Cilj projekta “Što s otpadom?” bio je usporediti podatke Grada Zagreba o lokacijama zelenih otoka i reciklažnih dvorišta s podacima o prijavama problema u kategoriji “otpad” koje pristižu Zelenom telefonu Zelene akcije. Također se željelo potražiti veze između učestalosti prijavljenih incidenata u odnosu na dostupnost javne infrastrukture za prikupljanje i odlaganje otpada, rečeno je na konferenciji za novinare.
“Tamo gdje je manje dostupna infrastruktura, kao što je to slučaj u istočnom djelu grada, tamo je i više prijavljivanih problema”, kazala je Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.
“Istok grada je površinom veći pa ljudi da bi otišli u reciklažno dvorište ili do nekog većeg zelenog otoka trebaju imati automobil te smatramo da je tamo zato i veći broj prijava”, kaže
Rekla je da veliki broj prijava dolazi s područja Trešnjevke sjever iako je tamo infrastruktura dostupnija građanima, a kao mogući uzrok navodi što je u tom dijelu grada veći broj zelenih aktivista.
“Nije zahvalno donijeti jednoglasan zaključak, zato što su negdje ljudi aktivniji i primjećuju više problema, a negdje je možda zaista upravo ta udaljenost infrastrukture uzrok nastancima manjih divljih deponija”, rekla je Šumanovac.
Podsjetili su da je prije dvije godine pokrenuta aplikacija “Pametni zeleni telefon'” putem koje im građani mogu poslati prijavu o onečišćenje okoliša. Ona je nadopuna Zelenom telefonu, besplatnom servisu za građane i građanke koji djeluje još od 1992. godine.
“Prijave koje dobivamo preko aplikacije su anonimke i puno su točnije od onih koje dobijemo putem telefona ili maila, zato što nam ljudi pošalju točnu lokaciju o onečišćenju okoliša, naročito kad se onečišćenje desi u prirodi gdje nema adrese”, kazala je Šumanovac.
Godišnje prime oko 1200 prijava putem aplikacije i Zelenog telefona. “Prijavljena onečišćenja se riješe u oko 70 posto slučajeva u roku od sedam dana, a ako je manji incident to traje jedan dan. Ako je veći deponij mora postojati određeni rok u rješenju da se to sanira”, rečeno je na konferenciji.