”Planiramo sanaciju izvršiti do kraja godine, radimo s nadležnim institucijama da utvrdimo što se dogodilo, da se to više ne ponovi i da se sanira do kraja godine”, rekao je Tomašević na konferenciji za medije.
Odron na odlagalištu otpada Jakuševec dogodio se 11. studenoga, a prema informacijama Grada Zagreba, nije predstavljao opasnost za građane jer u razdoblju od tada do 15. studenoga, nisu zabilježene povećane količine opasnih plinova.
Tomašević je rekao i da je inspekcijski nalaz, koji bi trebao utvrditi zašto je došlo do odrona, gotov, no nije o njemu detaljnije govorio.
”Jest, mislim da ga još uvijek utvrđujemo, radi se još neka analiza tog izvješća. Možemo vam dati više informacija kasnije, nemam sve detalje”, istaknuo je Tomašević.
Što nas čeka na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP 28?Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COP 28, održava se u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, od 30. studenog do 12. prosinca 2023. Očekuje se prisustvovanje više od 70.000 delegata, uključujući države članice (ili stranke) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC). “Poslovni lideri, mladi ljudi, klimatolozi, starosjedilački narodi, novinari i razni drugi stručnjaci i dionici također su među sudionicima”, stoji na stranicama Konferencije.
Cilj COP 28 je realizacija napretka u utvrđivanju pojedinosti o financiranju gubitaka i šteta kako bi se ranjivim zajednicama pomoglo da se nose s neposrednim klimatskim utjecajima; zatim ostvarivanje globalnog financiranja napora zemalja u razvoju pri rješavanju klimatskih promjena; potom ubrzanje energetske i pravedne tranzicije. Od većih, težih i važnijih ciljeva spomenimo još smanjivanje ogromnog jaza u emisijama stakleničkih plinova među zemljama.
Jedan od glavnih fokusa ove godine bit će i “globalna procjena stanja”, što se odnosi na kojim zemlje i zainteresirane stranke analiziraju napredak u ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma. Globalna analiza pokazala nam je da nismo na putu da ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa. Prozor za značajne promjene se zatvara, a sada je vrijeme za djelovanje. Ideja je evaluirati Pariški sporazum te iskoristiti prisustvo članova vlada raznih zemalja kako bi ih se natjeralo da donesu političke odluke koje bi se iskoristile za konkretno djelovanje i financiranje klimatskih aktivnosti u periodu od sada do 2025. godine.
Globalna analiza stanja klime i napretka prema punoj realizaciji Pariškog sporazuma pokazuje da napredak teče presporo u prevelikom broju industrija. No, za sve to postoji istovremeno, navodi se na službenim stranicama COP28, ogromna “lepeza alata i rješenja koje su predložile pojedine zemlje”, pitanje je ako ih zemlje predlažu, zašto ih zemlje i ne primjenjuju?
Zašto je COP 28 važan?
Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (ili COP) održavaju se svake godine i jedini su svjetski multilateralni forum za donošenje odluka na tu temu, s gotovo potpunim članstvom svih zemalja svijeta. Takvo nešto mogu organizirati samo Ujedinjeni narodi čije je tijelo Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), a svrha mu je da procjenjuje znanost vezanu za klimatske promjene i na temelju toga pokuša oblikovati adekvatnu zakonsku regulativu.
Glavni cilj COP-a prema riječima na vlastitim stranicama je “okupiti svijet kako bi se dogovorio o načinima rješavanja klimatske krize, kao što je ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa, pomoć ranjivim zajednicama u prilagodbi učincima klimatskih promjena i postizanje net-nule emisije do 2050.”
Nažalost, umjesto da je svake godine ova konferencija sve odlučnija sanirati štete, umjesto gradnje političke volje i klimatske namjere mi vidimo razvodnjavanje svih zelenih politika. Usprkos jasnoći podataka koje znanstvenici analiziraju, jaz između znanosti i politike na COP konferencijama sve je jači i jači iz godine u godinu. Što znači da političke, ekonomske i društvene promjene kaskaju za klimatskima.
COP 28 je usmjeren na provedbu Pariškog sporazuma te jačanje klimatske akcije i ambicije za sanaciju ovog problema. Usprkos znanstvenicima koji uporno upozoravaju da se “nalazimo se u odlučujućem desetljeću za klimatske akcije”, politička akcija UN-a i dalje je nedovoljna. Pod “nedovoljna” mislimo da se globalna klimatska situacija nije obrnula, da nisu poduzete dovoljne ekonomske mjere da zapravo ostvarimo makar jedan od ciljeva Pariškog sporazuma.
Najnovija znanstvena istraživanja UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene pokazuju da se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 43 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 2019. godine. To je ključno za ograničavanje porasta temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa do kraja ovog stoljeća i izbjegavanje najgorih učinaka klimatskih promjena, uključujući češće i jače suše, toplinske valove i oborine
Izabrana Ptica godine: Srodnik vrane gačac pobijedio orla i rodu!“Ishod ovogodišnjeg glasanja bio je prilično neočekivan, budući da su druge dvije nominirane vrste – suri orao i bijela roda vrlo prepoznatljive i mnogima omiljene vrste ptica”, priopćila je zagrebačka udruga Biom.
Na iznenađenje mnogih, ali i oduševljenje ornitologa posvećenih zaštiti urbane bioraznolikosti, u danas okončanom izboru, otvorenom javnosti putem glasanja na internetskoj stranici Bioma titulu Pticu godine 2024. osvojio je gačac (Corvus frugilegus).
Ornitološka zajednica, uz inicijativu zagrebačke udruge Biom i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka i ove je godine za izbor ptice nominirala vrste na koje je zbog ugroženosti potrebno skrenuti pozornost.
“Rezultati glasanja su nam pokazali nešto što mi koji se bavimo zaštitom prirode povremeno zaboravimo – a to je da nismo sami u prepoznavanju važnosti svake vrste i želji da se ona očuva, pa makar ona bila crna i graktava”, rekla je ornitologinja iz udruge Biom Iva Šoštarić, poručivši da očuvanje prirode započinje u našem dvorištu i veseli je što su mnogi to prepoznali.
Prirodni dom gačca su polja na kojima se u jatima uglavnom hrani kukcima, sitnim kralješnjacima i biljnim materijalom, dok gnijezdi u velikim skupinama u krošnjama visokih stabala u blizini izvora hrane.
Zbog korištenja pesticida gačac ostaje bez hrane, a rušenjem stabala uz poljoprivredne površine ostaje i bez mjesta na kojem bi mogao saviti gnijezda. Kolonije gačaca preselile su u gradove i njihovu okolicu, gdje traže zaštitu od lova i uništavanja kolonija.
No, njihov društven način gniježđenja te buka i nered koji ga prate predstavljaju probleme stanovnicima gradova.
Status ugroženosti gačca se u posljednjih pet godina promijenio s „najmanje zabrinjavajuće“ na „gotovo ugroženu“ vrstu, upozorili su iz udruge Biom, naglasivši kako je nužno oblikovati gradski prostor kako bi se smanjili sukobi s građanima te raditi na osiguravanju i zaštiti mjesta za gniježđenje gačca podalje od ljudskih naselja.
Izbor za pticu godine prvi su put proveli ornitolozi i organizacije 2016., kada je titulu osvojila bregunica. Titulu su osvojili i čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru i malu čigru, prepelica i zlatovrana. Sudjelovanje u izboru ptice godine prvi je put široj javnosti otvoreno 2021. kada je titulu osvojila lastavica, i nakon nje sova ušara i tetrijeb gluhan.
Tomašević: Odron na Jakuševcu nije ugrozio zdravlje građana“Analiza neovisnog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada pokazala je da u razdoblju od 11. do 15. studenog nije došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti niti za merkaptane ni za neke druge plinove, za koje je oporba govorila da su prekoračeni. Dakle, to nije točno”, rekao je Tomašević u utorak na redovitoj konferenciji za medije.
O odronu na Jakuševcu, koji se dogodio 11. studenog, čeka se inspekcijski nalaz i radi na planu sanacije. Tomašević je rekao i da još uvijek raspolaže s informacijom da u to vrijeme, na tom dijelu odlagališta, nije bilo nikakvih radova te odlaganja otpada.
Opovrgnuo je i optužbe da je do odrona došlo zbog odlaganja biootpada na Jakuševcu, istaknuvši da se biootpad kompostira, a na Jakuševac odlaže miješani komunalni otpad.
Za subvencije javnog prijevoza i komunalnih usluga još 50 milijuna eura
Tomašević je najavio i da će se na dnevnom redu sljedeće sjednice Gradske skupštine, 12. prosinca, naći prijedlog rebalansa gradskog proračuna 2023. te proračun za 2024. godinu.
Rebalansom za 2023. se predviđa izdvajanje dodatnih 50 milijuna kuna koji će ići ZET-u i Zagrebačkom holdingu, jer se subvencioniranjem izbjegla situacija povećanja cijena komunalnih usluga i javnog prijevoza. Na pitanje hoće li onda sljedeće godine doći do povećanja tih cijena, poručio je da će se Gradska uprava truditi da što dulje održi postojeće cijene komunalnih usluga,
Istaknuo je i da je Grad Zagreb, što je vidljivo u proračunu za 2024. godinu, izborio znatno povoljnije uvjete za kredit od Europske investicijske banke u iznosu od 206,9 milijuna eura. Radi se o dugoročnom zajmu Grada Zagreba, s jednom godinom počeka i na ukupno 10 godina. Iz tog kredita koji se planira potrošiti do 2025., Grad će financirati projekte kapitalnih ulaganja, za projekte zelene i digitalne tranzicije grada Zagreba.
“Riječ je o najpovoljnijim kamatama u odnosu na sve druge financijske institucije”, rekao je Tomašević, istaknuvši da će sredstva ići na gradnju škola i vrtića, odnosno projekata kojima će biti odobrena sredstva iz fondova Europske unije, a koja će se morati sufinancirati i gradskim novcem. Nadalje, ulagat će se u solarizaciju krovova javnih ustanova, što je investicija koja nakon određenog vremena ima povrat, istaknuo je Tomašević.
Dio stabala koja su pala u srpanjskoj oluji, ide za ogrjev socijalno ugroženima
Uoči konferencije za medije, gradonačelnik je zajedno s direktorom Zrinjevca Damirom Grgićem te pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu skrb najavio početak raspodjela drva za ogrjev ugroženim Zagrepčanima.
Oko 200 obitelji, koji su korisnici zajamčene minimalne naknade u Zagrebu, a griju se na drva, dobit će po 4 kubna metra drva za ogrjev. Drva koja će se dijeliti prikupljena su i obrađena nakon srpanjske oluje u Zagrebu, a Grgić je istaknuo da je riječ o visokokaloričnom drvnom ogrjevu.
“Onima koji se griju na drva, a mi smo zaista s njima u kontaktu, omogućit ćemo dodatnu količinu drva koja će im, vjerujem, pomoći u premošćivanju zime”, rekla je Vidović.
EK vjeruje da će Hrvatska iskoristiti Fond pravedne tranzicije unatoč kratkom rokuU Bruxellesu očekuju da Hrvatska između siječnja i ožujka objavi pozive kako bi lokalne vlasti, kompanije i druge organizacije mogle prijaviti svoje projekte za financiranje. Dvjema županijama bi tako bila olakšana tranzicija, odnosno prisilni prijelaz, s industrijskih tehnologija koje zagađuju zrak na nove čiste tehnologije, ili pak odlazak radnika na nova zanimanja ili u mirovinu.
Europska unija je usvojila Zeleni plan (Green Deal) prema kojem njenih 27 država članica uopće ne bi ispuštale štetne plinove od 2050. godine, što je doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Države, među kojima i Hrvatska, moraju stoga zatvoriti pogone iz kojih izlaze “staklenički plinovi”.
U Fondu za pravednu tranziciju (Just Transition Fund) nalaze se ukupno 19,2 milijarde eura namijenjenih europskim regijama s teškom industrijom i rudarstvom, kako bi ublažile socijalne i društvene posljedice zatvaranja radnih mjesta. Oko 70 posto tog novca Europska komisija je posudila na međunarodnom tržištu, a oko 30 posto dolazi iz proračuna EU-a.
Prvi dio novca mora biti potrošen do kraja 2026., a ostatak do kraja 2029.
U Istarskoj i Sisačko-Moslavačkoj županiji, gdje se nalazi preostala teška industrija u Hrvatskoj, do tih rokova mora biti potrošeno 179 milijuna eura.
“Pripremaju se pozivi koji će izaći početkom 2024.godine”, rekao je hrvatski ministar EU fondova Šime Erlić prošli mjesec u Bruxellesu. Dodao je da će biti objavljeni u skladu “s dinamičkim planom” koje je odredilo njegovo ministarstvo.
Ministarstvo regionalnog razvoja je prošli tjedan u e-mailu poslanom Hini navelo da je “raspisivanje poziva planirano za sljedeću godinu”. Nije odgovorilo zašto još uvijek nije raspisalo pozive pa da se za novac prijave subjekti koji imaju projekte iz područja “dekarbonizacije regionalnog gospodarstva, poduzetničkih vještina, obrazovanja i zelene tranzicije”.
Istarska županija jedino je područje s još uvijek operativnom elektranom na ugljen u Hrvatskoj koja će se postupno ukinuti najkasnije 2033. te ima industriju cementa s visokim emisijama ugljika, izvijestilo je ministarstvo na svojoj internetskoj stranici. U Sisačko-moslavačkoj županiji ministarstvo očekuje prekvalifikaciju radnika u kemijskoj industriji i rafineriji.
Hrvatska je jedna od četiri države EU-a koja još uvijek nije raspisala pozive, rekli su u Europskoj komisiji.
Europska povjerenica za EU fondove Elisa Ferreira, koja je prošli tjedan u Češkoj obišla projekte sufinancirane iz Fonda pravedne tranzicije, rekla je da ona osobno nema “preciznu informaciju” u koliko točno zemalja još nisu raspisani pozivi.
“Ponekad je pomalo zavaravajuće gledati samo na pozive”, rekla je na konferenciji za medije u češkom gradu Ostravi. “No istina je da se nalazimo unutar izuzetno zahtijevnog kalendara”, dodala je podsjetivši da zemlje više od 50 posto odobrenog novca moraju potrošiti u iduće tri godine.
Ferreira je rekla da su “zemlje svjesne vremenskog roka”, da nastavlju tražiti produljenje, ali da zbog komplicirane regulative ostaju na snazi navedeni rokovi (kraj 2026. i kraj 2029.). Nije rekla koje zemlje traže produljenje roka. Ne uspiju li do tada iskoristiti predviđeni novac, zemlje će ostati bez njega.
“Ponekad nekim zemljama treba više vremena za pripremu i analiziranje projekata koji bi mogli implementirani dok su druge zemlje zbog profila svojih regija već lansirale seriju poziva”, rekla je povjerenica.
Među zemljama s objavljenim pozivima i početkom njihove realizacije su Češka i Estonija, jedne od najvećih proizvođača ugljena i naftnog škriljevca u EU, energenata štetnih za okoliš.
Povjerenica Ferreira uvjerena je da će Hrvatska iskoristiti novac iz Fonda pravedne tranzicije.
“Hrvatska je dosad bila jako dobra u korištenju novca iz EU fondova. Ne samo da je uspjela iskoristiti, čini mi se, čitavu potporu za nadoknadu štete uzrokovanu dvama razornim potresima nego se korištenje tog novca sada glatko odvija”, izjavila je. “Hrvatska koristi fondove na učinkovit način, pa ne vjerujem da bi trebalo biti ikakvih problema s Fondom za pravednu tranziciju. Potpuno sam uvjerena u to”, dodala je.
Napomenula je da je u stalnom dijalogu s hrvatskom vladom i tijelima za upravljanje fondovima.
“Nisu mi dali nikakvu naznaku zabrinutosti. Namjeravaju iskoristiti novac iz ovog fonda”, zaključila je.
Srednjoeuropski projekt s Koprivnicom osvojio nagradu RegiostarsProjekt u kojem je sudjelovao i hrvatski grad Koprivnica dobio je priznanje u kategoriji "Povezana Europa".
Nagrade su dodijeljene u šest kategorija na svečanosti održanoj u češkom gradu Ostravi. Ove godine je stiglo ukupno 228 prijava iz čitave Europske unije, a u finalu se našlo njih 30.
"Dynaxibility4CE", projekt proveden u razdoblju od 2014. do 2020. godine, bio je usmjeren na smanjivanje ispuštanja štetnih plinova i na povećanje kvalitete zraka u gradovima Njemačke, Austrije, Hrvatske, Mađarske, Italije i Poljske.
Gradske vlasti u Budimpešti, Grazu, Koprivnici, Krakowu, Leipzigu, Parmi i Stuttgartu su razvile strategije za ograničenje automobilskog prijevoza te povećanje korištenja vozila koja ne zagađuju okoliš poput bicikala.
Koprivnica, grad s 28.660 stanovnika na sjeveru Hrvatske, bio je dio te suradnje. Godine 2015. uvela je "održivi urbani plan za mobilnost" u skladu sa smjernicama Europske komisije.
Grad je poboljšao sigurnost prometa uz istodobno smanjenje buke i onečišćenja zraka promicanjem hodanja i vožnje biciklom, te povećanjem korištenja javnog prijevoza i električnih vozila, navedeno je u opisu projekta.
Koprivnica, dom velikih prehrambenih tvrtki i farmaceutske industrije, ima glavne ceste koje prolaze kroz grad, uključujući Mediteranski koridor TEN-T. Te ceste prolaze izravno kroz centar grada donoseći oko 24.000 vozila dnevno. Polovica njih prolazi uskim ulicama užeg dijela grada. To rezultira velikim zagušenjima tijekom udarnih sati, smanjenom sigurnošću pješaka i biciklista i povećanim zagađenjem emisija vozila.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, dodjeljuje nagradu "Regiostars" od 2008. godine kako bi promovirala projekte koje sufinancira s maksimalno 75 posto novca iz zajedničkog proračuna Europske unije. Ostatak novca daju lokalne, regionalne ili središnje vlasti država u kojima se projekti realiziraju. Nositelji završenih projekata sami prijavljuju te projekte na natječaj za nagradu, a žiri bira pobjednike.
Među 30 ovogodišnjih finalista bila su još dva projekta u kojima je sudjelovala Hrvatska. Hrvatsko-talijanski projekt "Digilogs" razvio je digitalne solucije u području transporta tereta i prometa putnika dok je projekt "Compose" u kojem je sudjelovalo ukupno jedanaest zemalja bio usmjeren na smanjenje štetnih ispušnih plinova u energetskom sektoru.
"Kada vidim sve te inovativne projekte, osjećam se inspirirano", rekla je Elisa Ferreira, europska povjerenica za EU fondove. "Ti projekti imaju stvarni utjecaj na živote građana diljem Europe", dodala je tijekom ceremonije dodjele nagrada.
Suri orao, gačac i bijela roda nominirani za Pticu godine 2024."Sudjelovanje u izboru otvoreno je javnosti i zahvaljujući tome svi kojima je stalo do dobrobiti ptica, njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj imaju priliku dati svoj glas za Pticu godine 2024. Izbor se odvija putem web stranice Bioma i otvoren je do 22. studenoga", istaknuli su u priopćenju.
Suri orao je istinski simbol divljine, a možemo ga naći na čak četiri kontinenta – Africi, Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Vrhunski je grabežljivac, a kako bi na raspolaganju imao dovoljnu količinu hrane pojedini parovi imaju velike teritorije, katkad i više desetaka kilometara četvornih. Uz prijetnje krivolova, trovanja olovom zbog korištenja olovne municije u lovu i drugih oblika trovanja, gubitak staništa najviše prijeti toj vrsti jer otvorene površine bez šume na kakvim ta vrsta lovi postupno nestaju. Sve je veći i pritisak postavljanja obnovljivih izvora energije u područje rasprostranjenja te vrste, odnosno u područje primorskog i gorskog dijela Hrvatske.
Među naše zamjetljivije, graktavije susjede spada gačac. Radi se o vrsti iz porodice vrana koju prepoznajemo po perju posve crne boje s ljubičasto-plavim odsjajem te ušiljenom, sivom kljunu. Poput svojih srodnika ističe se iznimnom inteligencijom, složenim društvenim odnosima te sposobnošću prijenosa znanja i iskustva svojem pomlatku. Društvena je, no iznenađujuće plaha ptica. Gačaca je sve manje, njihov status ugroženosti se u posljednjih pet godina promijenio s "najmanje zabrinjavajuće" na "gotovo ugroženu" vrstu. Nužno je stoga strateški pristupiti suživotu s gačcima, oblikovati gradski prostor kako bi se smanjili sukobi s građanima te raditi na osiguravanju i zaštiti mjesta za gniježđenje podalje od ljudskih naselja.
Bijela roda je jedna od najpoznatijih naših ptica gnjezdarica selica jer je veličinom i izgledom jedinstvena, i jer svoja velika gnijezda radi na krovištima i električnim stupovima u naseljima. Mjesto gniježđenja je usko povezano sa staništima za ishranu jer se hrani na vlažnim livadama i pašnjacima, poljoprivrednim površinama i plitkim močvarama. Unatoč tome, u nas gnijezdi samo u sjevernim, nizinskim dijelovima. Upotreba pesticida i intenzifikacija poljoprivrede, koje dovode do nestanka staništa i njenog plijena, predstavljaju glavni uzrok ugrožavanja gnijezdeće populacije, dok je krivolov duž seobenog puta, osobito na Bliskom Istoku, jedan od glavnih negativnih faktora tijekom seobe. Tijekom 2024. provodit će se pan-Europski cenzus gnijezdeće populacije te vrste, koji se održava svakih 10 godina. Prije 10 godina u Hrvatskoj je gnijezdio 1741 par bijelih roda te se gnijezdeća populacija smatra stabilna.
New York tuži Pepsi zbog plastike: Ugrožava okoliš i javno zdravljeGrađanska tužba, koju je podnijela glavna državna tužiteljica New Yorka Letitia James na Vrhovnom sudu, navodi da je PepsiCo pridonio "uznemiravanju javnosti" vezano uz rijeku Buffalo, traži nametanje financijskih kazni i kompenzacijskih šteta tvrtki, kao i da PepsiCo prestane prodavati robu u jednokratnoj plastici na kojoj se ne upozorava na ekološke probleme.
"Svi Njujorčani imaju osnovno pravo na čistu vodu, ali neodgovorno pakiranje i marketing tvrtke PepsiCo ugrožava opskrbu vodom, okoliš i javno zdravlje", priopćila je James.
"Nitko se ne bi trebao brinuti o plastici u svojoj pitkoj vodi, plastičnom smeću koje zasipa slikovitu obalu rijeke ili plastičnom onečišćenju koje šteti divljim životinjama", dodala je.
PepsiCo je objavio da je tvrtka "ozbiljna" po pitanju smanjenja količine plastike i da je "transparentna" u svojim naporima.
"Ovo je složeno pitanje i zahtijeva uključivanje različitih dionika, od tvrtki, četvrti, pružatelja usluga smanjenja otpada, čelnika zajednica i potrošača", rekao je glasnogovornik PepsiCo.
Istraživanje ureda Letitie James pokazalo je da je PepsiCo plastična ambalaža daleko najveći izvor plastičnog onečišćenja rijeke Buffalo, tri puta veće od drugog zagađivača McDonald's-a.
Problemi povezani sa zdravljem "uključuju rani pubertet kod djevojčica, smanjeni broj spermija, izmijenjene funkcije reproduktivnih organa, pretilost, izmijenjena spolna ponašanja i povećane stope nekih vrsta raka", dodaje se.
U tužbi se priznaju izjave tvrtke u kojima se obećava da će poduzeti mjere za smanjenje plastičnog onečišćenja, ali navodi da PepsiCo ne ispunjava ta obećanja.
Dodatno, PepsiCo je prozvan da nije u značajnoj mjeri izabrao alternativu plastici za jednokratnu upotrebu na tržištu New Yorka. S druge strane, PepsiCo je najavio programe za ponovno punjenje i povrat stakla i plastike na međunarodnim tržištima, uključujući Meksiko i Njemačku, navodi se u tužbi.
Redizajniran Hinin portal Zelena HrvatskaKao i do sada svi sadržaji će javnosti biti dostupni bez pretplate.
Sadržaji će biti pregledniji i dostupniji, neovisno od toga pristupa li se portalu putem računala, tableta, ili mobitela.
Portal Zelena Hrvatska kroz pet rubrika – Održivi razvoj, Ekologija, Eko turizam, Društveno odgovorno poslovanje (DOP), Klimatske promjene, Inovacije, Aktualno – nastavlja svakodnevno donositi novosti vezane uz zaštitu okoliša, ekologiju, energiju, klimu, otpad, održivi razvoj, zakonodavne promjene, ekološka djelovanja…
Točno i vjerodostojno izvještavanje o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, promicanje tema o zaštiti okoliša, održivom razvoju i podizanju svijesti o potrebi snažnije povezanosti okoliša sa socijalnim i gospodarskim područjem, neki su od razloga pokretanja portala.
U središtu interesa su znanstvena istraživanja, nove tehnologije, upravljanje okolišem, utjecaj klimatskih promjena na svakodnevni život, rješenja za prevladavanje klimatske krize, energetika te pozitivni i negativni primjeri brige o okolišu.
Zašto su ljeta sve suša, a temperature sve više, zašto udare pljuskova sve češće prate razorne bujice, kako se svijet i Hrvatska bore protiv klimatskih zagrijavanja i drugih negativnih posljedica utjecaja čovjeka na okoliš, zašto je sve veći broj okolišem potaknutih izbjeglica i koliko bi se uistinu mogla podići razina mora, neka su od značajnijih pitanja kojima će se baviti portal Zelena Hrvatska.
Portal objavljuje i priloge čiji su izvor svjetske novinske agencije i mediji, znanstveni časopisi i portali te međunarodne organizacije i ustanove.
Portal je pokrenut u srpnju 2021. i na njemu je u protekle dvije i pol godine objavljeno gotovo 1500 tekstova.
Portal Zelena Hrvatska treći je Hinin specijalizirani javno dostupni portal.
Uz njega tu su još Zdravlje (https://zdravlje.hina.hr) i Hina#EU (https://eu.hina.hr).
Doznajemo: Hoće li Europska unija uvesti kazne za curenje metana?
BRUXELLES- Vijeće i Parlament Europske unije postigli su napokon dogovor o novim pravilima za smanjenje emisija metana u energetskom sektoru. Radi se o privremenom političkom dogovoru oko izmjene Uredbe Europskog parlamenta i vijeća o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru i izmjeni prethodnih važećih uredbi iz 2019. i 2021. godine. Iako se radi o poboljšanju i postroživanju zakonodavnog okvira, potrebno je naglasiti da EU ponovno glasno najavljuje svoje zakone onako kako su zamišljeni, a ne u konačnom, osakaćenom obliku nakon što dobri prijedlozi prođu sve lobiste zagađivačkih industrija.
Nova, stroža pravila osmišljena su na inicijativu Vijeća EU, stoga ne čudi da ih to tijelo smatra velikim postignućem jer “predstavlja ključni doprinos mjerama za sanaciju klimatskih promjena”.
Ipak, metan je drugi najveći doprinositelj klimatskim promjenama, a nakon CO2 oko kojeg, usprkos svim probijenim rokovima i dalje nema djelatnog sporazuma. Ljudske djelatnosti koje kao rezultat imaju ispuštanje ovog stakleničkog plina u atmosferu odgovorne su za trećinu plinova koji zagrijavaju planet, stoga je svako novo strože pravilo, zapravo dobrodošlo, pa tako i ovo.
Uvode se novi propisi u sektorima nafte, plina i ugljena za mjerenje, izvješćivanje i provjeru emisija metana. Ako prijedlog ostane u obliku kakav je najavljen, uvest će se novi propisi za izbjegavanje metanskih emisija, uključujući otkrivanje i popravak curenja tog plina. Ali, još važnije, i ograničavanje ispuštanja i spaljivanja metana. Planira se i implementacija alata koji bi transparentno pratili emisije na globalnoj razini.
Da dokažu da misle ozbiljno, Vijeće i Parlament dogovorili su posebne rokove i učestalost praćenja, izvješćivanja i inspekcija potencijalnih izvora emisija metana. Ako i kada odredba bude izglasana u parlamentu, sve industrije koje u svojim procesima proizvodnje stvaraju metan imat će od 18 do 48 mjeseci za dostavu izvješća i uvođenju metoda praćenja količine metana na izvoru (u industrijskom procesu) i od neaktivne imovine na svakoj lokaciji. Potom će se takva izvješća podnositi jednom godišnje zaključno sa 31. svibnja svake godine.
Najviše posla mogao bi imati sektor rudarstva jer će morati podnijeti izvješća unutar 12 mjeseci i to za aktivne i napuštene rudnike koje će od sada ubuduće morati i aktivno nadzirati kako bi osigurali da nema nekontroliranih curenja.
Kako bi se provedba novih propisa zaista osigurala, planira se osnivanje periodičnih inspekcija, s time da bi prvi bio tek 21 mjesec nakon stupanja novog zakona na snagu, kako bi se koncesionari stigli pripremiti. Osim rudnika, visoko na listi zagađivača su i bušotine te ugljenokopi, pa su i za to donesena stroža pravila i rokovi. Tako i za sve bušotine mlađe od 30 godina i ugljenokope potopljene prije 70 godina, pa i pasivne. Gdje je moguće, treba testirati i sve starije bušotine te dostaviti dokaz o nepostojanju emisija.
Izvješća i dokazi moraju se temeljiti na procjenama rizika za okoliš, sigurnosti ljudi i javnom zdravlju. A te procjene rizika ne smiju biti starije od tri godine. Ako se otkrije ozbiljno kršenje zahtjeva uredbe, naknadna inspekcija mora se održati u roku od jedne godine.
Vrijeme prilagodbe
Dok se sve pokrene u praksi, prilagoditi se mora i Europska komisija. Oni imaju 12 mjeseci da donesu provedbeni akt kojim će se odrediti minimalne granice detekcije pri standardnoj temperaturi i tlaku. Koliko god je to moguće, popravak, ili zamjena komponenti moraju se napraviti odmah nakon otkrivanja curenja, ili što je prije moguće za prvi pokušaj, ali ne kasnije od pet dana i 30 dana za potpuni popravak. Propuštanja ispod zadanog praga pomno će se pratiti.
Rokovi su dugi, pa tako za odrediti maksimalne vrijednosti metana u industrijskom procesu, EK ima do 2030. godine, što je odlična vijest za industriju i ekonomiju, ali ne tako dobra za planet.
A najslabija točka svake europske regulative su naravno nadležna tijela svake države članice koje će imati ovlast izricanja administrativnih kazni za kršenje odredbi. Privremeni sporazum postignut 15. studenoga sada trebaju potvrditi i službeno usvojiti Parlament i Vijeće EU.
Podsjetimo, Europska komisija predstavila je 15. prosinca 2021. prijedlog uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru, u drugom dijelu zakonodavnog paketa ”Fit for 55“, čiji je cilj provedba Europskog zelenog dogovora s ciljem postizanja klimatske neutralnosti u EU do 2050.
Prijedlog se nastavlja na stratešku viziju postavljenu u strategiji EU-a za metan 2020. Na konferenciji UN-a o klimi COP26 2021. EU je u partnerstvu sa Sjedinjenim Državama pokrenuo Globalno obećanje metana, pri čemu se više od 100 zemalja obvezalo smanjiti količinu metana emisije za 30 posto do 2030., u usporedbi s razinama iz 2020. godine.
Tijekom sastanka Vijeća za okoliš u listopadu 2023., ministri EU-a odobrili su zaključke koji će poslužiti kao opće pregovaračko stajalište EU-a na COP28. Vijeće naglašava važnost da energetski sektor bude uglavnom bez fosilnih goriva puno prije 2050. godine.
Za one koji žele znati više…
“Fit for 55“: Smanjenje emisije metana u fosilnim gorivima:
– Prijedlog propisa o metanu dio je paketa “Fit for 55” koji ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030. godine;
– Paket Fit for 55 skup je prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva EU-a te za postavljanje novih inicijativa s ciljem osiguravanja da su politike EU-a u skladu s klimatskim ciljevima koje su dogovorili Vijeće i Europski parlament;
– Energetski sektor, odgovoran za 19 posto emisija metana u EU, ima najveći potencijal za brzo, učinkovito i jeftino smanjenje ovog stakleničkog plina;
– U prosincu 2022. zemlje EU-a unutar Vijeća postigle su dogovor o prijedlogu uredbe koja ima za cilj uspostaviti nova pravila za smanjenje emisija metana u energetskom sektoru;
– U studenom 2023. Vijeće i Europski parlament privremeno su se dogovorili o uredbi. Tekst trebaju službeno podržati i usvojiti obje institucije;
– Ovaj paket mjera ima za cilj pružiti koherentan i uravnotežen okvir za postizanje klimatskih ciljeva EU-a;
– Novi propisi osigurat će socijalno pravednu zelenu tranziciju, pojačati inovativnost i konkurentnost industrije EU, istovremeno osiguravajući jednake uvjete u odnosu na gospodarske subjekte iz trećih zemalja.