Nakon godina znanstvenih upozorenja i kampanja za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, Europska unija odlučila je ograničiti PFAS kemikalije — tvari poznate kao “vječne kemikalije”, a zbog njihove izuzetne postojanosti u okolišu i našim organizmima.
Unatoč najavljenim zabranama koje stupaju na snagu tek 2026. godine, proizvodi s PFAS-om i dalje se nalaze na policama europskih dućana — od flis jakni i poliakrilnih deka, preko sve sportske odjeće, do vodootporne šminke i posuđa s neprianjajućim slojem. Najnovija znanstvena istraživanja, uključujući i ona o kojima smo pisali u tekstu “Utjecaj vječnih kemikalija na imunološki sustav”, pokazuju da izloženost PFAS-ima može narušiti imunološki sustav, smanjiti učinkovitost cjepiva i potencijalno potaknuti autoimune bolesti.
Što EU zapravo zabranjuje?
Neke PFAS spojeve EU je zabranio još prije više od desetljeća. Primjerice, PFOS (perfluorooktan-sulfonska kiselina) uključena je 2009. u Stockholmsku konvenciju te je ovaj spoj u EU ograničen više od deset godina, u skladu s Uredbom o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Nadalje, PFOA (perfluorooktanska kiselina) i srodni spojevi zabranjeni su u EU od 4. srpnja 2020. delegiranom uredbom Komisije koja je dopunila Uredbu.
Europska komisija donijela je u rujnu 2024. Uredbu (EU) 2024/2462 kojom se zabranjuje uporaba PFHxA i srodnih spojeva u širokom spektru potrošačkih proizvoda: tekstilu, ambalaži, kozmetici i vatrogasnim pjenama. No, zabrana stupa na snagu tek u travnju 2026., a iznimke su predviđene za tzv. “neizbježne primjene”. Paralelno s tim pet država članica EU predložilo je sveobuhvatnu zabranu gotovo svih PFAS tvari — prijedlog koji je u procesu procjene kod Europske agencije za kemikalije (ECHA). Zabrana bi mogla obuhvatiti tisuće tvari, no tek uz prijelazne rokove do čak 12 godina za neke industrije.
Važno je istaknuti da ova “univerzalna” PFAS restrikcija ne obuhvaća uporabu PFAS u vatrogasnim pjenama, budući da je to područje pokriveno zasebnim regulatornim procesom. Ovaj prijedlog predstavlja najopsežniju regulaciju kemijske industrije u povijesti EU s obzirom na broj tvari koje pokriva.
Podjele u europskoj politici: zdravlje ili gospodarstvo?
Usvajanje ovih propisa nije prošlo bez kontroverzi. Zastupnici lijevog spektra (Zeleni, socijaldemokrati) pozdravljaju zabrane i upozoravaju da PFAS tvari ugrožavaju javno zdravlje, posebno najranjivije skupine poput djece. S druge strane, konzervativne i industrijski orijentirane stranke izražavaju zabrinutost zbog gospodarskog utjecaja na sektore poput elektronike, medicinske tehnologije i automobilske industrije, koji još nemaju sigurne zamjene za PFAS. Kemijska industrija snažno lobira za duže prijelazne rokove i izuzeća, tvrdeći da bi stroga zabrana mogla naštetiti konkurentnosti EU.
Europska unija najavljuje “netoksično okruženje” kao svoj cilj. No, dok regulative ne stupe na snagu, odgovornost pada i na nas potrošače. Birati proizvode s oznakama PFAS-free, prirodne materijale bez impregnacije, šminku bez fluoro spojeva i alternativno posuđe poput keramike ili lijevanog željeza – prvi su koraci koje već sada možemo poduzeti.
Čudotvorni beta-glukan?
Osim pravno, sve više se istražuju i prirodni načini kako bi tijelo moglo lakše izbaciti već akumulirane vječne kemikalije. Jedna od najnovijih linija istraživanja usmjerena je na – beta-glukan.
Riječ je o vlaknu topivom u vodi koje se prirodno nalazi u zobi, ječmu i određenim vrstama gljiva, a već je poznato po blagotvornim učincima na kolesterol i imunološki sustav. No, sada neka istraživanja sugeriraju da bi mogao pomoći i u smanjenju razine PFAS-a u krvi.
U jednoj preliminarnoj studiji iz 2025. na miševima, prehrana obogaćena zobenim beta-glukanom rezultirala je nižim razinama nekoliko vrsta PFAS-a u krvi i jetri. Zabilježena su i poboljšanja u metabolizmu masti. Još zanimljivije, pilot-studija u Kanadi na odraslim ispitanicima pokazala je blago smanjenje PFOA i PFOS u serumu nakon samo četiri tjedna uzimanja dodatka prehrani s beta-glukanom.
Znanstvenici naglašavaju da je riječ o vrlo ranim nalazima i da je potrebno više kliničkih studija na ljudima kako bi se potvrdila učinkovitost. Ipak, uzimanje beta-glukana iz zobi (kao dio prehrane bogate vlaknima) općenito je sigurno i korisno – iako ga ne treba smatrati “lijekom” protiv PFAS-a.
Beta-glukan: gdje ga naći i kako ga uključiti u prehranu?
Beta-glukan je topivo prehrambeno vlakno koje se prirodno nalazi u nekim žitaricama, gljivama i algama. Poznat je po učinku na sniženje kolesterola i poticanje imunološkog odgovora. Prirodni izvori beta-glukana su zobene pahuljice, ječam (heljda nema beta-glukane), ljekovite gljive (npr. shiitake, maitake, reishi – u sušenom obliku), pekarski kvasac (sadrži manje količine).
Važno je napomenuti da su studije koje povezuju beta-glukan s eliminacijom PFAS-a još su u ranoj fazi. Ovi učinci nisu potvrđeni za sve populacije i nisu zamjena za izbjegavanje izvora PFAS-a.