Nova vrsta, nazvana Farlowichnus rapidus, bila je mala životinja mesožderka visoka oko 60-90 cm, prema znanstvenicima. Otkriće je objavljeno u znanstvenom časopisu Cretaceous Research.
“Prema velikoj udaljenosti između pronađenih otisaka stopala, moguće je zaključiti da se radilo o vrlo brzom dinosauru koji je trčao preko drevnih dina”, stoji u priopćenju.
Razdoblje rane Krede trajalo je od 145 do 100 milijuna godina prije nove ere.
Fosilizirane “staze” dinosaura, kako ih znanstvenici nazivaju, prvi je pronašao 1980-ih talijanski svećenik i paleontolog Giuseppe Leonardi u gradu Araraquari u državi Sao Paulo. Leonardi je brazilskom Muzeju znanosti o Zemlji 1984. poklonio jedan od uzoraka otisaka stopala, pronađenih u takozvanoj formaciji Botucatu, skupini stijena formiranoj od drevne pustinje dina.
Otisci stopala razlikuju se od svih drugih poznatih otisaka dinosaura, rekao je paleontolog Rafael Costa.
NASA-ina sonda pratit će bliski susret asteroida sa Zemljom 2029. godineKada se to dogodi, očekuje se da će svemirska letjelica koju je NASA lansirala 2016. biti u poziciji da pruži detaljan pregled ovog rijetkog bliskog susreta.
Očekuje se da će misija, koju vode znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni, dati uvid u formiranje planeta i saznanja koja bi mogla poslužiti u nastojanjima da se izgradi obrambeni sustav protiv mogućih udara asteroida sudnjeg dana sa Zemljom.
U vrijeme tog otkrića 2004., činilo se da asteroid Apophis, nazvan po demonskoj zmiji koja utjelovljuje zlo i kaos u staroegipatskoj mitologiji, predstavlja ozbiljnu prijetnju Zemlji, a znanstvenici su predviđali potencijalni sudar 2029. Profinjena promatranja su od tada utvrdila da ne postoji rizik od udara barem još jedno stoljeće.
Ipak, njegovo sljedeće približavanje 2029. dovest će asteroid u blizinu Zemlje – manje od jedne desetine mjesečeve udaljenosti od nas i prilično unutar orbite nekih geosinkronih Zemljinih satelita.
Svemirska letjelica koja sada ide prema susretu s Apophisom je OSIRIS-REx, koja je dospjela na naslovnice uzevši uzorak tla s drugog asteroida prije tri godine i poslavši ga natrag na Zemlju u kapsuli koja je padobranom sletjela u Utahu u rujnu.
Umjesto da povuče letjelicu iz upotrebe, NASA ju je rebrandirala u OSIRIS-APEX – skraćeno od APophis EXplorer – i pokrenula njezine potisnike kako bi je postavila na kurs prema sljedećoj meti.
Ekspedicija na Apophis detaljno je opisana u pregledu misije objavljenom u časopisu Planetary Science Journal.
Stručnjaci o 14 evolucijskih zamki zbog kojih bi čovječanstvo moglo izumrijetiNovo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa švedskog Sveučilišta u Stockholmu iznjedrilo je 14 različitih “evolucijskih zamki” u koje bi svjetska populacija potencijalno mogla upasti, što bi u konačnici rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, dio problema je u tomu što smo za sebe same priskrbili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli – uspjeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posljedicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, no uistinu duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke prijetnje – od klimatskih promjena do pandemija prijete privođenjem antropocena kraju.
“Ljudi su nevjerojatno kreativni kao vrsta”, kaže antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Sveučilišta u Stockholmu. “Sposobni smo za inovacije i prilagodbu brojnim okolnostima, a u stanju smo i surađivati u iznenađujuće velikim razmjerima. No pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamjerne posljedice”.
Od 14 potencijalnih evolucijskih slijepih ulica koje prijete čovječanstvu pet ih stručnjaci nazivaju globalnima.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sustavi postaju previše specijalizirani za prilagodbu, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom, ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorištavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može pružiti), podjele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Drugih pet znanstvenici su etiketirali kao tehnološke zamke.
To su vezanost za infrastrukturu (kao kod fosilnih goriva), kemijsko onečišćenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući umjetnu inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama.
To su kratkoročnost, prekomjerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojemu svijet koji postaje sve digitaliziraniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno pridonosi daljnjim podjelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih prijetnja za čovječanstvo već u prilično poodmakloj fazi.
Samo se tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek trebaju razviti u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepleću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
“Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svijetu”, kaže Søgaard Jørgensen.
“Baš kao što mnoge kukce privlači svjetlost, a taj njihov evolucijski refleks u modernom ih svijetu može ubiti, čovječanstvo je u opasnosti da na nove pojavnosti reagira na loš i neprikladan način koji će mu štetiti.”
Premda se sve čini prilično sumorno istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugome smjeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidni i destruktivni, no istodobno smo kreativni, inovativni i spremni na suradnju, ističu švedski znanstvenici. To po njihovu mišljenju znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
“Svatko od nas može napraviti vrlo jednostavnu stvar – više se angažirati na zaštiti prirode i društva dok istodobno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posljedice vlastitih lokalnih akcija”, kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u Philosophical Transactions, zborniku radova Kraljevskoga londonskog društva, u seriji Bioloških znanosti.
Hrvatska uskoro preuzima vođenje europskog mrežnog regulatora BERECObuljen je nedavno sudjelovao na tehnološkom forumu “5G Techritory” u Rigi, glavnom gradu Latvije, gdje se nalazi sjedište europskog regulatora BEREC.
“Otvorit ćemo neke smjernice za mreže vrlo velikog kapaciteta, imat ćemo par zanimljivih izvješća, a bavimo se prelaskom dijela mreže u Cloud ili kako mi to kažemo cloudification. U hrvatskom smo upotrijebili izraz klaudifikacija”, rekao je u razgovoru za Hinu.
“Klaudifikacija” je premještanje usluge na Internet (Cloud = oblak). Pojam se odnosi na tradicionalne aplikacije koje su migrirale iz lokalnih instalacija na korisnikovom računalu u ekvivalente temeljene na spajanju na Internet. Programi u oblaku mogu zahtijevati internetsku vezu u svakom trenutku, ili se po potrebi moći izvoditi izvanmrežno.
“Mreže se mijenjaju, mogućnosti se mijenjaju, sve to postaje jedan digitalni ekosustav. Ne može se više izolirati samo na elektroničke komunikacijske mreže. To je postalo kompliciranije okruženje pa će sigurno trebati neke prilagodbe u regulatornom okviru”, dodao je Obuljen.
BEREC je tijelo osnovano 2009. u sklopu kojeg tržišni regulatori iz EU-a rade zajedno.
“Bavimo se i novim tehnologijama, te gledamo kako one utječu na regulaciju”, rekao je hrvatski dužnosnik koji će postati prvi predsjednik te organizacije iz jugoistočnog dijela Europe.
Hrvatska iznad prosjeka EU po rasprostranjenosti 5G mreže
Obuljen je na forumu u Rigi sudjelovao u raspravi oko uvođenja 5G mreže, odnosno pete generacije mobilne mreže koja nasljeđuje 4G. Glavna razlika u odnosu na dosadašnju 4G tehnologiju je omogućavanje većih brzina prijenosa podataka.
“Za 5G postoji veliki raskorak između očekivanja, postavljenih ciljeva, a koji su više lijepe želje. Ali kada se postave kao politički ciljevi onda vam time počnu mjeriti uspješnost. To je po meni potpuno promašeno. Stvari treba uvoditi u onom trenutku kada ste za njih spremni”, rekao je.
U Hrvatskoj je 5G mrežom pokriveno 80 posto stanovništva, dok je prosjek EU-a 72 posto.
“Iznad prosjeka smo i po pokrivenosti ruralnih područja, pa možemo reći da smo dobri, štoviše odlični”, izjavio je.
Hrvatskoj je cilj da do 2030. bude 100 posto stanovništva pokriveno 5G mrežom “ili barem nečim što je približno tome”, rekao je prvi čovjek HAKOM-a.
“Ono što jest mali izazov za 5G mrežu jest to da ako ju stvarno želite napraviti kako treba, ne samo da imate ikonu na ekranu nego i podatkovni prijenos jako brz, ona treba biti gušće postavljena nego je bila postavljena 4G mreža. Sada imamo tu dosta, ja bih čak rekao problema, s nekim lokalnim zajednicama koje žele potpuno izbaciti bazne postaje iz naseljenih dijelova”, rekao je Obuljen.
U protekle tri godine stanovnici su prosvjedovali protiv postavljanja odašiljača u raznim mjestima Hrvatske, poput onih u okolici Zadra i na otoku Visu. Mještani kažu da su zabrinuti za zdravlje, pogotovo najosjetljivijih skupina, djece i starijih, koji bi, kako tvrde, “bili izloženi dokazano štetnom utjecaju elektromagnetnog zračenja”.
“Na taj način ne mogu imati ni 4G mrežu, a kamoli 5G mrežu. Za neke od tih mjesta smo radili simulacije, pokušavamo razgovarati s njima. Oni vrlo često idu protiv propisa, onda se ne zna tko bi za to bio nadležan, ide se na sudove pa sudovi gledaju to i iz područja prostornog planiranja i iz propisa gradnje”, rekao je Obuljen. “To je sve skupa mučno. Žao mi je što još uvijek ima ljudi koji misle da mogu bez mreža. Ili da mogu riješiti pokrivanje s odašiljača sa Sljemena”, dodao je.
Tvrtke slabo primjenjuju 5G
Za opću populaciju razlika između 4G i 5G je “gotovo nikakva” jer prosječni korisnik interneta ima pouzdanu brzinu na 4G. Ono gdje se očekivalo da će 5G imati svoju pravu primjenu je industrija, ali ona u Hrvatskoj još uvijek ne pokazuje da joj je potrebna.
HAKOM svake godine organizira konferenciju posvećenu 5G, na kojoj kompanije mogu govoriti o tome.
“Imali smo Rimca kada još nije bio ‘jednorog’, osječku Orcu…neke firme koje su se u međuvremenu jako etablirale na hrvatskoj IT sceni i kao inovatori i vizionari”, rekao je Obuljen. “Svi su oni govorili o mogućnostima, međutim malo tko je došao do toga da je stvarno implementirao značajke te 5G mreže. Oni, naravno, koriste tu mrežu, ali ja nisam vidio ni jedan spektakularni slučaj gdje bismo rekli da se to može raditi samo na toj mreži”, dodao je.
Obuljen je stoga djelomično rezerviran i prema uvođenju 6G mreže koja bi se mogla pojaviti 2030. godine.
“Ako gledamo stvari koje smo naučili od 5G, to je u ovom trenutku lijepa želja”, rekao je.
Smatra da su veći izgledi za usvajanje 6G, čije su karakteristike potpuna nepoznanica, bude li ona standardizirana prije početka korištenja.
“S 5G je i tu bio zapravo problem. Mi smo ga počeli implementirati dok standard nije bio do kraja završen. Bilo bi lijepo da 6G bude standardizirana i spremna za 2030.”, rekao je Obuljen.
“Bude li stvarno tako onda ima šanse da i implementacija krene bolje nego je bila implementacija 5G. Za 5G je bio ‘hype’, on može to i to, ali sva ta rješenja su nekako bila teoretski moguća. Ona jesu moguća, ali nitko nije pogledao stvarni kraj”, dodao je.
Čelnik HAKOM-a ne isključuje mogućnost da u Hrvatskoj neke kompanije u industriji pronađu više prednosti u 6G nego što ga sada vide u 5G mreži.
Znanstvenici mapirali dva milijuna udaljenih galaksija!Studija, koja se koristi robotikom u hvatanju tisuća fotografija noćnog neba, dodatno će poboljšati naše shvaćanje svemira i naše galaksije – Mliječnog puta.
Znanstvenici s britanskog sveučilišta Durham i međunarodni tim akademika proučavaju ekstragalaktička tijela te kako se njihovo tijelo razlaže na različite valne duljine boja koje otkrivaju brzinu kojom se svemir širi, kao i fizičke karakteristike galaksija i kvazara.
Objavljen je prvi krug podataka Spektroskopskog instrumenta tamne energije (DESI).
Sastavljen od 80 terabajta, on sadrži više od 3,5 tisuća snimaka noćnog neba u razdoblju od šest mjeseci.
Ti podaci su prvi korak prema mapiranju više od 40 milijuna galaksija, kvazara i zvijezda.
Profesor Carlos Frenk s Durhama, član međunarodnog odbora DESI-ja, rekao je da je to ''najambiciozniji pothvat dosad kako bi se pronašli odgovori na neka od najtemeljitijih pitanja u znanosti – od čega je sastavljen naš univerzum? Kako je on postao to što je? Što donosi budućnost?''..
Redizajniran Hinin portal Zelena HrvatskaKao i do sada svi sadržaji će javnosti biti dostupni bez pretplate.
Sadržaji će biti pregledniji i dostupniji, neovisno od toga pristupa li se portalu putem računala, tableta, ili mobitela.
Portal Zelena Hrvatska kroz pet rubrika – Održivi razvoj, Ekologija, Eko turizam, Društveno odgovorno poslovanje (DOP), Klimatske promjene, Inovacije, Aktualno – nastavlja svakodnevno donositi novosti vezane uz zaštitu okoliša, ekologiju, energiju, klimu, otpad, održivi razvoj, zakonodavne promjene, ekološka djelovanja…
Točno i vjerodostojno izvještavanje o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, promicanje tema o zaštiti okoliša, održivom razvoju i podizanju svijesti o potrebi snažnije povezanosti okoliša sa socijalnim i gospodarskim područjem, neki su od razloga pokretanja portala.
U središtu interesa su znanstvena istraživanja, nove tehnologije, upravljanje okolišem, utjecaj klimatskih promjena na svakodnevni život, rješenja za prevladavanje klimatske krize, energetika te pozitivni i negativni primjeri brige o okolišu.
Zašto su ljeta sve suša, a temperature sve više, zašto udare pljuskova sve češće prate razorne bujice, kako se svijet i Hrvatska bore protiv klimatskih zagrijavanja i drugih negativnih posljedica utjecaja čovjeka na okoliš, zašto je sve veći broj okolišem potaknutih izbjeglica i koliko bi se uistinu mogla podići razina mora, neka su od značajnijih pitanja kojima će se baviti portal Zelena Hrvatska.
Portal objavljuje i priloge čiji su izvor svjetske novinske agencije i mediji, znanstveni časopisi i portali te međunarodne organizacije i ustanove.
Portal je pokrenut u srpnju 2021. i na njemu je u protekle dvije i pol godine objavljeno gotovo 1500 tekstova.
Portal Zelena Hrvatska treći je Hinin specijalizirani javno dostupni portal.
Uz njega tu su još Zdravlje (https://zdravlje.hina.hr) i Hina#EU (https://eu.hina.hr).
Asteroid koji je izbrisao dinosaure zagadio je Zemljinu atmosferu prašinom
Neposredne posljedice bili su šumski požari, potresi, golemi udarni valovi u zraku i morima. No, smrtni udarac mnogim vrstama potencijalno je bila klimatska katastrofa idućih godina kad su nebo zamračili oblaci krhotina, a temperature su pale.
Znanstvenici su u ponedjeljak otkrili moćnu ulogu koju je prašina izbačena u atmosferu s mjesta udara asteroida mogla odigrati u pokretanju izumiranja, gušenju atmosfere i blokiranju procesa fotosinteze.
Izračunali su da je ukupna količina prašine iznosila oko 2000 gigatona, što je 11 puta teže od Mount Everesta.
Znanstvenici su proveli paleoklimatske simulacije na temelju sedimenta iskopanog na paleontološkom nalazištu Tanis u Sjevernoj Dakoti koje je sačuvalo dokaze o uvjetima nakon kobnog udara, uključujući nevjerojatnu količinu prašine.
Simulacije su pokazale da je ta sitnozrnata prašina mogla blokirati fotosintezu do dvije godine i ostati u atmosferi 15 godina, rekao je planetarni znanstvenik Cem Berk Senel s Kraljevskog opservatorija Belgije, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature Geoscience.
Ranija istraživanja istaknula su druga dva čimbenika – sumpor oslobođen nakon udara i čađu od šumskih požara. No ova studija je pokazala da je prašina imala veću ulogu nego što se ranije otkrilo.
Prašina, odnosno silikatne čestice veličine oko 0,8-8,0 mikrometara koje su tvorile globalni sloj oblaka nastale su iz granita i gnajsa odlomljenih u silovitom udaru kojim je nastao krater Chicxulub na Yucatanu, 180 kilometara širok i 20 kilometara dubok.
Zemlja je nakon toga pretrpjela pad površinske temperature za oko 15 Celzijevih stupnjeva.
"Bilo je hladno i mračno godinama", rekao je planetarni znanstvenik i koautor studije Philippe Claeys.
Zemlja je zapala u zimu, s globalnim padom temperatura i kolapsom primarne produktivnosti – procesa koji kopnene i vodene biljke i drugi organizmi koriste za proizvodnju hrane iz anorganskih izvora – što je dovelo do lančane reakcije izumiranja. Kako su biljke umirale, biljojedi su gladovali. Mesojedi su ostali bez plijena i nestajali. U morskim područjima, nestanak sićušnog fitoplanktona uzrokovao je kolaps hranidbenih lanaca.
"Dok se sumpor zadržao oko osam do devet godina, čađa i silikatna prašina u atmosferi su bile oko 15 godina nakon udara. Potpuni oporavak od duge zime trajao je čak i dulje, a temperaturni uvjeti vratili su se na razinu prije udara nakon otprilike 20 godina", rekao je Ozgur Karatekin, planetarni znanstvenik i koautor studije Kraljevskog opservatorija Belgije.
Asteroid, procijenjene širine 10 do 15 kilometara, doveo je do kataklizmičkog kraja razdoblja krede.
Dinosauri, osim njihovih ptičjih potomaka, izumrli su, kao i morski gmazovi koji su dominirali morima i brojne druge skupine. Veliku korist imali su sisavci koji su dobili priliku postati glavni likovi u životnoj drami.
"Skupine koje nisu bile prilagođene za preživljavanje u mračnim, hladnim uvjetima bez hrane gotovo dvije godine doživjele bi masovno izumiranje", rekao je Karatekin. "Fauna i flora koje su mogle u fazu mirovanja, primjerice putem sjemena, cista ili hibernacije u jazbinama, mogle su se prilagoditi kao i one koje nisu ovisile o jednom određenom izvoru hrane – općenito su bolje preživjele, poput malih sisavaca", dodao je.
Bez te katastrofe, dinosauri bi vjerojatno i danas dominirali.
"Dinosauri su dominirali Zemljom i bilo im je sasvim dobro kad je meteorit udario", rekao je Claeys.
"Bez udara, pretpostavljam da bi sisavci, uključujući i nas, imali male šanse da postanu dominantni organizmi na ovom planetu", dodao je.
Dokazi o velikoj koliziji sa Zemljom leže u njezinoj dubini?Dvije mrlje, jedna ispod Afrike, a druga u regiji južnog Pacifika, gušće su od svoje okoline. Moguće je da su one ostaci kataklizme iz rane povijesti našeg planeta koja je potencijalno dovela do formiranja Mjeseca. Znanstvenici nagađaju kako je Zemlju udario objekt veličine Marsa, prozvan Theia, objavili su u srijedu.
Ta snažna kolizija, nedavno datirana na prije 4,46 milijardi godina, poslala je dijelove Zemlje u svemir, što je dovelo do stvaranja Mjeseca. No, ostaci Theie možda su i dalje unutar Zemlje, na dubini točno iznad njezine jezgre.
Znanstvenici su računalnom simulacijom istraživali utjecaj kataklizme, geofizičke postavke, materijal od kojeg je Theia najvjerojatnije bila sastavljena i evoluciju Zemljinog plašta.
Na temelju simulacija ustvrdili su kako je moguće da je većina Theie apsorbirana u Zemlju, formirajući mrlje, dok su rezidue formirale Mjesec.
''Dna tih mrlja su 2900 kilometara ispod nas. Dvije mrlje čine oko dva posto zemljine mase'', rekao je geofizičar Qian Yuan s američkog sveučilišta Caltech, voditelj istraživanja objavljenog u časopisu Nature.
One su otkrivene slanjem seizmičkih valova koji su usporili u te dvije regije u odnosu na okolinu. Obje mrlje su dvostruko veće mase od Mjeseca, objasnio je.
Ako se hipoteze ove studije pokažu istinitima, to bi značilo da se dokazi o koliziji koja je formirala Zemljin satelit nalaze u njoj.
"Nije bilo previše konsenzusa o tome možemo li pronaći dokaze za ovaj događaj, ne samo na Mjesecu, već i u nekim vidljivim svojstvima moderne Zemlje", rekao je Paul Asimow, profesor geologije i geokemije na Caltechu, koautor studije.
Dvije mrlje su ''najveća odstupanja u strukturi Zemlje'', dodao je.
"To je nevjerojatno jer možemo otkriti ostatke drugog planeta – Theie – ako kopamo dovoljno duboko u Zemljin plašt", nadovezao se astronom i koautor studije Hongping Deng sa Šangajskog astronomskog opservatorija Kineske akademije znanosti.
Smatra se da povećana gustoća mrlja dolazi od visoke razine željeza – slične kao u Mjesečevom kamenju, što bi bilo logično ako su napravljene od istog izvornog materijala kao Theia.
Stjecanje boljeg razumijevanja pretpostavljenog golemog udara moglo bi pružiti uvid u evoluciju Zemlje i drugih planeta Sunčevog sustava.
Hrvatski i francuski stručnjaci za plavu biotehnologiju o unaprjeđenju suradnjeKako je rečeno, Francuska je jedna od vodećih zemalja u svijetu po ulaganju u istraživanje svih aspekata plave industrije dok je Hrvatska na početku takvih istraživanja.
"Francuska je primjer kako treba koristiti bogatstvo mora za razvoj novih proizvoda, a u Hrvatskoj to nije slučaj pa želimo razvijati taj sektor u korištenju komponenti iz algi i drugih organizma u moru za nove proizvode," rekao je Marin Roje iz Centra izvrsnosti BioProCro pri Institutu Ruđer Bošković.
Na konferenciji je istaknuto i kako se radi o primjeni aktivnih komponenti iz morskih organizama za potrebe farmaceutske, prehrambene i kozmetičke industrije.
"Mi iz morskih organizama proizvodimo komponente za poboljšanje probave životinja i zaštitu njihova imuniteta radi smanjena upotrebe antibiotika, a također proizvodimo i biostimulatore za bolji rast biljaka čime se smanjuje uporaba mineralnih gnojiva" rekla je stručnjakinja iz Francuske Pi Nyvall Collénk iz Omix Group.
Veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Fabien Fieschi, koji je nazočio konferenciji, istaknuo je kako u Splitu i priobalnim hrvatskim gradovima ima puno znanstvenika koji se bave istraživanjem bogatstva mora.
"Postoji puno potencijala za suradnju hrvatskih i francuskih instituta na kreiranju novih proizvoda u plavoj biotehnologiji," rekao je on.
Sunce je na putu da postane najvažniji izvor energije na svijetu!Energetski sektor je možda dosegao prekretnicu u kojoj je došlo do sinergije između korištenja solarne tehnologije i procesa učenja tvrtki kako bi je učinili pristupačnijom, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta Exeter i University College London.
"Napredak obnovljivih izvora energije znači da projekcije u kojima dominiraju fosilna goriva više nisu realistične", izjavila je voditeljica istraživanja dr. Femke Nijsse iz Exeterova instituta za globalne sustave u priopćenju za javnost.
Sve je veće uvjerenje da će dramatično smanjena cijena obnovljive energije uvelike olakšati smanjenje ugljika u zemljama u razvoju, navodi se u priopćenju.
Dok se čini da je zacrtan put solarne energije da postane najvažniji izvor energije, čak i bez potpore ambicioznijih klimatskih politika, znanstvenici upozoravaju da bi "prepreke" to još uvijek mogle spriječiti.
Znanstvenici su identificirali četiri područja koja bi mogla spriječiti prijelaz na dominaciju solarne energije: dostupnost stabilnih električnih mreža, solarno financiranje u zemljama u razvoju, kapacitet opskrbnog lanca i politički otpor u regijama gdje su mnoga radna mjesta povezana s industrijama fosilnih goriva.
Vlade bi se stoga trebale manje usredotočiti na sam prijelaz na solarnu energiju, a više na uklanjanje ove četiri prepreke, preporučuju znanstvenici.
To uključuje osiguranje opskrbe energijom kada sunce ne sija, na primjer putem vjetroelektrana i dalekovoda između regija.
Osobito bi afričke zemlje trebale pristup financiranju kako bi upravljale prijelazom na solarnu energiju. Trebalo bi ojačati opskrbne lance, posebno za kritične sirovine poput litija i bakra potrebne za proizvodnju baterija.
Gubitak radnih mjesta u industriji fosilnih goriva i srodnim industrijama, o kojima ovisi egzistencija procijenjenih 13 milijuna ljudi diljem svijeta, mora se ublažiti, rekli su znanstvenici.