Što je sve moguće doživjeti na 50 minuta vožnje od metropole, u mjestu Radoboj

Muzej Radboa lijep je i moderan muzej, pravo multimedijsko osvježenje s mnoštvom vrijednih eksponenata

Plavo nebo, vinograd, lišće vinove loze svjetlozelene boje. Dodiruju me bobice grožđa. Dok uokolo hodaju ljudi, podalje se vide lijepi, dobro razvijeni grozdovi. Žene u nošnjama s crvenim maramama na glavama pjevajući obavljaju radove.

Potom se nalazim među velikim brojem slobodnopadajućih bobica, kotrljamo se, a naš put završava u preši. Bobica uskoro više nema i započinje proces proizvodnje vina.

Ovime je ukratko prikazan opis života bobice grožđa kroz VR (virtual reality) naočale u Hiži vinove loze – interpretacijskom centru koji prezentira bogatu povijest mjesta Radoboj. Osjećaj koji pruža nova tehnologija toliko je živ da se, gledajući kako se preša spušta iznad glave korisnika, automatski podižu ruke u obranu. Izleti ponekad i krik popraćen smijehom.

”U ovom prostoru može se vidjeti kako se nekad obrađivalo i kultiviralo vino, koji su se sve predmeti koristili, kakve vrste vrčeva i čaša su se upotrebljavale, te koji su običaji vezani za vino, poput Vincekovog i Martinja”, opisuje Ivana Hazulin Pospiš, ravnateljica Muzeja Radboa koja također vodi Interpertacijski centar Hiža vinove loze.

Radoboj je poznat po u Europi jedinstvenoj okamini lista vinove loze, pronađenoj u radobojskom sumporokopu. Najstarija je okamina ove vrste na kontinentu, starosti 12 do 14 milijuna godina. Original se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a ovdje replika.

”Što se Hiže vinove loze tiče, završena je prva faza projekta. U drugoj fazi slijedi opremanje degustacijskog centra, koji će služiti za prezentaciju i promociju autohtonih vinskih sorti i domaćih vinara”, otkriva načelnik općine Radoboj, Anđelko Topolovec.

Multimedijalni muzej bogat eksponatima

Muzej Radboa lijep je i moderan muzej, pravo multimedijsko osvježenje s mnoštvom vrijednih eksponenata. Prikaz je kraja i vremena, prezentira bogatu rudarsku baštinu, a ambijent je ugodan čemu dodatno pridonosi stručno vodstvo. Nudi komadić povijesti koji je zahvaljujući entuzijastima otrgnut od zaborava.

„U muzeju Radboa ima mnogo fosila kukaca, znate li koji je najpoznatiji?”, pitala je ravnateljica Ivana grupu djece trećeg razreda jedne zagrebačke osnovne škole. Riječ je o smrdljivom martinu, doznali su, što im je bila zanimljiva i zabavna činjenica.

Saznali su također kako je nekada obližnje brdo Strahinjčica bilo otok, u vrijeme dok se ovdje prostiralo Panonsko more kojim su plivali morski psi, dupini i ogromni kitovi. Dosad su pronađene kosti kita i dupina, dok one morskog psa tek čekaju otkrivanje.

Budući park prirode

Uz pojam mora obično se vežu i palme pa su školarci doznali kako je u okolici do današnjeg dana iskopano čak 116 vrsta fosila palminog drveća. Ne 116 stabala, nego različitih vrsta. Nekada su ovdje rasli također eukaliptus, cimet i razno drugo bilje. Strahinjčica je zanimljiva i zbog činjenice što su na brdu pronađene različite vrste gline.

Međutim, u okolnim šumama je nažalost uočena ogromna devastacija. Iz Općine se nadaju kako će tome doći kraj proglašenjem Parka prirode nakon čega bi trebala uslijediti veća zaštita. Naime, čak 70 posto prostora općine potpalo bi pod park.

Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja intenzivno radi na aktivnostima zaštite Strahinjčice, Ivanščice, Maceljske gore i Ravne gore u kategoriji parka prirode. Riječ je o ideji pokrenutoj 2009. godine, a oživljenoj 2021. S Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom usuglašen je tijekom siječnja ove godine načelni obuhvat budućeg parka površine preko 31.000 ha.

Održivi razvoj je u općini Radoboj na prvome mjestu, to je ono što žele te s time u skladu žive. Stoga uvelike rade na edukaciji lokalnog stanovništva kako bi što veći broj ljudi shvatilo koliko je zaštita prirode važna.

Rudarska baština

Ova nevelika općina smještena je na samo 50 minuta vožnje od centra Zagreba. U povijesti se prvi puta spominje 1334. god. kao župa Sv.Trojstva. Nakon 1811. slijedi ubrzani razvoj kojem pridonosi pronađeno nalazište samorodnog sumpora, jedno od značajnijih takvih rudnih ležišta promatrajući globalno.

Rudarstvo se nastavilo razvijati pronalaskom ugljena. Uslijedila su također vrijedna fosilna otkrića i arheološka nalazišta zbog čega je – kao najbogatije svjetsko nalazište fosilne flore, fosilnih kukaca, riba i školjki – Radoboj postao svjetsko sjecište znanstvenika.

Značajna zbirka ovdje je prezentirana velikim dijelom, ali se njeni primjerci pronalazaka mogu razgledati i u svjetskim muzejima – u Londonu, Beču, Grazu, Ljubljani…

Orhideje, trnac, vinova loza, štruklji…

Na obroncima Strahinjčice mogu se naći čak 32 različite vrste predivnih samoniklih orhideja, od kojih su neke endemske. Tu je, nadalje, Radobojski trnac gdje je smještena početna točka Planinarsko-poučne staze Putovima orhideja duge 16 kilometara.

Trnac obiluje starim voćkama i namijenjen je okupljanju mještana, kako bi se družili na otvorenom. Danas je mjesto edukacije i rekreacije u kojem se isprepliću tradicija i moderni sadržaji.

Pronađena okamina lista vinove loze bila je inspiracija za otvaranje Hiže vinove loze koja također prezentira autohtonu lozu Belina, majku svih najpoznatijih sorti vina. Domaći vinari rade na povratku nasada Beline kako bi uistinu doživjela pravu slavu.

Kako najpoznatiji zagorski specijalitet ne bi ostao zanemaren, otvorena je i Hiža štruklji s originalnom krušnom peći. Važno je ipak napomenuti kako radi samo za najavljene grupe, jer prave babice izrađuju specijalne radobojske štruklje.

Leptiri, djeca, planinari, tumuli, šumska kupka…

Kroz Centar za prirodu Zagorje posvećuje se velika pažnja djeci i njihovoj edukaciji pa je Radoboj postao poznat i kao općina djece.

Svake godine u organizaciji Nikola Tesla Camp (skraćeno NTC) ovdje nekoliko tjedana borave djeca koja kroz igru usvajaju načine kako treba učiti da im svaka materija bude zanimljiva i time dostupna njihovom uzrastu. Riječ je o prvom kampu takvoga tipa u ovome dijelu Hrvaske.

Krene li se put Strahinjčice, u mističnoj šumi s dobro utabanim stazama, nailazi se na područje Podstenje poznato po tumulima – prapovijesnim humcima – njih 11, u kojima se nalaze grobovi još iz doba neolitika. Repliku jednog tumula s originalnim predmetima, moguće je razgledati u Muzeju.
Radoboj posjetiteljima nudi očuvan okoliš i čisti zrak, izvore čiste vode, pitoreskni krajolik prošaran šumom i zelenilo dokle god pogled seže. Ne čudi stoga da je poznat kao mjesto susreta planinarskih društava kojima moderno uređen Planinarski dom s uslugom tipa hostela pruža istinsko gostoprimstvo.

Kako je šuma bogata leptirima, ovdje se organizira Noć leptira koja je postala prava turistička atrakcija. A zbog svega što nudi, ovaj kraj je postao prvi kontinentalni centar za šumsku terapiju koju realizira platforma Snaga šume / Forest Power.

Prva energetski neovisna zgrada u Krapinsko-zagorskoj županiji

Muzej Radboa prva je energetski neovisna zgrada u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ispod objekta su smještene sonde koje iz Zemlje crpe toplinu. Zimi se tako griju sve tri zgrade, dok se ljeti po potrebi hlade, pa su troškovi održavanja vrlo niski, čemu pridonosi odlična termoizolacija zgrada. Ulaganja su, doznajemo od nadležnih, bila velika, no isplatilo se.

Prijavili su se i na projekt obnove javne kulturne infrastrukture za nadogradnju na katu gdje žele napraviti muzejsku zbirku jer imaju mnoštvo predmeta, ali ne i prostor za izložiti ih. Teme će biti geologija, arheologija, priče i bajke koje su izvrstan mamac za posjetitelje. Želja im je zaokružiti cijelu priču oko općine Radoboj, ali i šire, te cjelinu javnosti ponuditi na zanimljiv način, upravo kroz priče.

Regija obiluje geološkim i arheološkim posebnostima pa vjeruju kako bi u budućnosti mogli razvijati geološke parkove i različite interpretacijske prostore. To im predlažu znanstvenici i istraživači koji ovamo dođu. Međutim, istraživanja su iznimno skupa, a do sada je općina sama snosila sve troškove. Za značajniji iskorak u tome smjeru trebat će pronaći alternativne mogućnosti financiranja.