U Bruxellesu očekuju da Hrvatska između siječnja i ožujka objavi pozive kako bi lokalne vlasti, kompanije i druge organizacije mogle prijaviti svoje projekte za financiranje. Dvjema županijama bi tako bila olakšana tranzicija, odnosno prisilni prijelaz, s industrijskih tehnologija koje zagađuju zrak na nove čiste tehnologije, ili pak odlazak radnika na nova zanimanja ili u mirovinu.
Europska unija je usvojila Zeleni plan (Green Deal) prema kojem njenih 27 država članica uopće ne bi ispuštale štetne plinove od 2050. godine, što je doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Države, među kojima i Hrvatska, moraju stoga zatvoriti pogone iz kojih izlaze “staklenički plinovi”.
U Fondu za pravednu tranziciju (Just Transition Fund) nalaze se ukupno 19,2 milijarde eura namijenjenih europskim regijama s teškom industrijom i rudarstvom, kako bi ublažile socijalne i društvene posljedice zatvaranja radnih mjesta. Oko 70 posto tog novca Europska komisija je posudila na međunarodnom tržištu, a oko 30 posto dolazi iz proračuna EU-a.
Prvi dio novca mora biti potrošen do kraja 2026., a ostatak do kraja 2029.
U Istarskoj i Sisačko-Moslavačkoj županiji, gdje se nalazi preostala teška industrija u Hrvatskoj, do tih rokova mora biti potrošeno 179 milijuna eura.
“Pripremaju se pozivi koji će izaći početkom 2024.godine”, rekao je hrvatski ministar EU fondova Šime Erlić prošli mjesec u Bruxellesu. Dodao je da će biti objavljeni u skladu “s dinamičkim planom” koje je odredilo njegovo ministarstvo.
Ministarstvo regionalnog razvoja je prošli tjedan u e-mailu poslanom Hini navelo da je “raspisivanje poziva planirano za sljedeću godinu”. Nije odgovorilo zašto još uvijek nije raspisalo pozive pa da se za novac prijave subjekti koji imaju projekte iz područja “dekarbonizacije regionalnog gospodarstva, poduzetničkih vještina, obrazovanja i zelene tranzicije”.
Istarska županija jedino je područje s još uvijek operativnom elektranom na ugljen u Hrvatskoj koja će se postupno ukinuti najkasnije 2033. te ima industriju cementa s visokim emisijama ugljika, izvijestilo je ministarstvo na svojoj internetskoj stranici. U Sisačko-moslavačkoj županiji ministarstvo očekuje prekvalifikaciju radnika u kemijskoj industriji i rafineriji.
Hrvatska je jedna od četiri države EU-a koja još uvijek nije raspisala pozive, rekli su u Europskoj komisiji.
Europska povjerenica za EU fondove Elisa Ferreira, koja je prošli tjedan u Češkoj obišla projekte sufinancirane iz Fonda pravedne tranzicije, rekla je da ona osobno nema “preciznu informaciju” u koliko točno zemalja još nisu raspisani pozivi.
“Ponekad je pomalo zavaravajuće gledati samo na pozive”, rekla je na konferenciji za medije u češkom gradu Ostravi. “No istina je da se nalazimo unutar izuzetno zahtijevnog kalendara”, dodala je podsjetivši da zemlje više od 50 posto odobrenog novca moraju potrošiti u iduće tri godine.
Ferreira je rekla da su “zemlje svjesne vremenskog roka”, da nastavlju tražiti produljenje, ali da zbog komplicirane regulative ostaju na snazi navedeni rokovi (kraj 2026. i kraj 2029.). Nije rekla koje zemlje traže produljenje roka. Ne uspiju li do tada iskoristiti predviđeni novac, zemlje će ostati bez njega.
“Ponekad nekim zemljama treba više vremena za pripremu i analiziranje projekata koji bi mogli implementirani dok su druge zemlje zbog profila svojih regija već lansirale seriju poziva”, rekla je povjerenica.
Među zemljama s objavljenim pozivima i početkom njihove realizacije su Češka i Estonija, jedne od najvećih proizvođača ugljena i naftnog škriljevca u EU, energenata štetnih za okoliš.
Povjerenica Ferreira uvjerena je da će Hrvatska iskoristiti novac iz Fonda pravedne tranzicije.
“Hrvatska je dosad bila jako dobra u korištenju novca iz EU fondova. Ne samo da je uspjela iskoristiti, čini mi se, čitavu potporu za nadoknadu štete uzrokovanu dvama razornim potresima nego se korištenje tog novca sada glatko odvija”, izjavila je. “Hrvatska koristi fondove na učinkovit način, pa ne vjerujem da bi trebalo biti ikakvih problema s Fondom za pravednu tranziciju. Potpuno sam uvjerena u to”, dodala je.
Napomenula je da je u stalnom dijalogu s hrvatskom vladom i tijelima za upravljanje fondovima.
“Nisu mi dali nikakvu naznaku zabrinutosti. Namjeravaju iskoristiti novac iz ovog fonda”, zaključila je.