Tesla odgađa lansiranje robotaksija za listopad

Tesla nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentarom. Dionica Tesle zabilježile su u četvrtak pad cijene na Wall Streetu za osam posto, na 241,03 dolara, prekinuvši 11-dnevni uspon tijekom kojeg je cijena skočila za čak 44.

Osnivač Tesle Elon Musk najavio je da će predstaviti robotaksi 8. kolovoza, nakon što je Tesla otkazala lansiranje svog dugo obećavanog jeftinog automobila te najavila da će nastaviti razvijati samovozeći robotaksi na istoj platformi za mala vozila.

“Tesla igra ovu igru ​​gotovo cijelo desetljeće, obećavajući ‘sljedeće godine, sljedeće godine’. I nisam vidio nikakve naznake da je na pravom putu za značajni razvoj takve vrste automatiziranog sustava vožnje kakav stalno obećava”, kazao je profesor prava na Sveučilištu Južne Karoline Bryant Walker Smith, stručnjak za zakon o autonomnim vozilima.

Osim što je najavio datum njegova predstavljanja, Musk je dosad dao minimalne detalje o robotaksiju. Rekao je samo da će neka vozila biti u vlasništvu Tesle i da će ona njima upravljati, dok će ostala biti u vlasništvu pojedinaca, ali će se iznajmljivati ​​na Teslinoj mreži.

Analitičari i industrijski stručnjaci smatraju da će utrka za razvoj autonomnih sustava vožnje i robotaksija biti teška i da će trajati godinama, jer se tehnologija suočava s inženjerskim i regulatornim preprekama.

“Mislim da će događaj pokretanja biti razočaranje, jer smo vjerojatno trebali dobiti CyberTaksi, a ne RoboTaksi… Nitko neće moći plesti čarape na putu do posla ili spavati dok vas vozilo vozi do bake”, smatra Craig Irwin, viši istraživački analitičar u Roth MKM-u.
 

Kina – svjetski lider u inovacijama na području umjetne inteligencije

Zahtjevi za registracijom patenata na tom području eksplodirali su u posljednje vrijeme, konstatira Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), napominjući da ih je u prethodnih deset godina podneseno više od 50 tisuća.

Nešto više od četvrtine njih podneseno je u 2023. godini, dodaju.

“Područje (generativnog AI-ja – op. ur.) bilježi procvat, raste sve većom brzinom”, rekao je novinarima voditelj WIPO-ove analize patenata Christopher Harrison.

Od 2014. do 2023. Kina je prijavila više od 38.000 patenata na području generativne umjetne inteligencije. Na drugom je mjestu SAD sa 6276 prijava u 10-godišnjem razdoblju do kraja 2023., objavio je WIPO.

Kineske prijave pokrivaju široko područje, od autonomne vožnje preko izdavaštva do upravljanja dokumentima, navodi Harrison. 

Južna Koreja, Japan i Indija zauzimaju treće, četvrto i peto mjesto, dodaje čelnik WIPO-a, a Indija je prva u svijetu po stopi rasta, napominje.

Najviše prijava podnio je u razdoblju od 2014. do 2023. kineski ByteDance, vlasnik TikToka. Slijede kineski div za internetsku trgovinu Alibaba i Microsoft, koji je financijski prati startup OpenAI, vlasnika ChatGPT-ja.

Chatbotovi su našli široku primjenu u sektoru maloprodaje i u drugim privrednim granama, upregnuti u prvom redu u poboljšanje podrške korisnicima, ali generativna umjetna inteligencija mogla bi iz temelja preobraziti i brojne druge sektore, poput znanosti, izdavaštva, prijevoza i sigurnosti, rekao je Harrison.

“Podaci o patentima sugeriraju da će to područje u budućnosti snažno utjecati na brojne industrijske sektore”, procjenjuje dužnosnik WIPO-a, izdvojivši primjer izgradnje molekula uz asistenciju generativne umjetne inteligencije koja bi mogla ubrzati razvoj lijekova.

Slonovi se međusobno dozivaju imenima? 

Je li moguće da slonovi jedni druge oslovljavaju ekvivalentom imena? Tu ideju podupire nova studija koja proučava divlje afričke savanske slonove u Keniji.

Istraživači su analizirali vokalizacije, uglavnom mrmljanja koje proizvode slonovi koristeći svoje glasnice, slično tome kako ljudi govore, koje je proizvelo više od 100 slonova u Nacionalnom parku Amboseli i Nacionalnom rezervatu Samburu.

Koristeći model strojnog učenja, istraživači su identificirali nešto što se činilo kao komponenta slična imenu u tim glasanjima koja identificira određenog slona kao predviđenog primatelja poruke. 

Istraživači su zatim pustili audiozapis za 17 slonova kako bi testirali kako će reagirati na poziv koji je očito upućen njima, kao i na poziv koji je očito upućen nekom drugom slonu.

Slonovi su u prosjeku snažnije reagirali na pozive koji su očito bili upućeni njima. Kada su čuli takav poziv, ponašali su se entuzijastičnije, hodali su prema izvoru zvuka i više se glasali nego kada su čuli onaj koji je očito bio namijenjen nekom drugom.

Nalazi studije ukazuju na to da slonovi “jedni druge oslovljavaju s nečim poput imena”, rekao je bihevioralni ekolog Mickey Pardo sa Sveučilišta Cornell, glavni autor studije objavljene u ponedjeljak u časopisu Nature Ecology & Evolution.

“Kako bi se obraćali jedni drugima na ovaj način, slonovi moraju naučiti povezivati određene zvukove s određenim pojedincima, a zatim koristiti te zvukove kako bi privukli pažnju pojedinca u pitanju, što zahtijeva sofisticiranu sposobnost učenja i razumijevanja društvenih odnosa”, rekao je Pardo.

“Činjenica da se slonovi obraćaju jedni drugima kao pojedinci ističe važnost društvenih veza te posebno održavanja različitih društvenih veza za te životinje”, dodao je.

Slonovi, najveće kopnene životinje na Zemlji, vrlo su inteligentni te su poznati po izvrsnom pamćenju, sposobnostima rješavanja problema i sofisticiranoj komunikaciji. 

Prethodna istraživanja pokazala su da se prilikom međusobnog pozdravljanja ponašaju komplicirano, odnosno imaju vizualne, zvučne i taktilne geste. 

Zašto bi slon dozivao drugog slona po “imenu”?

“Ne znamo točno, ali iz naše analize čini se da se to obično pojavljuje prilikom kontaktnih glasanja kada slon poziva drugu jedinku, često po imenu”, rekao je konzervacijski biolog sa Sveučilišta Colorado State i koautor studije George Wittemyer.

Dodao je da je korištenje imena također bilo uobičajeno u komunikaciji majke prema svojim mladuncima, često kako bi ih smirila ili provjerila kako su.

“Mislili smo da ćemo to pronaći i u ceremonijama pozdravljanja, ali je bilo rjeđe u tim vrstama vokalizacije”, dodao je Wittemyer.

Korištenje glasovnih oznaka specifičnih za nekog pojedinca – imena, rijetko je, ali ne i bez presedana u životinjskom carstvu. 

Pokazalo se da to rade i dupini i papige, ali kada to rade, samo oponašaju vokalizacije koje proizvodi druga životinja. Kod slonova, glasovne oznake nisu samo imitacija zvukova koje proizvodi primatelj.

“Umjesto toga, čini se da su njihova imena proizvoljna, poput ljudskih imena. Oslovljavanje pojedinaca s proizvoljnim imenima vjerojatno zahtijeva sposobnost za određeni stupanj apstraktnog načina razmišljanja”, rekao je Pardo. 

Wittemyer je dodao kako ovaj rad ističe koliko su slonovi inteligentni i zanimljivi, izrazivši nadu da će to potaknuti veći interes za njihovu zaštitu i očuvanje.

Hoće li ljudi jednog dana moći “razgovarati” sa slonovima? 

“To bi bilo fantastično, ali još smo daleko od toga jer još uvijek ne znamo sintaksu ili osnovne elemente pomoću kojih vokalizacije slonova kodiraju informacije. Taj dio moramo odgonetnuti kako bismo mogli dublje napredovati u razumijevanju slonova”, istaknuo je Wittemyer. 

Pregrada dobiva biološki eko- bazen vrijedan četiri milijuna eura

Ministarstvo je danas objavilo rezultate natječaja ‘Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti’ na koji se prijavio i Grad Pregrada s projektom izgradnje biološkog bazena te dospio na prioritetnu listu izvedbe tog jedinstvenog projekta.

Biološki bazen je projektiran kao ekološki prihvatljiva vodena površina podijeljena na dva dijela – dio za plivanje i dio za biološki tretman. Riječ je o eko-bazenu koji više sliči prirodnom jezeru i okružen je raslinjem pomoću kojeg će funkcionirati u potpunosti biološki jer ne zahtijeva klor ili upotrebu bilo kojih drugih kemikalija.

Bit će površine 1.500 četvornih metara, imat će pješčanu plažu, veliko područje za neplivače dubine 1,35 m te područje za plivače dubine 2,5 m na kojem će biti i mogućnost postavljanja triju plivačkih staza. Uz to, imat će drvene platoe i molove za sunčanje, dječje igralište, igralište za odbojku na pijesku te dva objekta: jedan za ugostiteljske usluge, a drugi za garderobe, saune, recepciju, sanitarije te prostoriju za prvu pomoć.

”Vjerovao sam da kvaliteta i inovativnost ovoga projekta imaju šansu i u uistinu velikoj konkurenciji projekata iz cijele Hrvatske bili smo uspješni. Kada tome još dodamo da bi dobiveni iznos trebao pokriti gotovo 100 posto troškova realizacije projekta, jasno je da je iskorištena povijesna prilika koja će značajno promijeniti Pregradu”, rekao je gradonačelnik Marko Vešligaj.

I slonovi se pozdravljaju, kao i ljudi…

Istraživanje temeljeno na promatranju afričkih slonova u rezervatu Jafuta u Zimbabveu pruža nove uvide u vizualne, akustične i taktilne geste koje koriste pri pozdravljanju, ali i u razlike između više vrsta pozdrava.

“Slonovi žive u takozvanoj skupini ‘fisija-fuzija’, u kojoj se često odvajaju i ponovno spajaju, sastajući se u razmaku od više sati, dana ili mjeseci”, rekla je bihevioralna biologinja Vesta Eleuteri s bečkog sveučilišta, glavna autorica studije objavljene ovog mjeseca u časopisu Communications Biology.

Slonovi, najveće kopnene životinje, visoko su inteligentni, imaju dobro pamćenje, sposobnost rješavanja problema i sofisticiranu komunikaciju.

Ženke iz različitih porodica mogu među sobom stvarati snažne društvene veze i formirati skupine. Ranija istraživanja su zabilježila da kada se te skupine sastaju, slonovi se pozdravljaju na složen način kako bi ojačali svoju socijalnu vezu, kazala je Eleuteri. 

Mužjaci imaju slabije društvene veze, a njihovi pozdravi možda više služe tome da se ublaže mogući “riskantni susreti”. Uglavnom se pozdravljaju tako što se međusobno njuše surlama, dodala je Eleuteri. 

Istraživanje je navelo oko 20 tipova gesti koje slonovi koriste pri pozdravljanju i pokazalo kako ih na posebne načine kombiniraju s različitim vrstama glasanja. Također, studija je otkrila kako njuh igra važnu ulogu pri pozdravljanju, koje često uključuje mokrenje ili defekaciju. 

Slonovi se mogu pozdravljati vizualnim gestama, naprimjer širenjem ušiju ili pokazivanjem stražnjice, auditivnim, poput mlataranja ušima, ili taktilnim, diranjem drugog slona.

“Otkrili smo da biraju ove vizualne, akustične i taktilne geste uzimajući u obzir gleda li ih njihov partner kojeg pozdravljaju ili ne, što upućuje na to da su svjesni vizualnih perspektiva drugih. Preferirali su koristiti vizualne geste kada bi je njihov partner gledao, a taktilne kada nije”, kazala je Eleuteri.

U uzgoj riba i školjkaša uključuje se umjetna inteligencija

U uzgajalištima će se postaviti senzori, a umjetna će inteligencija obrađivati prikupljene podatke. Uzgajivači će tako stanje u uzgajalištima moći nadzirati putem pametnih telefona. Aplikacija će uzgajivače upozoravati na promjene u okolišu te one u izgledu i ponašanju riba, izvijestili su s tog fakulteta.

Marinet je europski projekt programa Interreg Italija – Hrvatska, koji se bavi inovacijama u uzgoju riba i školjkaša te jačanjem suradnje Hrvatske i Italije u toj gospodarskoj grani s ciljem poboljšanja biosigurnosti, ekološke održivosti i gospodarstva tih zemalja. Projekt traje 30 mjeseci – od 1. ožujka 2024. do 30. kolovoza 2026. godine, proračun mu je 1,87 milijuna eura, a Europska unija sufinancira ga iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 1,5 milijuna eura.

Fakultet za menadžment u turizmu i Hrvatski veterinarski institut na projektu surađuju s Obrtničkom komorom Istarske županije, Sveučilištem u Udinama, Eksperimentalnim zooprofilaktičkim institutom Venecija i Mediteranskim udruženjem za akvakulturu. Projekt veliku pozornost pridaje primjeni novih tehnologija u samim uzgajalištima, pa će Mediteransko udruženje za akvakulturu surađivati s uzgajivačima riba i školjkaša u Italiji, a hrvatski će partneri na projektu svoje inovacije razvijati u suradnji s uzgajivačima školjkaša okupljenih u Obrtničkoj komori Istarske županije te nekoliko tvrtki koje se u Hrvatskoj bave akvakulturom, a među kojima su najveće Cromaris i Orada Adriatic.

“Taj projekt nastavak je našeg projekta AdriAquaNet. Unaprijedit ćemo održivost uzgoja riba i školjkaša i njegovu otpornost na klimatske promjene te odgovoriti na nove potrebe proizvodnje. Povećat ćemo kvalitetu, sigurnost i cjelovitost proizvoda akvakulture”, istaknuo je Marco Galeotti s Odjela za poljoprivredno-prehrambene, okolišne i veterinarske znanosti Sveučilišta u Udinama i voditelj projekta Marinet.

“Kavez svih kaveza”: Molekula koja upija stakleničke plinove

“Kavez svih kaveza” je način na koji su znanstvenici opisali novu vrstu poroznog materijala, jedinstvenog po svojoj molekularnoj strukturi, koji bi se mogao koristiti za zadržavanje ugljičnog dioksida i drugog, snažnijeg stakleničkog plina, stoji u istraživanju objavljenom u Nature Synthesis.

Molekula se sintetizira u laboratoriju u dvije faze: prva je sastavljanje trostranih prizmi, a druga sastavljanje prizmi u simetrični tetraedarski kavez eterskim mostovima. To stvara tzv. kavezne molekule izvrsne hidrolitičke stabilnosti različite od sličnih dinamičkih kaveznih konektora. Unatoč tome što su ovako dobivene molekule velike (3,001 g mol−1) kavez pokazuje dobru topljivost i kristalizira u poroznu superstrukturu s površinom od 1,056 m2 g−1. Ovdje je važno napomenuti da, iako je materijal porozan, njegova građevna struktura nije.

Niska reverzibilnost

“Supramolekularno samosastavljanje” moćna je strategija za sintezu molekula koje se sastoje od niza zasebnih sklopova (npr. trostranih prizme koje se slažu u tetraedare). Ti sklopovi također mogu biti veličine nanometara ili kemijski povezani. Međutim, dobivanje željenih rezultata samosastavljanja za složenije molekule brzo postaje sintetički izazovno, osobito kada kemija koja stvara vezu ima nisku reverzibilnost.

Ovo stvara dihotomiju: uspješnije supramolekularne reakcije često dovode do labilnih, nestabilnih proizvoda, a to može ograničiti opseg primjene. Ovaj se izazov može riješiti pažljivim podešavanjem strukture i funkcionalnosti prekursora, kao što je molekularna geometrija, ili iterativnom optimizacijom sintetskih postupaka, ali najbolji reakcijski uvjeti često nisu intuitivno očiti.

Rezultirajući materijal, sa svojim obiljem polarnih molekula, privlači i zadržava stakleničke plinove poput ugljičnog dioksida. Također je pokazao izvrsnu stabilnost u vodi, što bi bilo kritično za njegovu upotrebu u hvatanju ugljika u industrijskim uvjetima, iz mokrih ili vlažnih tokova plina.

Laboratorijski eksperimenti

Iako nisu testirani u velikim količinama, laboratorijski eksperimenti pokazali su da ovaj novi materijal ima visoku apsorpciju sumpornog heksafluorida (SF6), koji je prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene najjači staklenički plin. Dok se CO2 zadržava u atmosferi 5-200 godina, SF6 može lebdjeti između 800 i 3200 godina. Dakle, iako su razine SF6 u atmosferi puno niže, njegov iznimno dug životni vijek daje SF6 potencijal globalnog zagrijavanja od oko 23.500 puta veći od CO2 u usporedbi tijekom 100 godina.

Obilje polarnih atoma u šupljini kaveza daje ovoj molekuli visok kapacitet upijanja CO2 i SF6. Dobra topljivost kaveza u acetonu ukazuje da ima potencijal da se koristi kao građevni blok za još složenije strukture, kao što su porozni kristali u kavezu. Na primjer, u budućnosti bi moglo biti moguće dizajnirati analogne sustave gdje [2+3] kavezi doprinose diskretnoj, montažnoj poroznosti u hijerarhijski porozni kristal višeg reda, ističu autori.

Osim njegovog potencijala da apsorbira stakleničke plinove, istraživači sugeriraju da bi se njihov novi materijal mogao koristiti i za uklanjanje drugih otrovnih para iz zraka, poput hlapljivih organskih spojeva, koji lako postaju pare ili plinovi s površina, uključujući unutrašnjost novih automobila.

Njemačka lansirala raketu na parafinski vosak

”Pokazujemo snagu Njemačke kao svemirske nacije te proširujemo europski pristup svemiru”, priopćio je šef tvrtke Mario Kobald

Dvanaest metara duga i 2,5 tona teška raketa imena ”SR75” lansirana je oko 5 sati po europskom vremenu iz Koonibbe u Australiji. 

Ona može prenositi manje satelite teške do 250 kilograma na visinu do 250 kilometara, a može se kretati na parafinski vosak ili tekući kisik. 

Parafinski vosak koristi se kao jeftinije i sigurnije alternativno gorivo za rakete. HyImpulse tvrdi da su uštede do 50 posto. 

Njemačka tvrtka s oko 65 zaposlenika objavila je kako je već primila predbilježbe za lansiranje satelita vrijedne preko 100 milijuna eura. 

HyImpulse želi proširiti svoje poslovanje jer raste potražnja za transportom komercijalnih satelita, pa do 2032. želi postići prihode od 700 milijuna eura.

Španjolska otvara centar za obnovljivu marikulturu na Sredozemlju

Jedinstveni centar za inovacije i izgradnju kapaciteta u La Rapiti, zajednički je projekt Općeg povjerenstva za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM), dijela UN-ove Organizacije hranu i poljoprivredu (FAO) i Katalonske agencije za klimu, hranu i ruralni razvoj (DACC).

Centar bi trebao biti otvoren do kraja 2024. kao prvi takve vrste u regiji Mediterana i Crnog mora. Kombinirajući tradicionalna znanja s naprednim tehnologijama, Mediteranski centar za obnovljivu marikulturu ima za cilj preoblikovati sektor marikulture, osiguravajući tako dugoročnu održivost vodenih ekosustava i zajednica koje se na njih oslanjaju. Osigurat će vrhunske objekte i stručnost za razmjenu znanja, istraživanje i razvoj praksi održive akvakulture, ističe u priopćenju FAO-GFCM. Podršku i infrastrukturu centru pružat će katalonski Institut za istraživanje i tehnologiju poljoprivrede (IRTA).

Strategijski značaj

Marikultura je važan pokretač sigurnosti hrane, zapošljavanja i gospodarskog razvoja. Prakse poznate kao obnovljiva marikultura imaju strategijski značaj zbog svog pozitivnog utjecaja na ekosustave, nudeći ekološke koristi, stvarajući prilike za lokalne zajednice i odgovarajući na izazove klimatskih promjena kroz strategije prilagodbe i ublažavanja. Obuhvaća raznolik raspon aktivnosti, uključujući proizvodnju algi, uzgoj morskih ježinaca, uzgoj školjkaša, integrirane multitrofne sustave akvakulture (npr. akvaponički uzgoj kopnenih biljaka i ribe), kao i obnavljanje ribljeg fonda.

Centar za obnovljivu marikulturu omogućit će inovacije i izgradnju kapaciteta u regiji za uzgoj vrsta kao što su makroalge, morski ježinci, školjkaši i trpovi, kao i za integrirane multitrofične sustave marikulture i prilagodbe klimatskim promjenama. Nadalje, ova će inicijativa olakšati održivi razvoj marikulture među proizvođačima i zainteresiranim tvrtkama poticanjem razmjene tehničkih smjernica, stručnosti i iskustava među dionicima u mediteranskoj regiji.

”Otvaranje Mediteranskog centra za obnovljivu marikulturu kao centra za inovacije i izgradnju kapaciteta važna je prekretnica za našu regiju. U okviru Strategije GFCM 2030, cilj joj je povećanje i širenje znanja o otpornosti marikulture na klimatske promjene”, rekao je izvršni tajnik GFCM-a Miguel Bernal.

 Primjer obnovljive aktivnosti marikulture, koja je već planirana za objekt, je uzgoj makroalgi, koji je nedovoljno razvijen u Sredozemlju. Centar za obnovljivu marikulturu pomoći će regeneraciji morskog okoliša s pozitivnim učinkom na ekosustave, te također promicati diversifikaciju sektora marikulture i njegovu prilagodbu klimatskim promjenama.

 Obnovljiva marikultura usklađena je s vizijom Plave transformacije FAO-a, koja naglašava potencijal za intenziviranje i širenje marikulturne proizvodnje uz istodobno stvaranje pozitivnih učinaka za okoliš i društvo. Godine 2023. GFCM je usvojio rezoluciju o marikulturi otpornoj na klimatske promjene, koja potiče zemlje Sredozemlja i Crnog mora da poduzmu korake prema razvoju regionalnog plana klimatskih prilagodbi za marikulturu. Prihvaćanjem obnovljivih praksi, aktivnosti marikulture mogu pridonijeti regeneraciji vodenih ekosustava i prilagodbi klimatskim promjenama, ublažiti utjecaje na okoliš i povećati otpornost uzgojnih vodenih vrsta. Nadalje, takve prakse mogu stvoriti prilike za lokalne zajednice, uključujući zapošljavanje, ostvarenje prihoda i poboljšanu sigurnost hrane, naglašava se u priopćenju FAO-GFCM.

Od 2028. pet tisuća tona vodika iz Doline vodika sjeverni Jadran

Dolina vodika sjeverni Jadran je međunarodni projekt Hrvatske, Slovenije i Autonomne regije Friuli Venezia Giulia. Cilj je uspostava okvira za suradnju u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje vodika.

Načelnik Sektora za energetsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić podsjetio je da je 2022. godine objavljena Strategija o vodiku do 2050. godine, u kojoj važno mjesto ima međuregionalna suradnja u istraživanju razvoju i inovacijama a sve to, naveo je, pokriva projekt Dolina vodika sjeverni Jadran.

“Projekt obuhvaća 37 partnera iz tri države. Krenuo je u rujnu prošle godine, a aktivnosti su podijeljene u 11 paketa”, rekao je Jukić. Dodao je da Hrvatska dobro surađuje i s talijanskim i sa slovenskim partnerima, a postoje i konkretni gospodarski partneri s konkretnim projektima.

Spomenuo je zamisao osnivanja institucije koja bi okupljala sve zainteresirani za bavljenje vodikom. 

“Rekli smo da ćemo proizvoditi najmanje pet tisuća tona  vodika na godinu od 2028. do kraja trajanja projekta, a 20 posto tog vodika će biti međuregionalno raspoređeno i dijelit ćemo ga među regijama”, rekao je Jukić.

Morat će se graditi i infrastruktura, a u Hrvatskoj već postoje neki projekti za proizvodnju vodika i njegovu uporabu, kaže on.

Najzrelijim sektorom za upotrebu vodika smatra promet te bi vodik volio vidjeti u javnom gradskom prijevozu, a plan je i da se dizelske lokomotive jednom prebace na to gorivo.    

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac je rekla da je Dolina vodika sjeverni Jadran vjerojatno jedini europski projekt toga tipa koji je okupio tri regionalno povezane države. 

Najavila je da će 37 organizacija i tvrtki sudionica u sklopu provedbe projekta koji EU izravno financira, provesti 17 pilot projekata. 

Vodik je u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije jedinstvena poluga za dekarbonizaciju gospodarstva, odnosno energetike, rekla je Šćulac

Ivana Jukić iz tvrtke Active Solera kaže da je u Francuskoj sudjelovala u razvoju tehnologije koja komunalni otpad pretvara u vodik.

“To je konkretno rješenje koje Hrvatskoj nudi priliku da postane prva država u Europi koja bi svoj otpad pretvarala u vodik. Jedan takav projekt razvijamo na Cresu, gdje planiramo pokazati sve koristi te tehnologije”, kazala je Jukić.

Talijanski veleposlanik Paolo Trichilo smatra da će koristi doline vodika preći granice triju država sudionica, odnosno da bi koristi mogla imati cijela Europa.

”Sadržaj nastao u suradnji s JANAF-om”