Nedavno je određen datum prosvjeda protiv “monokulture turizma” u južnoj Europi, a okupljanja su zakazana diljem regija pogođenih masovnim turizmom. Skupine iz Barcelone, Mallorce, Venecije i drugih popularnih destinacija, udružile su snage u zahtjevima za, kako navode, “ograničavanje turističkog iskorištavanja”.
Mreža SET (Southern Europe Against Touristification – Južna Europa protiv turistifikacije) najavila je krajem travnja koordinirane međunarodne prosvjede za 15. lipnja 2025. Inicijativi je cilj nastaviti djelovati u smjeru prošlogodišnjih skupova protiv masovnog turizma, uključujući one u Barceloni koji su odjeknuli diljem svijeta zbog uznemiravanja turista vodenim pištoljima.
Manifest koji je SET nedavno predstavio ističe kako je cilj da glasovi protiv turizma “odjeknu diljem Europe i šire” te poziva na “nužnu socioekonomsku transformaciju” regija pogođenih prekomjernim turizmom i “kraj turistifikacije koja pustoši planet”.
Prosvjede organiziraju skupine iz 16 gradova i regija u južnoj Europi, uključujući Barcelonu, Pirineje, Mallorcu, Veneciju, Valenciju, Napulj, Lisabon, Palermo, Bilbao, Donostiu-San Sebastián i Eivissu (Ibiza).
Gradovi koji predvode prosvjede u lipnju planiraju djelovati pod zajedničkim sloganom, no svaki grad i regija odlučit će zasebno kako organizirati svoje akcije, prema riječima Daniela Parde, člana Skupštine susjedstava za turistički rast (Assembly of Neighborhoods for Tourist De-growth – ABDT).
Pardo je uvjeren da unatoč činjenici što turizam donosi oko 12 posto španjolskog BDP-a, masovni turizam iskorištava destinacije u Španjolskoj, ali i šire, kako prenosi Catalan News.
Upozorava da u gradovima poput Barcelone ili Palme na Mallorci, veliki dio grada ovisi o “monokulturi turizma”.
“Dinamika koja se događa u frekventnom turističkom području vrlo je slična drugim vrstama monokultura. Pomislimo li na mjesto u planinama posvećeno rudarstvu, vidimo istu dinamiku, a to su ekonomska specijalizacija, nesigurnost posla i ostalo. I one na kraju potpuno utječu na svakodnevni život”, rekao je u intervjuu za The i Paper.
Ustvrdio je da je turizam doveo do protjerivanja stanovnika, nesigurnosti radnih mjesta (jer su mnogi radnici u tom sektoru zaposleni samo u sezoni godišnjih odmora) i preopterećenosti javnih usluga poput prijevoza i zdravstva. Pozvao je i vlade da poduzmu konkretne korake kako bi se uhvatile u koštac s problemom koji pogađa mnoga turistička odredišta diljem svijeta.
Pojasnio je da su mreža i prosvjedi otvoreni za gradove i regije izvan južne Europe, ali i naglasio kako postoji “geopolitička logika” koja ujedinjuje južne regije, razlikujući ih od onih u sjevernoj Europi.
Danak masovnog turizma
Popularna turistička odredišta diljem Europe unatrag nekoliko godina uvode mjere za borbu protiv neuravnoteženog turizma i antisocijalnog ponašanja gostiju.
Stari kontinent je tijekom posljednjih 15-ak godina doživio ogroman rast turizma što dovodi do sve veće zabrinutosti zbog zagušenja pojedinih odredišta. Putovanje nikada nije bilo lakše ni jeftinije – niskotarifni zračni prijevoznici poput Ryanaira te sve veći broj platformi za pronalazak kratkoročnog smještaja čine putovanja pristupačnim i putnicima s nižim primanjima.
Niskotarifnim letovima i jednostavnosti najma nekretnina za odmor uvelike je doprinio utjecaj društvenih medija, posebice vizualnih platformi poput Instagrama. Beskrajni feed glamuroznih fotografija i zabavnih selfieja rezultira time da ambiciozni sljedbenici u pokušaju snimanja iste fotografije za vlastite društvene mreže hrle na ista odredišta kao i njihovi influenceri.
Ovi elementi potiču popularna mjesta u poduzimanju mjera s ciljem smanjenja broja posjetitelja koji se u njih odjednom slijevaju te odvraćanja turista od asocijalnog ponašanja.
Svjetska turistička organizacija (WTO) skovala je pojam Tourism Carrying Capacity (TCC) koji se definira kao “maksimalni broj ljudi koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme, a da ne uzrokuju uništavanje fizičkog, ekonomskog i društvenog okoliša”.
Sve veći broj gradskih i regionalnih vlasti u popularnim turističkim odredištima signalizira da su premašili svoj turistički kapacitet. Lokalno stanovništvo se s time slaže, pokazujući svoje nezadovoljstvo kroz sve češće pokrete protiv turizma.
Doxeyev indeks iritacije
Mnogo toga što se u posljednje vrijeme događa u turističkom sektoru dobro opisuje Doxeyev indeks iritacije. Riječ je o akademskoj teoriji koja opisuje kako se s rastom brojki osjećaji lokalnog stanovništva prema turistima mogu mijenjati.
Teorija opisuje četiri faze:
Euforija: Lokalno stanovništvo je znatiželjno i zainteresirano za posjetitelje, turisti su dobrodošli u destinaciju i stanovništvo je uzbuđeno zbog njihove prisutnosti.
Apatija: Kako brojevi rastu, javlja se apatija i gosti se uzimaju zdravo za gotovo. Odnos između mještana i turista postaje formalniji, a lokalno stanovništvo postaje ravnodušno prema pridošlima.
Iritacija: Kako broj turista doseže maksimalnu razinu zasićenja i očekuje se da će još rasti, ‘lokalci” brinu o rastu cijena, kriminalu i njihovom kulturnom životu koji prisutnost turista ometa. Na posjetitelje se gleda kao na iritaciju ili smetnju.
Neprijateljstvo: Lokalni stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi prema turistima, okrivljujući ih za sve loše u društvu i okolišu te nastoje nešto poduzeti da se smanji broj posjeta.
Reakcije lokalnih vlasti
U mjestima koja doživljavaju opsadu turista, vlasti imaju na raspolaganju nekoliko mjera. Ograničenje broja posjetitelja tijekom određenog vremenskog razdoblja, primjerice, popularna je mjera za suzbijanje prekomjernog broja ljudi na određenim atrakcijama, a što je Grčka uvela za Akropolu.
Povećanje poreza i uvođenje naknada za posebno atraktivna područja još je jedna mogućnost, poput Venecije koja je uvela dnevnu turističku naknadu za najprometnije dane ili Amsterdama koji je povećao iznos turističke pristojbe. Lokalne vlasti ponekad odluče postaviti razvojne granice, zabranjujući gradnju novih ili smanjujući broj hotela i odmarališta. To se ponekad proširuje na ograničavanje privatnog smještaja za kratkoročni najam.
Sve je popularnije također mijenjati način na koji se destinacije reklamiraju, udaljavajući se od metode poticanja apsolutno svih da posjete ionako već izuzetno poznata odredišta.
Amsterdam je tako 2023. dospio na svjetske naslovnice s marketinškom kampanjom naziva ”Stay Away” usmjerenom na sudionike momačkih večeri i djevojačkih zabava, upozoravajući da bi antisocijalno ponašanje poput opijanja i stvaranja buke u javnosti moglo rezultirati kaznom na licu mjesta.
Kako bi odvratili od posjeta tu vrstu turista, zabranili su i pušenje kanabisa na ulicama te uveli ranije vrijeme zatvaranja barova i bordela u četvrti crvenih svjetiljki. Povećali su također boravišnu pristojbu te smanjili broj pristajanja kruzera.
Promjena modela turizma
U Portugalu su doneseni novi zakoni u cilju suzbijanja antisocijalnog ponašanja na plažama, pri čemu turisti bivaju kažnjeni za korištenje zvučne opreme koja stvara gromoglasnu buku. Također su zabranjene aktivnosti kao što su surfanje, kitesurfing i jedrenje na dasci izvan za to predviđenih područja te kampiranje ‘na divlje’ i ribolov na kupalištima.
Portofino, jedno od najposjećenijih odredišta u Italiji, uvelo je mjere na nekim od mjesta koja su među turistima najpopularnija za snimanje selfija, s kaznama za nepoštivanje pravila. U središtu grada zabranjeno je hodanje bez obuće, u bikiniju ili djelomično razodjeven. Taj primjer slijedi sve više odredišta, među ostalima i Dubrovnik.
I drugi gradovi kažnjavaju turiste zbog neprimjerenog ponašanja, prolaza gradom bez odjeće ili oskudno odjeveni, plivanja na mjestima koja za to nisu predviđena, ili sjedenja na pločnicima i mostovima uzrokujući blokade.
Spomenimo slučaj austrijskog Hallstatta koji broji samo oko 800 mještana, no tijekom vrhunca sezone gradić ponekad posjeti više od 10.000 dnevnih turista. Frustrirani mještani stoga su u nekoliko navrata organizirali prosvjede, uključujući blokadu tunela koji je jedini pristup naselju.
Popularne turističke destinacije diljem Europe sve češće signaliziraju kako ne žele biti preplavljene posjetiteljima ili povezane s vrstom turizma koja je usredotočena na alkohol, zabave i općenito grubo, antisocijalno ponašanje. U vrijeme kada putovanje postaje sve pristupačnije, odredišta odlučuju mijenjati model pa tako teže manjem broju turista koji troše više novca po glavi stanovnika na kulturne, outdoor i druge poželjne aktivnosti.