Globalna mreža protiv prehrambenih kriza i Informacijska mreža o sigurnosti hrane (FSIN) izdale su Globalno izvješće o prehrambenim krizama za 2024. godinu. Izvješće je predstavljeno u Rimu, a prenosi ga Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda na svojim stranicama.
Prema najnovijem Globalnom izvješću o prehrambenim krizama (GRFC), gotovo 282 milijuna ljudi u 59 zemalja i teritorija doživjelo je visoku razinu akutne gladi u 2023. godine. To je porast od 24 milijuna u svijetu u odnosu na prethodnu godinu. Do ovog porasta došlo je zbog većeg pokrivanja konteksta prehrambene krize u izvješću, kao i oštrog pogoršanja sigurnosti hrane, posebno u Pojasu Gaze i Sudanu, ističu autori i dodaju kako je “četiri uzastopne godine udio ljudi suočenih s akutnom nedostatkom hrane ostao postojano visok na gotovo 22 posto”, značajno premašujući razine prije pandemije COVID-19.
Najviše stradavaju žene i djeca
U izvješću se posebno ističe kako su djeca i žene su na čelu ovih kriza gladi, pri čemu je više od 36 milijuna djece mlađe od pet godina akutno pothranjeno u 32 zemlje. Godine 2023. više od 36 milijuna djece mlađe od pet godina bilo je akutno pothranjeno u 32 zemlje zahvaćene prehrambenom krizom. Prema podacima, njih gotovo deset milijuna patilo je od teške akutne pothranjenosti. Oko 60 posto te djece bilo je u deset najvećih prehrambenih kriza.
Akutna pothranjenost pogoršala se 2023., osobito među ljudima koji su raseljeni zbog sukoba i katastrofa, bilježe autori. Čak 36 bilježi kontinuiranu višegodišnju akutnu glad, a zajedno predstavljaju 80 posto ljudi na svijetu koji su najviše izloženi gladi. Milijun novih ljudi u 39 zemalja suočeno je s trajnom nesigurnošću hrane, a najveći porast je u Sudanu, Gazi, Burkini Faso, Somaliji i Maliju. Autori predviđaju da će do srpnja 2024. godine oko 1,1 milijun ljudi u Pojasu Gaze i 79.000 ljudi u Južnom Sudanu biti u teškoj katastrofi po pitanju nestašice hrane. Pojas Gaze postao je najteža prehrambena kriza u povijesti ovih istraživanja, ističu autori.
Ključni pokretači prehrambenih kriza su sukobi, ekonomski šokovi i ekstremne vremenske prilike. Ovi međusobno povezani čimbenici pogoršavaju ionako krhke prehrambene sustave, ruralnu marginalizaciju, loše upravljanje i nejednakost te dovode do masovnog raseljavanja stanovništva diljem svijeta, pišu autori.
Ratovi kao glavni uzrok
Oružani sukobi i dalje su primarni pokretači gladi. Ovaj je čimbenik utjecao na pojavu gladi u 20 zemalja s gotovo 135 milijuna, to je gotovo polovica globalnog broja gladnih osoba. Sudan se suočio s najvećim pogoršanjem zbog oružanih sukoba. Tamo je broj gladnih u 2023. godini narastao za 8,6 milijuna ljudi u usporedbi s 2022. Broj prisilno raseljenih ljudi dosegao je 90 milijuna u 59 zemalja/teritorija – najviše u osam godina GRFC-ovog izvješćivanja – što pokazuje visoku korelaciju između raseljavanja i akutne nesigurnosti hrane. Sudan je postao najveća svjetska kriza unutarnjeg raseljenja. Do kraja 2023. godine gotovo 80 posto stanovništva Pojasa Gaze bilo je interno raseljeno.
Ekstremni vremenski događaji bili su glavni pokretači u 18 zemalja u kojima se više od 77 milijuna ljudi suočilo s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane. (I to je porast u odnosu na 12 zemalja s 57 milijuna ljudi 2022.) Godina 2023. bila je najtoplija ikada i toplinski udari, oluje, suše, požari, bolesti prenošene štetočinama i drugi klimatski šokovi utjecali su na prehrambene sustave.
Dok je El Niño dosegao vrhunac početkom 2024., njegov puni učinak na sigurnost hrane – uključujući poplave i slabe kiše u dijelovima istočne Afrike te sušu u južnoj Africi, posebno u Malaviju, Zambiji i Zimbabveu – vjerojatno će se očitovati tijekom cijele godine, predviđaju autori. Neki od utjecaja El Niña mogu biti pozitivni, uključujući bolju žetvu u dijelovima istočne Afrike, Latinske Amerike i Kariba.
Zemlje s niskim prihodima koje su uvoznice hrane, posebno one sa slabim valutama, još uvijek se bore s visokim domaćim cijenama hrane i slabom kupovnom moći kućanstava. Smanjenje humanitarnog financiranja i sve veći troškovi dostave predstavljaju daljnju prijetnju, što već rezultira smanjenim brojem korisnika i pomoći u hrani među mnogim prehrambeno nesigurnim populacije.
Treći faktor su ekonomski šokovi koji su pogodili 21 zemlju u kojoj se oko 75 milijuna ljudi suočavalo s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane, a zbog velike ovisnosti o uvezenoj hrani i poljoprivrednim inputima, trajnih makroekonomskih izazova, uključujući deprecijaciju valute, visoke cijene i visoke razine duga.
Globalno gospodarsko upravljanje
Rješavanje dugotrajnih prehrambenih kriza zahtijeva hitna dugoročna nacionalna i međunarodna ulaganja u preobrazbu prehrambenih sustava i poticanje poljoprivrednog i ruralnog razvoja uz veću spremnost na krize i ključnu pomoć pri spašavanju života na velikom broju, tamo gdje je ljudima najpotrebnija, smatraju autori. Počevši s 2023. godinom prehrambene potrebe premašile su dostupne resurse. Humanitarne operacije sada su očajnički preopterećene, a mnoge su prisiljene dodatno smanjiti potporu najugroženijima. Imperativ je pravednije i učinkovitije globalno gospodarsko upravljanje.
Kako bismo se na vrijeme suočili sa sve akutnijom situacijom gladi, međunarodna zajednica preuzela je niz obveza, uključujući nedavne inicijative G7 i G20 o kojima smo pisali ovaj tjedan.