Hayashi, profesor na Istraživačkom institutu za čovječanstvo i prirodu (RIHN) i predsjedavajući na 10. Međunarodnoj konferencije o utjecaju dušika, koja je počela u ponedjeljak u Kyotu, istaknuo je da je otkriće Haber-Boschova procesa u 20. stoljeću omogućilo industrijsku proizvodnju amonijaka, koji je postao temelj za proizvodnju kemijskih gnojiva.
Haber-Boschov proces je proces kojim se iz elementarnog dušika iz atmosfere sintetizira amonijak. Sintezu amonijaka izravno od dušika i vodika, nakon pokušaja većeg broja poznatih znanstvenika, uspješno su proveli Fritz Haber i Carl Bosch početkom 20. stoljeća.
Smatra se da je to utjecalo na eksplozivan rast proizvodnje hrane i peterostruko povećanje globalne populacije, ali je rezultiralo i golemim ekološkim posljedicama.
Iako je dušik bezopasan i čini 78 posto zraka koji udišemo, ljudske aktivnosti dramatično su povećale proizvodnju i ispuštanje u okoliš različitih oblika reaktivnog dušika – kemijski aktivnih spojeva s bezbroj negativnih utjecaja na ljudsko zdravlje.
Sintetička gnojiva pretvaraju ga u reaktivne oblike. Kada ovakav oblik dušika procuri u prirodu uzrokuje globalno zatopljenje, onečišćenje zraka i vode, kisele kiše i pretjerano obogaćivanje vodenih ekosustava hranjivim tvarima, što dovodi do cvjetanja algi i pomora riba.
Dušična gnojiva ključna su za rast i razvoj biljaka jer je dušik glavni sastojak klorofila, proteina i aminokiselina.
Hayashi je istaknuo da čovječanstvo ne može jednostavno prestati koristiti dušik, no mora ga mudro upotrebljavati, prenio je Japan Times.
Kao rješenja preporučuje recikliranje stočnog otpada i njegov povratak na polja u obliku organskog gnojiva, potom smanjenje bacanja hrane, kao i promjene u prehrambenim navikama.
Istaknuo je da se pri proizvodnji hrane troše goleme količine dušika, a kada bacamo hranu, izravno bacamo i uzalud utrošeni, neiskorišteni dušik.
Sustav opterećuje i prekomjerna konzumacija hrane jer sve što ljudski organizam ne apsorbira završava u okolišu kao otpad.
Japanski znanstvenik pozvao je na globalnu reformu upravljanja dušikom i stvaranje održivog mehanizma koji će smanjiti njegov gubitak u okolišu.