Klimatske promjene ugrožavaju obrazovanje djece

Djeca i mladi osjetljivi su na prijetnju klimatskih promjena, no potencijalni nezdravstveni utjecaji, poput onih na globalne ishode obrazovanja, nisu dobro istraženi. Auttori Prentice, Vergunst, Minor, i suradnici istražili su ovu temu za časopis Nature Climate Change.

Smatraju da su “klimatske promjene velika prijetnja ljudskom zdravlju i dobrobiti diljem svijeta”. Djeca su posebno ranjiva zbog svoje fiziološke i neurokognitivne nezrelosti te većeg broja budućih godina života u kojima će biti izložena trenutnim i pogoršanim klimatskim promjenama. Većina istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na ljude usredotočena je na teret fizičkog zdravlja, ističu ovi znanstvenici, a Svjetska zdravstvena organizacija opisuje klimatske promjene kao najhitniji javnozdravstveni izazov s kojim se čovječanstvo suočava.

Mentalno zdravlje

Sve veći broj radova opisuje učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje, ponašanje, zloupotrebu opijata i jedinstvene rizike za mentalno zdravlje s kojima se suočavaju djeca. Do sada se malo govorilo o klimatskim promjenama i obrazovanju djece. Cilj ovoga je stoga propitati kako najbolje podučavati djecu o problemima koje nose klimatske promjene, a da bi se smanjili klimatski stresori koji u budućnosti štete psihofizičkom zdravlju djece, ali i njihovom obrazovanju.

Toplinski valovi, ekstreme oborine, poplave i suše – “već štete obrazovnim postignućima djece u mnogim dijelovima svijeta potkopavajući kognitivnu izvedbu, ometajući pristup školi i narušavajući kognitivne sposobnosti razvoj”, ističu autori.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mladi ljudi su oni u dobi od 0 do 24 godine, s naglaskom na djecu školske dobi (otprilike od 5 do 18 godina). Izraz ‘klimatski stresori’ ovdje označava skraćenicu za ekstremne vremenske prilike i promjene okoliša povezane s klimatskim promjenama, koje mogu biti akutne (na primjer, toplinski valovi) i postupnije ili kroničnije (na primjer, suše). Konkretno, to su toplinski udari, suše, požari, poplave, zarazne bolesti, porast razine mora. Prisilno raseljavanje te nesigurnost hrane i vode također su istaknuti kao putevi kojima takvi klimatski stresori negativno utječu na ljudsko zdravlje, dobrobit i funkcioniranje, ističu autori.

Klimatski stresori

U istraživanju linkanom na početku teksta opisani su svi pojedinačni parametri, ali ovdje ćemo se posvetiti primarno toplinskim udarima. Gdje god su znanstvenici mjerili npr. rezultate ispita i ispitivanja na dane kada su temperature previsoke, rezultati učenika bili su niži. Ovisno o temperaturnoj anomaliji, prema izračunu ovih i kineskih autora, svaka dva stupnja temperature više, pad kognitivnih sposobnosti učenika na dan ispita bio je 0,68 posto manji. To bi otprilike značilo da na temperaturi od oko 32 stupnja, učenici pokazuju znanje kao da su propustili četvrtinu akademske godine.

Rezultati su bili još gori kada se promatralo učinke obrazovanja s dugotrajnim porastima temperatura, primjerice, utjecaj toplinskog udara i 34 stupnja Celzijusa na ispite i odgovaranja izazivao je još gore rezultate. “Loš uspjeh na ispitu imao je posredne učinke na dugoročnije ishode obrazovanja, pri čemu je manja vjerojatnost da će učenici završiti srednju školu na vrijeme kad su se ispiti polagali po toplijem vremenu”.

Na primjer, rezultati istraživanja u području građevine pokazali su, ističu autori, da pad temperature u učionici s 30 stupnjeva C na 20 stupnjeva bio povezan s prosječnim poboljšanjem od 20 posto na nizu kognitivnih testova i nastavnih ispita. Neka istraživanja izvješćuju o značajnim razlikama u rezultatima testova između temperaturnih raspona uskih kao što su 22–26 i 20–25 stupnjeva Celzijusa.

Visoke temperature – niže kognitivne sposobnosti

Brojni su potencijalni mehanizmi koji povezuju toplinu s ishodima obrazovanja. Laboratorijski pokusi pokazuju da ljudi osjećaju kako imaju niže kognitivne sposobnosti pri višim temperaturama. Izloženost toplini također je povezana s povećanim impulzivnim i agresivnim ponašanjem, što bi moglo utjecati na dječju uključenost u učenje, odnose s vršnjacima i učiteljima te pristup školi.

Među odraslima, više noćne temperature mogu pogoršati san, ishod za koji je ranije pokazano da oštećuje konsolidaciju pamćenja i degradira kognitivne performanse, s učincima oko tri puta većim u zemljama s niskim i srednjim dohotkom; čini se da se ovi učinci odnose i na djecu u razvoju.

Rastuće temperature utječu na igrališta, kao i na učionice, što bi moglo ograničiti pristup igrama na otvorenom i dobrobit djece u školi. Nadalje, što je možda najvažnije za globalnu većinu, toplina može spriječiti pristup osnovnim potrepštinama koje zauzvrat izravno utječu na mogućnosti obrazovanja.

Toplinski stres

Ipak, studija o indijskoj školskoj djeci otkrila je da su rezultati testova bili lošiji kada su više prosječne temperature zabilježene tijekom školske godine. Mehanizam koji objašnjava te učinke bio je smanjen poljoprivredni prinos u područjima u kojima su zasađeni usjevi osjetljivi na toplinu, što je dovelo do povećanog siromaštva i pothranjenosti, koji su zauzvrat bili povezani sa smanjenim učenjem. Ovo je otkriće posebno zabrinjavajuće s obzirom na nedavne zabrinutosti da će klimatske promjene utjecati na globalnu proizvodnju hrane prije i ozbiljnije nego što se očekivalo.

Konačno, dugoročno gledano, kronični toplinski stres povezan je s povećanim rizikom od problema s prenatalnim kognitivnim razvojem, prijevremenim porodom i niskom porođajnom težinom – učincima koji zauzvrat imaju posljedice na postignuće cjeloživotnog obrazovanja putem kašnjenja zdravih razvojnih prekretnica, zaključuju autori.

Njemačka ublažila zakon o klimatskim ciljevima

Dosad je vladalo pravilo po kojem su ministarstva bila dužna donositi hitne mjere ako njihov sektor u prethodnoj godini prekorači dozvoljene emisije CO2, što je bio čest slučaj sa sektorom prometa i gradnje.

Zbog toga je unutar vladajuće koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala dolazilo do sukoba, a ministarstvo prometa prijetilo je zabranama vožnje nedjeljom ako Zeleni ne pristanu na fleksibilnije tumačenje zakona.

”Ukidanjem godišnjih klimatskih ciljeva po sektorima uklonili smo mogućnost zabrane prometa“, rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba Liberalno-demokratske stranke (FDP) Lukas Koehler.

Savezna vlada je naglasila da ublažavanjem klimatskog zakona nisu smanjeni opći klimatski ciljevi koji predviđaju klimatsku neutralnost Njemačke do 2040.

”Izmjenom zakona nije dozvoljen ni gram CO2 više od predviđenog. Zakon donosi i poticaje za ulaganja u solarnu energiju“, rekao je predstavnik Socijaldemokratske stranke Matthias Miersch.

Njemačka je godinama, posebno u sektorima prometa i gradnje, kršila zakon o klimatskim ciljevima koji je donijela vlada Angele Merkel 2021.

Razne ekološke udruge su zbog toga Njemačku više puta uspješno tužile vladu pred Europskim sudom.

Ekološka udruga BUND je kritizirala kompromis u vezi smanjenja kriterija.  “Umjesto preuzimanja obveza i konkretiziranja odgovornosti za kršenje ciljeva, novi zakon sada uvodi neodgovornost i ukida kažnjavanje“, stoji u priopćenju BUND-a.

Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike

Po agenciji, zemlja će sa sadašnjim politikama propustiti i cilj neto nultih misija do 2045. i kratkoročnije ciljeve te neće ispuniti svoje obveze u tom pogledu prema Europskoj uniji. 

“Vidimo snažne političke odluke na EU razini i jasno liderstvo za zelenu tranziciju u industriji”, rekao je Stefan Nystrom, načelnik Odjela za klimu Agencije za zaštitu okoliša.

“Potrebne su, međutim, daljnje političke odluke kako bi se smanjilo emisije u Švedskoj želimo li ostvariti klimatske ciljeve”, rekao je.

Nedavno ublažavanje odredbe o dodavanju biogoriva u benzin i dizel i smanjenje poreza za fosilna goriva povećat će emisije 2024. i u godinama koje dolaze, upozorila je agencija.

Dodavanje biogoriva iz obnovljivih izvora jedan je od načina za smanjenje emisija od vozila. Švedska vlada prošle je godine odlučila smanjiti propisanu količinu biogoriva na što je agencija upozorila da bi to moglo otežati ispunjavanje ciljeva koji se odnose na smanjenje emisija.

EU si je postavio cilj da do 2030. treba smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto.

Agencija za okoliš rekla je da će Švedska morati smanjiti korištenje fosilnog dizela i benzina i povećati ritam elektrifikacije prometa kako bi ispunila svoje obveze prema EU-u.

Manjinska koalicijska vlada i njezini pristaše u parlamentu u potpunosti se slažu u pogledu cilja da se do 2045. postigne neto nultu emisiju, rekla je švedska ministrica za klimu Romina Pourmokhtari za Reuters.

“Klimatski akcijski plan pokazuje da ćemo provesti taj uvjet, ali političke odluke još nisu donesene. Bit će još proračuna”, rekla je. 

Imamo još dvije godine za spas planete!

Znanstvenici tvrde da je do 2030. nužno prepoloviti emisije štetnih stakleničkih plinova kako bi se spriječio rast temperature za više od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Neuspjeh bi uzrokovao ekstremne vremenske uvjete i vrućinu. 

Usprkos tome, emisije ugljikovog dioksida prošle su godine narasle na rekordnu razinu, a trenutna obećanja država o borbi protiv klimatskih promjena bi, ako se ispune, do 2030. tek neznatno smanjile globalne emisije. 

Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC), upozorio je da su iduće dvije godine ”ključne za spas naše planete”. 

”I dalje imamo priliku smanjiti emisije stakleničkih plinova novom generacijom nacionalnih klimatskih planova. No potrebni su nam snažniji planovi, sada!”. 

Govoreći na konferenciji think-tanka Chatham House u Londonu, Stiell je rekao da su države iz skupine G20 zajedno odgovorne za više od 80 posto globalnih emisija i da stoga moraju hitno djelovati. 

Glavni cilj ovogodišnjih pregovora o borbi protiv klimatskih promjena UN-a je postići dogovor o financiranju zemalja u razvoju koje imaju teškoća u tranziciji s fosilnih goriva.

Stiell je kazao kako se novac može osigurati kroz oprost dugova, jeftinije zaduživanje za siromašnije države, nove izvore međunarodnog financiranja poput poreza na emisije transporta i reformu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. 

”Svakoga dana ministri financija, direktori, investitori, klimatski i razvojni bankari usmjeravaju milijarde dolara. Vrijeme je da preusmjere te dolare”, naglasio je. 

U ‘superizbornoj’ godini u kojoj birači glasaju od Indije, Južne Afrike, Europe do Sjedinjenih Država, Stiell je rekao da klimatske mjere prečesto “izmiču iz programa vlada”.

Političari poput republikanskog kandidata Donalda Trumpa ili krajnje desnih stranaka na predstojećim europskim izborima odbijaju klimatske politike kako bi se dodvorili biračima.

Tri staklenička plina na najvišim razinama svih vremena!

Prema novoj studiji američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), emisije ta tri staklenička plina nastavile su rasti prošle godine do povijesno najviših razina, piše u srijedu The New York Times.

Globalne prosječne koncentracije ugljičnog dioksida skočile su prošle godine, “produljujući najveću održivu stopu povećanja CO2” u 65 godina vođenja evidencije NOAA-e. Razine metana i dušikovog oksida također su naglo povećane prošle godine. Sve to unatoč valu globalnih političkih mjera i ekonomskih poticaja osmišljenih da odviknu svijet od fosilnih goriva.

To nisu bile samo jednokratne anomalije. U svakom slučaju, rastuće emisije nastavile su dugoročni trend. Analizirajući više od 15.000 uzoraka zraka iz cijelog svijeta, NOAA je otkrila da su porasti emisija prošle godine “bili u skladu sa strmim porastima uočenim tijekom prošloga desetljeća”.

Rezultat je bio niz dubokih promjena na planetu u izuzetno kratkom vremenu. “Količina CO2 u atmosferi danas je usporediva s onom kakva je bila prije oko 4,3 milijuna godina tijekom srednje pliocenske epohe”, pokazalo je izvješće NOAA-e. Tada je “razina mora bila oko 23 metra viša nego danas” i “velike šume su zauzimale područja Arktika koja su sada tundra”.

Ugljični dioksid

Prošle su godine ljudi izbacili oko 36,6 milijardi tona CO2 u atmosferu, najviše ikada. Taj bi broj ove godine mogao biti veći, a koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi sada je više od 50 posto veća nego što je bila prije industrijske revolucije. Nije tajna odakle dolazi sav taj ugljični dioksid. Izgaranje nafte, ugljena i plina glavni je izvor emisije CO2, a upotreba i proizvodnja fosilnih goriva i dalje raste diljem svijeta, pri čemu Sjedinjene Države proizvode više nafte i plina nego ikada prije. Čak i dok se izgradnja obnovljive energije ubrzava, apetit za fosilnim gorivima ostaje jak, djelomično zato što sveukupna potražnja za energijom raste.

Fosilna goriva nisu jedini izvor ugljičnog dioksida. Ogromni šumski požari koji su tijekom 2023.  zahvatili Kanadu, Europu i Čile, također dodaju CO2 u atmosferu. Ipak, čak i na tom primjeru, lako je uočiti začarani krug klimatskih promjena koje su uzrokovali ljudi: mnogi od tih požara pogoršani su zbog zagrijavanja koje je već nastupilo.

Metan

Neko se vrijeme činilo da se emisije metana usporavaju. Nakon brzog porasta koncentracije metana u atmosferi tijekom 1980-ih, razine su se stabilizirale u kasnim 1990-ima i početkom 2000-ih. Zatim su 2007. ponovno počeli rasti, i to brzo. Istraživači priznaju da ne razumiju u potpunosti što je uzrok relativnoj stabilnosti proizvodnje metana, a potom i njezinom ponovnom rastu. Ali, ono što je jasno je da emisije metana danas cvjetaju.

Prošle je godine zabilježen peti najveći skok koncentracije metana od početka vođenja evidencije, a razine metana sada su više od 160 posto više nego što su bile prije industrijske revolucije, prema NOAA-i. Metan je posebno snažan staklenički plin; iako se razgrađuje brže od ugljičnog dioksida, moćniji je u zadržavanju topline u atmosferi.

Velika većina povećanih emisija metana može se povezati s nezasitnim apetitom čovječanstva. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, poljoprivreda je najveći izvor emisije metana, a odmah iza nje slijedi izgaranje fosilnih goriva.

Dušikov oksid

Dok su ugljični dioksid i metan dva plina koja se najčešće povezuju s klimatskim promjenama, dušikov oksid još je jedan snažan plin koji zadržava toplinu, a također je u porastu.

Emisije N2O također su povezane s hranom. U ovom slučaju, oni su u velikoj mjeri rezultat dušičnih gnojiva i gnojiva koji se koriste u poljoprivredi. Drugi izvor je zrakoplovstvo. Razine dušikovog oksida u atmosferi sada su 25 posto više nego prije industrijske revolucije.

Transformacija energetike, prometa i poljoprivrede vodi manjoj emisiji plinova

U samo nekoliko stotina godina, ljudi su radikalno promijenili sastav Zemljine atmosfere, doslovno vrativši planet milijune godina unazad. Usporavanje globalnog zatopljenja, a potencijalno čak i njegovo preokretanje, zahtijevat će jednako herkulovske napore da se zaustavi emitiranje tri plina koja su najodgovornija za klimatske promjene, ističe NY Times.

Smanjenje emisije ugljičnog dioksida zahtijevat će radikalnu transformaciju naših energetskih i transportnih sustava. Smanjenje emisija metana i dušikovog oksida zahtijevat će i temeljitu reviziju načina proizvodnje hrane. Promjene neće biti lake. Ali, dok ne smislimo kako ograničiti ispuštanje ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida, naš svijet će se i dalje zagrijavati.

Vruće je, ali zašto?

Klimatolog i direktor NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije u New Yorku Gavin Schmidt, objavio je u časopisu Nature kolumnu u kojoj pokušava pojasniti kombinaciju čimbenika što utječu na trenutne temperature.

Za početak posebno naglašava kako “klimatski modeli ne mogu objasniti ogromnu toplinsku anomaliju za 2023. godinu”. Smatra kako se možda nalazimo na “neistraženom teritoriju”. Naime, “uzimajući u obzir sve poznate faktore, planet se prošle godine zagrijao 0,2 stupnja više nego što su klimatolozi očekivali.

“I ne znamo baš dobro objasniti zašto. Najveći problem je što je potrebno jako puno vremena da se prikupe i objedine podaci koji se skupljaju na godišnjoj razini, ali je problem i što se još uvijek ne mjere sustavno svi potrebni podaci. Kao i svi drugi klimatolozi i Schmidt smatra kako je “hitno  potrebno više i boljih podataka”. On ističe kako ni jedna godina do sada nije bila toliko daleko od očekivanih klimatskih predviđanja.

Oboreni svi rekordi

“U proteklih devet mjeseci prosječne površinske temperature kopna i mora nadmašile su prethodne rekorde svakog mjeseca za do 0,2 stupnja Celzija – što je na planetarnoj razini velika razlika”, piše Schmidt i nastavlja: “Očekuje se opći trend zagrijavanja zbog sve većih emisija stakleničkih plinova, ali ovaj iznenadni skok topline uvelike premašuje predviđanja statističkih klimatskih modela koji se oslanjaju na prošla promatranja. Predloženi su mnogi razlozi za ovu razliku, ali do sada ni jedna njihova kombinacija nije uspjela pomiriti naše teorije s onim što se dogodilo”.

Nekoliko je faktora koji su utjecali na to da temperature budu još više od predviđenih: kao prvo, tu je utjecaj El Niña o kojem je HINA već puno pisala.  Čimbenik koji još više zbunjuje je činjenica da je El Niño nastupio u drugoj polovici prošle godine, dok je prije njega na djelu bila La Niña, koja utječe na hlađenje tropskog dijela Tihog oceana.

Međutim, prije smjene ovih fenomena, još u ožujku prošle godine, ističe Schmidt, “temperatura površine mora u sjevernom Atlantskom oceanu počela je rasti. Do lipnja je opseg morskog leda oko Antarktika bio daleko najniži zabilježen. U usporedbi s prosječnim ledenim pokrivačem između 1981. i 2010., nedostajala je površina morskog leda reda veličine Aljaske. Uočena temperaturna anomalija ne samo da je mnogo veća od očekivane, već se također počela pojavljivati nekoliko mjeseci prije početka El Niña”. To znači da El Niño nije bio jedini faktor koji je utjecao na porast temperatura.

Vulkanske erupcije

Drugi faktor je nastavak rasta atmosferskih stakleničkih plinova, no to može objasniti porast temperature od samo 0,02 stupnja Celzija, smatra Schmidt. Kao faktor dodatnog zagrijavanja uvrštene su još i vulkanske erupcije u Tongi u siječnju 2022. i kasnije na Islandu. Erupcija ima učinak izbacivanja više aerosola u atmosferu, što stvara dimni pokrov i zapravo proizvodi hlađenje, ali zagrijava atmosferu zbog pojačane količine vodene pare koja ostaje zarobljena. 

Treći faktor je pojačana sunčeva aktivnost koja je također “povećala temperature za nekoliko stotinki stupnjeva”.

“Čak i nakon uzimanja u obzir svih prihvatljivih objašnjenja, odstupanje između očekivanih i promatranih srednjih godišnjih temperatura u 2023. ostaje oko 0,2 stupnja Celzija – što je otprilike razlika između prethodnog i sadašnjeg godišnjeg rekorda”, ističe Schmidt.

No, jedan od najvažnijih faktora je onaj o kojem smo također na Zelenoj Hrvatskoj već više puta pisali jesu – promjene u pomorskoj trgovini. Novi zakoni za pomorstvo zabranjuju ispuštanje spojeva sumpora u atmosferu. Naime, ti spojevi reflektiraju svjetlost i utječu na svojstva oblaka te mogu dovesti do hlađenja. Paradoksalno, kao što smo već pisali, manjak aerosola u atmosferi omogućava veći prodor sunčeve svjetlosti koja se onda više upija u zemlju. Kako se trenutno čini – i ovaj proces može utjecati tek na male dijelove pojedinog stupnja, odnosno izazvati malene temperaturne razlike. No, problem je što ne postoje pouzdane procjene i pouzdano praćenje emisija aerosola i moglo bi proći više godina prije nego što znanstvenici prikupe i analiziraju sve podatke vezane za ovaj proces.

”Neistraženi teritorij”

Direktor Godardovog instituta u konačnici upozorava da moramo brže bolje i sustavnije prikupljati aktualne podatke i brže ih analizirati, kako bismo mogli pravovremeno djelovati. Na kraju zaključuje da ako se “anomalija ne stabilizira do kolovoza – što je razumno očekivanje temeljeno na prethodnim El Niño događajima – tada će svijet zaći u neistraženi teritorij”.

To bi moglo značiti da planet koji se zagrijava već iz temelja mijenja način na koji klimatski sustav funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali. To također može značiti da su statistički zaključci temeljeni na prošlim događajima manje pouzdani nego što smo mislili, dodajući više neizvjesnosti sezonskim predviđanjima suša i uzoraka padalina.

Veliki dio svjetske klime pokreću zamršene veze na velike udaljenosti – poznate kao telekonekcije – potaknute morskim i atmosferskim strujanjima. Ako je njihovo ponašanje u fluktuaciji ili značajno odstupa od prethodnih opažanja, moramo znati za takve promjene u stvarnom vremenu.

Trebaju nam odgovori zašto se 2023. pokazala najtoplijom godinom u zadnjih 100.000 godina. A trebamo ih brzo zaključuje direktor NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije u New Yorku Gavin Schmidt.

Zemlja ruši globalne toplinske rekorde…

Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Dakle, to nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplinski rekord već je i “globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikada dosad evidentirana” i premašuje predindustrijski prosjek za 1,58 Celzijev stupanj usljed desetljeća emisija stakleničkih plinova, čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen fenomenom El Niña, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa.

“To je dugoročan trend s iznimnim rekordima koji nas jako brine”, rekla Burgess, dodavši da nam praćenje i “proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec doista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja”.

Skup podataka Copernicusa seže do 1940. godine, a znanstvenici su ga usporedili s ostalim relevantnim podacima da bi potvrdili kako je prošli mjesec bio najtopliji ožujak od predindustrijskog razdoblja.

Već je 2023. bila najtoplija godina na planetu po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine.

Ekstremni vremenski uvjeti i iznimne temperature ove su godine globalno izazvale pustoš. Suša izazvana klimatskim promjenama u području amazonske prašume u razdoblju od siječnja do ožujka potaknula je rekordan broj šumskih požara u Venezueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milijune ljudi s glađu.

Rekordno zagrijavanje površine mora 

Burgess je kazala da podaci o morima i oceanima “nisu ništa manje šokantni”, jer je novi rekord globalne temperature površine oceana postavljen u veljači ponovno premašen u ožujku.

Oceani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život, apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene onečišćenjem ugljičnim dioksidom koji je rezultat ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.

Znanstvenici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja oceana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja i da bi ono moglo biti najopasnije u povijesti planeta.

Primarni uzrok iznimnih vrućina su emisije stakleničkih plinova koje je prouzročio čovjek, stoji u biltenu Copernicusa.

Ostali čimbenici koji utječu na povećanje temperature su El Nino, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnoga ekvatorijalnog Tihog oceana, koji se događao ciklički u razdoblju od tri ili osam godina.

El Nino je dosegao vrhunac u prosincu i siječnju i sada slabi, što bi moglo pridonijeti da se prekine vrući niz prema kraju godine.

Topliji oceani znače i više vlage u atmosferi. Znanstvenici kažu da zrak općenito može zadržati oko sedam posto više vodene pare za svaki Celzijusov stupanj porasta temperature.

To rezultira sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput žestokih vjetrova i obilnih kiša.

“Znamo da će razdoblje u kojemu trenutno živimo vjerojatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina”, rekla je Burgess.

I dok se ruše klimatski rekordi, znanstvenici raspravljaju o tomu jesu li ekstremne vrućine zabilježene prošle godine unutar granica prognoziranog ili je riječ o nečem još nepoznatom.

“Glavni pokretač zagrijavanja su emisije fosilnih goriva”, smatra Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Grantham instituta na londonskom Imperial Collegeu.

Neuspješno smanjenje tih emisija nastavit će poticati zagrijavanje planeta, a to će rezultirati intenzivnijim sušama, požarima, toplinskim valovima i obilnim oborinama, upozorila je Otto. 

Skijanje u BiH na udaru klimatskih promjena, cijene drastično porasle

Visokim cijenama protekle se zimske sezone izdvojila Jahorina, gdje je cijena dnevnog ski pasa bila gotovo izjednačena s onima u renomiranim skijaškim centrima u Alpama ili Dolomitima, a skijaši su uz to za jelo i piće morali plaćati gotovo dvostruko više nego u europskim skijalištima.

Dnevna skijaška karta na Jahorini, koja ima 50-ak kilometara staza, tako je u glavnoj sezoni stajala 44 eura, a šestodnevna 191 euro.

Na austrijskim skijalištima, koja imaju u prosjeku oko 200 kilometara staza, dnevna je pak karta protekle sezone bila tek desetak eura veća.

Direktor Olimpijskog centra “Jahorina” Dejan Ljevnajić suglasan je kako su cijene na toj planini “otišle u nebo”, jer nije normalno da cijene piva ili kave na stazama u BiH budu dvostruko veće nego u Italiji. 

Uz sve to problem su i klimatske promjene, koje su na nižim planinama kakva je i Jahorina značajno skratile skijašku sezonu, a skijaškim centrima nametnule nove velike troškove održavanja staza u kakvom-takvom stanju  proizvodnjom umjetnog snijega.

Na Jahorini se hvale kako su zahvaljujući suvremenoj opremi, koja može raditi i na temperaturama iznad nule, ipak uspjeli održati zasnježenim barem dio staza u kontinuitetu od 127 dana te da su tako privukli oko 250 tisuća posjetitelja.

No loši uvjeti za skijanje organizatore su prisilili na svojevrsnu rasprodaju, jer su skijaške karte s raznim popustima nudili kroz punih 80 dana.

Kratka skijaška sezona utječe i na vrijednosti nekretnina pa se val apartmanizacije, kojemu su bile izložene planine, sada pokazuje lošom investicijom, jer je pala potražnja, a prodaju se čak i hoteli koji se bore sa slabom popunjenošću kapaciteta.

“Ove dvije tople zime su ostavile dubok trag na našoj regiji i planinskom turizmu uopće. Sada je trenutak da hitno reagiramo i prilagodimo se novonastaloj situaciji. Istinski je važno da svi zajedno smanjimo cijene, kako za ski pas, smještaj, tako i za izvanpansionske usluge. Samo na taj način možemo privući više turista”, ocijenio je Ljevnajić.

Njegova je poruka kako bi se sada morali orijentirati na jačanje ljetnog turizma, što znači temeljitu promjenu poslovne strategije.

Sve to utjecalo je i na ukupno poslovanje Olimpijskog centra “Jahorina” pa su, kako prenosi portal capital.ba, računi te tvrtke ponovo bili blokirani, a njihove dospjele dugove po kreditnim zaduženjima otplatila je vlada Republike Srpske.

Klimatske promjene usporavaju toplinske valove!

Dok su prethodna istraživanja otkrila da klimatske promjene uzrokuju da toplinski valovi postanu dulji, češći i intenzivniji, nova se studija razlikuje po tome što je toplinske valove tretirala kao različite vremenske uzorke koji se kreću duž zračnih struja, baš kao što to čine oluje.

Za svako desetljeće između 1979. i 2020., znanstvenici su otkrili da su toplinski valovi usporeni za prosječno osam kilometara na sat dnevno.

“Ako se toplinski val kreće sporije, to znači da toplina može duže ostati u regiji, tako da to ima utjecaja na zajednice”, rekao je za AFP jedan od voditelja istraživanja Wei Zhang sa Sveučilišta Utah State.

Znanstvenici su podijelili svijet u ćelije trodimenzionalne mreže i definirali toplinske valove kao zone od milijun četvornih kilometara u kojima su temperature dosegle najmanje 95. percentil lokalne povijesne maksimalne temperature.

Zatim su mjerili njihovo kretanje tijekom vremena kako bi odredili koliko se brzo kreće vrući zrak.

Također su koristili klimatske modele kako bi odredili kako bi rezultati izgledali da nije bilo klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, te su otkrili da je utjecaj faktora koji su djelo ljudskih ruku veliki.

“Prilično nam je jasno da je dominantan faktor koji objašnjava ovaj trend antropogeni utjecaj, staklenički plin”, rekao je Zhang.

Promjene su se osobito ubrzale od 1997. godine, a osim ljudskih uzroka, slabljenje cirkulacije zraka u gornjim slojevima atmosfere moglo bi igrati ulogu, piše u radu.

Trajanje toplinskih valova također se povećalo, s prosječnih osam dana na početku, na 12 dana tijekom posljednjih pet godina razdoblja istraživanja.

“Rezultati sugeriraju da će dugotrajniji i sporiji veliki kontinuirani toplinski valovi uzrokovati razornije učinke na prirodne i društvene sustave u budućnosti ako staklenički plin nastavi rasti, a ne poduzmu se učinkovite mjere za ublažavanje”, napisali su autori.

Zhang je rekao da je zabrinut zbog nerazmjernih utjecaja na manje razvijene regije.

“Konkretno, gradovi koji nemaju dovoljno zelene infrastrukture ili nemaju mnogo rashladnih centara za ljude, posebno za stanovništvo u nepovoljnom položaju, bit će vrlo opasni”, upozorio je.

Fond daje 17 milijuna eura za projekte prilagodbe klimatskim promjenama

Javni poziv provodi se pod sloganom “Zelena strana ulice”, priopćio je u utorak Fond.  

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen ističe da je Fond u dvije godine provedbe tog programa koji provodi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja već podržao 122 projekta za koje je osigurao 28 milijuna kuna.

“Ove godine je na raspolaganju novih 17 milijuna eura, a za pojedini projekt bit će moguće dobiti i 350.000 eura. Pritom će veliki gradovi i županije za sufinanciranje moći prijaviti i do dva projekta”, pojasnio je Balen.

Ističe da ozelenjivanje urbanih područja zahtijeva promišljeno planiranje i daje odličnu mogućnost za mijenjanje, odnosno oplemenjivanje gradskih vizura. 

“Riječ je i o konkretnoj infrastrukturnoj mjeri, koja će osigurati manje zagrijavanje i naše gradove učiniti ugodnijima za život, ali i otpornijima na sve izazove koje možemo očekivati uslijed klimatskih promjena”, ističe direktor Fonda.

Urbano ozelenjivanje, odnosno sadnja stabala na urbanim i periurbanim površinama, jedan je od najboljih načina kojima možemo osigurati bolju kvalitetu zraka i kvalitetu zdravlja stanovnika.

Međutim, osim na urbano ozelenjivanje, u Fondu kažu da lokalne jedinice sredstva mogu usmjeriti i u projekte ozelenjivanja nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, projekte urbanih vrtova, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza, sustave za sakupljanje kišnice, ali i projekte informiranja javnosti i edukacije o klimatskim promjenama. 

Sve to zajedno tvori temelj za promišljanje drugačijeg urbanizma i usmjereno je smanjenju rizika od šteta koje mogu prouzročiti klimatske promjene. One su nam vidljive već danas, stoga je važno napraviti sve što možemo kako bismo ih usporili i njihov utjecaj sveli na minimum, poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.