Svojim odlukama GFCM potiče razvoj, očuvanje i održivo upravljanje živim morskim resursima te doprinosi održivom razvoju akvakulture u Sredozemlju i Crnom moru.
Neke od najvažnijih odluka ove godine usredotočene su na Jadransko more: godišnja ograničenja ulova za pojedinačne vrste malih pelagičnih riba, novo područje ograničenog ribolova (FRA) i mjere jačanja koje se bave upravljanjem ključnim pridnenim vrstama.
Jače upravljanje ribarstvom
Jadransko more, koje dijeli šest zemalja, najmanja je od četiri mediteranske podregije GFCM-a. Ekološki je i biološki bogato, ali se suočava s izazovima poput prekomjernog izlova, degradacije staništa i klimatskih promjena.
GFCM igra ključnu ulogu u upravljanju ribarstvom u Jadranu kroz višestruke akcije, kao što su provođenje znanstvenih istraživanja i procjena stokova, donošenje višegodišnjih planova upravljanja i uspostavljanje FRA-a.
Prvi plan upravljanja GFCM-a donesen je 2013. godine, a obuhvaćao je europsku inćunu i srdelu, koje su ključne za jadransku ribarsku industriju i ekosustav. Sada su ove dvije pelagične vrste ponovno u središtu pozornosti. Nakon procesa evaluacije strategije upravljanja provedenog u konzultacijama s više dionika, GFCM je donio svoja prva godišnja ograničenja ulova za pojedinačne vrste na temelju pravila kontrole ulova, što predstavlja poboljšanje u odnosu na zajednička ograničenja ulova koja su se do sada provodila.
Foto: Škola inćuna
”Ovaj novi pristup upravljanju korak je u pravom smjeru prema osiguravanju zdravih ribljih stokova, sprječavanju prekomjernog izlova i osiguravanju da ribarstvo može nastaviti dugoročno pružati održive ulove“, rekao je Marin Mihanović, službenik za ribarstvo GFCM-a i podregionalni koordinator za Jadransko more. ”Osim toga, široko je prepoznat kao najbolja praksa za potporu ekološkoj održivosti i ekonomskoj stabilnosti, ali i kao poboljšano upravljanje ribarstvom za ekonomsku učinkovitost, koristi za zajednicu, smanjenje prilova te bolju usklađenost i provedbu”.
Upravljanje prostorom također je poboljšano, jer nova FRA stupa na snagu u Otrantskom kanalu na južnom Jadranu, između Albanije i Italije. FRA je uspostavljena nakon uključivog procesa koji je trajao nekoliko godina i uključivao mnoge dionike. To je jedanaesta FRA koju je GFCM uspostavio u svom području primjene i treća u Jadranskom moru, nakon kanjona Bari i kotline Jabuka Pomo.
Foto: Otrantski kanal je jedanaesto područje s ograničenim ribolovom koje je uspostavila GFCM.
Agencija za temeljna prava Otrantskog kanala formalno teži dvostrukom cilju zaštite ranjivih morskih ekosustava koje tvore bambusovi koralji od značajnih negativnih utjecaja ribolova i povećanja produktivnosti morskih živih resursa zaštitom bitnih staništa riba, poput staništa dubokomorskih crvenih kozica, oslića i škampa. Ove ciljeve postiže zabranom koćarenja pri dnu u ključnom području, a istovremeno ograničava i regulira te aktivnosti u tampon području.
Osim toga, pojačano je upravljanje ključnim pridnenim vrstama. Višegodišnji plan upravljanja GFCM- a koji obuhvaća oslića, trlja, lista, škampa i dubokomorskog račića na snazi je od 2019. U kombinaciji s FRA Jabuka Pomo Pit, plan upravljanja dokazao je svoju učinkovitost: biomasa svih pet stokova se poboljšala, dok su tri od njih – naime trlja, dubokomorski račić i list – dosegle održive razine iskorištavanja. Kako bi se nastavila podrška oporavku stoka, ova najnovija odluka dodatno smanjuje trenutni ribolovni napor koćarenja vidrom po dnu i uvodi dodatne prostorno-vremenske mjere osmišljene za poboljšanje statusa škampa.
Foto: List
Foto: Jastog
”Vjerujem da će mjere upravljanja uvedene posljednjih godina donijeti dugoročna poboljšanja ribarskom sektoru, osiguravajući njegov kontinuitet i povećavajući njegovu privlačnost mlađim generacijama“, rekao je Ilir Kapllani, ribar iz Drača u Albaniji.
Učinkovita međunarodna suradnja
Snažna međunarodna suradnja diljem jadranskog bazena bila je temeljna za očuvanje bogatog morskog života i unapređenje ribarstva na putu prema održivosti. Suradnja se unapređuje putem Podregionalnog odbora GFCM-a za Jadransko more, dok se sveukupne aktivnosti GFCM-a podržavaju i koordiniraju putem Podregionalne tehničke jedinice Jadranskog mora, koja je otvorena 2022. u Splitu u Hrvatskoj. Ove strukture izravno podržavaju provedbu programa razvoja kapaciteta GFCM-a MedSea4Fish s ciljem izjednačavanja uvjeta u cijelom bazenu u smislu znanja, stručnosti i infrastrukture.
Također se nadograđuju na suradnju formaliziranu 1999. godine kroz projekt FAO AdriaMed, koji je tijekom godina odigrao ključnu ulogu u poticanju znanstvene suradnje između relevantnih zemalja, doprinoseći provedbi Kodeksa ponašanja FAO-a za odgovorno ribarstvo i načela ekosustavnog pristupa ribarstvu i akvakulturi.
”GFCM je prepoznao da Jadransko more ima jedinstvene ekološke, socioekonomske i upravljačke specifičnosti te je prilagodio svoj subregionalni pristup kako bi osigurao da se ribarstvene politike bave izazovima na koordiniran način među obalnim državama, uzimajući u obzir i nacionalne prioritete“, rekla je Katarina Burzanović, glavna direktorica Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore.
Suradnja je također ključna za osiguravanje usklađenosti i provedbe odluka GFCM-a. Napori u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova obuhvatili su ojačane postupke inspekcije luka i poboljšane obveze izvješćivanja podataka, uključujući korištenje elektroničkih brodskih dnevnika, automatiziranih sustava identifikacije i/ili sustava za praćenje plovila na svim ribarskim plovilima koja posluju u okviru planova upravljanja. U podregiji su provedeni i dobrovoljni zajednički inspekcijski programi, čime se poboljšava suradnja i jačaju kapaciteti na moru i u lukama.
Foto: GFCM tim instalira uređaje za praćenje na brodove malog ribarstva u Crnoj Gori
Nadovezujući se na te napore, GFCM je, putem svog projekta FishEBM Med, podržavao praktičnu provedbu poboljšanih alata za praćenje, kontrolu i nadzor. Ove godine GFCM je blisko surađivao s Crnom Gorom kako bi pružio sveobuhvatnu podršku i opremio flotu malih plovila u zemlji potrebnim uređajima za praćenje. Cilj ove inicijative je poboljšati praćenje ribolovnih aktivnosti i osigurati održive prakse.
Unapređenje održive akvakulture
GFCM aktivno podržava održivi razvoj akvakulture u Jadranu, surađujući sa zemljama poput Albanije na uspostavljanju dodijeljenih zona za akvakulturu (AZA) za ribu i školjke. Kroz tehničku pomoć, razvoj kapaciteta i terenske misije, nastavlja podržavati unapređenje procesa identifikacije AZA i osiguravati da je održivi razvoj akvakulture usklađen s pristupom FAO-a temeljenim na ekosustavu i Planom plave transformacije.
Foto: Terenska misija GFCM-a o akvakulturi i klimatskim promjenama
Foto: Terenska misija GFCM-a o akvakulturi i klimatskim promjenama
GFCM je također surađivao s lokalnim znanstvenim organizacijama i proizvođačima u Hrvatskoj kako bi bolje procijenio učinke klimatskih promjena na akvakulturu i istražio potencijalne mjere prilagodbe.
Jadran je jedna od podregija proučavanih kao dio šireg napora za procjenu utjecaja diljem Mediterana. Toplije vode dovele su do povećanja ljetnih stopa smrtnosti za vrste poput brancina, dok su neke mediteranske farme dagnji pretrpjele značajne gubitke u 2024. godini, jer dagnje ne podnose dobro visoke temperature. Kako bi se prilagodili, proizvođači akvakulture istražuju nove mjere, poput integrirane multitrofne akvakulture. U tijeku su ispitivanja s europskim kamenicama, budući da se čini da je ova vrsta otpornija na zagrijavanje voda od dagnji.
Kako se klimatske promjene intenziviraju, njihovi učinci posebno su vidljivi u Jadranu, koji je plitko, poluzatvoreno more. Razvoj i provedba adaptivnih mjera bit će ključni za osiguranje održivog ribarstva i akvakulture te očuvanje morskih ekosustava.
Rad GFCM-a u Jadranskom moru omogućen je zahvaljujući financijskoj potpori Europske unije, glavnog donatora GFCM-a, kao i potpori koju pruža Globalni fond za okoliš.