Grad Zagreb uz Maksimir, Jarun i Bundek kao gradske zelene oaze atraktivne za posjet u svim godišnjim dobima ima i manje poznato Jezero Savica koje je jedino preostalo močvarno područje u Zagrebu i okolici, a proglašeno je i značajnim ornitološkim rezervatom sa zaštićenim vrstama ptica, sisavaca, kukaca.
Jezero Savica je stari rukavac rijeke Save koja ga je do 1965. godine opskrbljivala vodom. Nakon velike poplave u Zagrebu 1964. izgrađen je nasip te je Savica ostala bez prirodnog dotoka vode. Nakon 1965. godine, HEP-ova Termoelektrana-toplana Zagreb opskrbljuje jezero Savicu čistim rashladnim vodama koje se zahvaćaju iz rijeke Save što je omogućilo razvoj biljnog i životinjskog svijeta.
Jezero Savica sastoji se od 12 međusobno povezanih jezera, a svako od njih ima svoje ime: Labuđe jezero, Cigansko, Havaji, Ušće, Veliko jezero, Mazutara, Mala graba, Žuta graba, Lopočara, Vrbova, Plavac i Potkova.
Nalazi se između Mosta mladosti i Domovinskog mosta u neposrednoj blizini Termoelektrane-toplane Zagreb i idealno je do jezera doći nasipom biciklom ili pješice, a može se i osobnim automobilom. Na samim jezerima i u njihovoj blizini nema kafića, štandova, hladnjaka sa sladoledima, glasne glazbe te posjetitelji mogu uživati u spokoju i zvukovima prirode.
“Oko jezera je niz napuštenih šljunčara obraslih vodenom i močvarnom vegetacijom koje su kroz godine poprimile svojstva vrijednog poluprirodnog staništa. Područje je važno za gniježđenje, prehranu i zimovanje brojnih vrsta ptica. Tijekom kolovoza i rujna, za vrijeme selidbe, lastavice se okupljaju u velika jata koja noće u trščacima. Na Savici se ujesen sakuplja nekoliko stotina, a ponekad i više od tisuću lastavica.
Osim ptica, na Savici obitavaju i druge međunarodno zaštićene vrste poput vidre, barske kornjače, a veliku vrijednost imaju i stare sastojine (šumarci) vrba i topola s pojedinim stablima izuzetnih dimenzija, punim duplja koje koriste šišmiši i ptice dupljašice”, navode na stranicama Priroda grada Zagreba koja i upravlja Jezerom Savica.
Na Jezeru Savica djeluju Hrvatsko ornitološko društvo (HOD) i Športsko ribolovno društvo (ŠRD Pešćenica). Oba društva organiziraju brojna događanja s ciljem edukacije, zaštite kao i samog boravka i uživanja u ljepotama jezera. Teme nekih od predavanja koje je organiziralo ornitološko društvo su Galebovi u Zagrebu, Zimovanja ptica vodarica u Hrvatskoj.
Za jezera se brine ŠRD Peščenica, koje je zaduženo i za izdavanje ribičkih dozvola. “Društvo ima oko 700 članova, a organizira i školu mladih ribiča pod nazivom Bolje da me pikne udica nego iglica u kojoj je posebno naglašen ekološki pristup ljepotama grada koje je potrebno sačuvati”, istaknuli su na stranicama ŠRD Pešćenica. Kroz ovu školu prošlo je nekoliko stotina djece iz zagrebačkih osnovnih škola.
Članovi ŠRD Pešćenica brinu se o flori i fauni jezera poribljavanjem i čišćenjem puteva.
Kako je Hina već ranije pisala voda iz jezera prirodnom filtracijom puni bunare u Petruševcu koji pitkom vodom opskrbljuju velik dio Zagreba. Stoga ih već 15 godina zagrebački ronioci, ribolovci, izviđači i rekreativci svake godine redovito čiste od otpada koji nesavjesni građani i dalje u ta jezera i njegovu okolicu nelegalno odlažu.
Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om