto, a za one koje nisu sudjelovali u istrazi carina bi bila 38,1 posto.

Najavljene carinske stope zasad nisu na snazi. Navedeni kineski proizvođači sada mogu do 4. srpnja dati svoje komentare o opravdanosti izračuna tih carinskih stopa. Najkasnije do 4. srpnja Komisija će u Službenom listu objaviti uredbu u kojoj se objašnjavaju privremeni nalazi koji su doveli do takvih carinskih stopa.

Ne dođe li do pomaka u pregovorima s kineskim vlastima, EU će te carine privremeno uvesti obračunato od 4. srpnja, no zapravo bi ih carinske vlasti u Uniji mogle početi naplaćivati tek kada bude objavljena konačna odluka o uvođenju kaznenih carina. To bi se trebalo dogoditi najkasnije četiri mjeseca nakon uvođenja privremenih mjera.

Europski proizvođači električnih automobila koji imaju proizvodne pogone u EU već dugo se žale zbog nelojalne konkurencije električnih automobila proizvedenih u Kini, jer tamošnji proizvođači uživaju znatno povoljnije uvjete u opskrbnim lancima i stoga mogu ponuditi znatno jeftinija vozila.

Međutim, postoji bojazan nekih europskih proizvođača, ponajviše njemačkih, koji su jako ovisni o izvozu na kinesko, najveće tržište automobila na svijetu, da bi Kina mogla uzvratiti uvođenjem carina na njihove automobile, što bi moglo dovesti do trgovinskog rata.