Rim, 9. kolovoza 2025. godine – nova procjena Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Satelitskog centra Ujedinjenih naroda (UNOSAT) provedena analizom satelitskih snimaka “otkriva zapanjujuću stvarnost: 98,5 posto obradivog zemljišta u Pojasu Gaze je oštećeno, nepristupačno ili oboje”, stoji u FAO izvještaju.
To znači da je samo 1,5 posto obradivog zemljišta u Gazi – 232 hektara – trenutno dostupno za uzgoj, u odnosu na 4,6 posto (688 hektara) u travnju 2025., a na teritoriju s preko 2 milijuna ljudi. Satelitske snimke također pokazuju da 12,4 posto obradivog zemljišta, iako neoštećeno, nije dostupno zbog određenih “zabranjenih” zona.
“Kombinacija ove izuzetno ograničene dostupnosti obradivog zemljišta, utjecaja nemilosrdnog sukoba, ozbiljnih ograničenja u isporuci i distribuciji humanitarne pomoći te široko rasprostranjenog uništavanja kritične infrastrukture – uključujući sustave za navodnjavanje, ceste, opremu, skladišta i tržnice – dovela je do katastrofalnih uvjeta sigurnosti hrane diljem Gaze” smatraju Ujedinjeni narodi i upozoravaju da:
“Rješavanje ove krize zahtijeva hitan, siguran i održiv humanitarni pristup, kao i neposredna ulaganja i podršku za obnovu lokalne proizvodnje hrane i osnovnih sredstava za život.”
“Kako bismo spriječili daljnju patnju, moramo dati prioritet hitnom humanitarnom pristupu i ulagati u obnovu lokalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvodnih sustava, tržišta i infrastrukture u Gazi. To uključuje i ponovno dobivanje sigurnog pristupa poljoprivrednom zemljištu i obnovu zemljišta i imovine oštećene sukobom”, kazao je Rein Paulsen, direktor FAO-a za hitne slučajeve i otpornost.
Katastrofalna kriza s hranom
Procjena obradivog zemljišta FAO-a i UNOSAT-a slijedi nakon upozorenja Integrirane klasifikacije faza sigurnosti hrane (IPC) izdano 29. srpnja, koje je ukazivalo na to da se u Pojasu Gaze trenutno odvija najgori scenarij gladi.
Prema IPC-iju Gaza se nalazi u stanju gladi, jer su pragovi za potrošnju hrane i akutnu pothranjenost već premašeni u više područja. Broj kućanstava u ekstremnoj gladi udvostručio se između svibnja i srpnja 2025., a sve veći broj ljudi provodi dane bez hrane.
Akutna pothranjenost djece naglo raste: u Gazi je glad s 4,4 posto u svibnju skočila na 16,5 posto u prvoj polovini srpnja. Više od 20 tisuća djece primljeno je na liječenje zbog akutne pothranjenosti između travnja i sredine srpnja, a više od 3 tisuće njih s najtežim oblikom.
Mehanizmi preživljavanja su uništeni, piše IPC – ljudi više nemaju imovinu za prodaju, pristup posudbama ni podršku izvana, a bilježe se svakodnevne smrti od gladi i bolesti povezanih s glađu. IPC traži hitno zaustavljanje borbi, bezuvjetni humanitarni pristup i obnavljanje lokalne proizvodnje hrane kako bi se spriječili daljnji tragični gubici života.
Najnoviji podaci otkrivaju da više od jedne treće osobe (39 posto) živi danima bez hrane. Više od 500.000 ljudi – gotovo četvrtina stanovništva Gaze – doživljava uvjete slične gladi, dok se ostali suočavaju s izvanrednim razinama gladi.
Kao odgovor na upozorenje IPC-a, FAO, Svjetski program za hranu (WFP) i UNICEF hitno su pozvali na hitno i trajno primirje kako bi se zaustavilo ubijanje, omogućilo sigurno oslobađanje talaca i omogućile humanitarne operacije koje spašavaju živote.
Pozvali su i na trajan, siguran i nesmetan humanitarni pristup, kako bi se omogućio masovni priljev pomoći preko svih dostupnih prijelaza te za dostavu hrane, prehrambenih zaliha, kritične vode, goriva i medicinske pomoći obiteljima u potrebi diljem Gaze.
FAO također identificira hitnu potrebu za pokretanje komercijalnog prometa u Gazi oživljavanjem komercijalnih lanaca opskrbe kako bi se obnovila lokalna tržišta. Zaštita civila i humanitarnih radnika, uz obnovu osnovnih usluga, posebno zdravstvene, vodovodne i kanalizacijske infrastrukture. Nužno je i ulaganje u oporavak lokalnih prehrambenih sustava, uključujući revitalizaciju pekara, tržnica i obnovu poljoprivrede.
Pojasu Gaze ostalo manje od pet posto obradivih površina
Još u svibnju, FAO je izvijestio da je u Pojasu Gaze ostalo manje od pet posto obradivih površina dostupno za uzgoj. Od travnja 2025. više od 80 posto ukupne površine obradivih površina u Pojasu Gaze je oštećeno (12.537 hektara od 15.053), a 77,8 posto nije dostupno poljoprivrednicima, ostavljajući samo 688 hektara (4,6 posto) dostupno za uzgoj. Situacija je bila posebno kritična u Rafahu i sjevernim guvernoratima, gdje nije ostala dostupna gotovo nijedna obradiva površina. Do kolovoza, dostupna i obradiva zemlja pala je sa pet na manje od 1,5 posto odnosno na 232 hektara.
Koristeći satelitske snimke visoke rezolucije i uspoređujući ih s početnim vrijednostima prije sukoba, procjena je također otkrila da je 71,2 posto staklenika u Pojasu Gaze oštećeno. Rafah je pretrpio najveći porast oštećenih staklenika (86,5 posto u travnju 2025., u usporedbi s 57,5 posto u prosincu 2024.), dok su svi staklenici u pokrajini Gaza oštećeni.
Poljoprivredni bunari nisu prošli bolje, s 82,8 posto oštećenih u cijelom Pojasu Gaze. Ta je brojka u prosincu 2024. iznosila oko 67,7 posto. Prije početka sukoba, poljoprivreda je činila otprilike 10 posto gospodarstva Gaze, s više od 560.000 ljudi koji su se u potpunosti ili djelomično oslanjali na proizvodnju usjeva, stočarstvo ili ribolov za egzistenciju.
“Ova razina uništenja nije samo gubitak infrastrukture – to je kolaps poljoprivredno-prehrambenog sustava Gaze i životnih puteva. Ono što je nekada osiguravalo hranu, prihod i stabilnost stotinama tisuća ljudi sada je u ruševinama. S uništenim obradivim zemljištem, staklenicima i bunarima, lokalna proizvodnja hrane je zaustavljena. Obnova će zahtijevati ogromna ulaganja – i trajnu predanost obnavljanju i sredstava za život i nade”, rekla je Beth Bechdol, zamjenica glavnog direktora FAO-a.
Ranije ove godine, FAO je procijenio da je ukupna vrijednost štete i gubitaka koje je poljoprivredni sektor u Gazi pretrpio od početka neprijateljstava, 2023. godine, iznosila preko 2 milijarde dolara (835 milijuna dolara štete, 1,3 milijarde dolara gubitaka), s procijenjenim potrebama za oporavkom i obnovom na oko 4,2 milijarde dolara. S prekidom primirja, ove će se brojke nesumnjivo dodatno povećati, naglašavajući ogroman izazov obnove sredstava za život poljoprivrednika, vlasnika stoke i ribara diljem Pojasa Gaze.