U cijelom svijetu, lebdeće fine čestice s promjerom 2,5 čimbenik su zagađenja okoliša koji predstavlja najveći rizik za zdravlje, a većina europskih građana i dalje je izložena razinama znatno iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, kažu Zauli-Sajani i suradnici u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Znanstvenici su ispitali odakle dolaze, odnosno koji su izvori lebdećih čestica promjera PM2.5 na 708 urbanih područja u Europi. Rezultati pokazuju da gradske jezgre, zajedno sa zonama putovanja na posao, doprinose otprilike 22 posto razinama koncentracija PM2.5 u gradovima. Najviše vrijednosti uzrokovane dnevnim migracijama imaju u Oslo (75 posto), Varšava (72 posto), Lisabon (68 posto), Pariz (65 posto), Madrid (63 posto) i Ruhrsko područje (62 posto).
Ruralna i urbana područja
Prosječni doprinos iz poljoprivrede je 17 posto. Najveći doprinos ovog sektora uočen je u Njemačkoj, gdje je u mnogim gradovima doprinos poljoprivrede iznad 25 posto. Visoki doprinosi poljoprivrede postoje i u gradovima srednje i istočne Europe, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Primjetno je da, iako su emisije iz poljoprivrednih izvora uglavnom koncentrirane u ruralnim područjima, sekundarno anorgansko onečišćenje povezano s prijevozom na srednje i velike udaljenosti znači da je ovaj doprinos također vrlo značajan u urbanim područjima, ističu znanstvenici.
Prosječni doprinos industrije u odabranim urbanim područjima je 18 posto. Najveći doprinosi (> 30 posto) nalaze se u Bugarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Rumunjskoj. Visoke koncentracije također se mogu primijetiti u nekim izoliranim područjima na Cipru, Italiji i Španjolskoj. Doprinos prirodnih izvora je u prosjeku samo osam posto, ali je izuzetno visok (do 40 posto) u nekim gradovima koji se nalaze na najjužnijim geografskim širinama. Međutim, neki sjevernoeuropski gradovi u Francuskoj, Irskoj i Norveškoj također pokazuju značajan prirodni doprinos (do 20 posto).
Pomorski promet
Kao što se i očekivalo, emisije iz brodskog prometa imaju veliki utjecaj samo u obalnim gradovima. Najveći doprinos pomorskog prometa nalazi se u mediteranskim gradovima koji se nalaze u blizini međunarodne pomorske rute istok-zapad, posebno (> 30 posto) u gradovima u blizini Gibraltarskog tjesnaca.
Stambeni sektor je najveći izvor u 56 posto gradova. Njegov prosječni doprinos stvaranju ovih čestica iznosi 27 posto, a skupina gradova u sjevernoj Italiji i istočnoj Europi doprinosi više od 50 posto. Industrija je odgovorna za 18 posto, poljoprivreda 17, a promet oko 14 posto. Najveći doprinos stambenog sektora može se uočiti u Poljskoj, Rumunjskoj, sjevernoj Italiji, Hrvatskoj i baltičkim zemljama.
Prosječni doprinos cestovnog prometa je 14 posto. Doprinos ovog sektora najveći je na sjevernoj strani Alpa i u nekim od najvećih urbanih područja EU-a, kao što su Madrid (24 posto), London (23 posto) i Pariz (22 posto). Većina emisija iz stambenih sektora su antropogene primarne čestice PM2,5 koje uključuju dio koji se može kondenzirati. Takve, antropogene primarne čestice PM2.5 u većini gradova rezultat su spaljivanja biomase, na primjer grijanje na drva.
“Rezultati upućuju na to da bi stambeni sektor trebao biti ključni cilj svake politike poboljšanja kvalitete zraka i da bi klimatske politike koje promiču biomasu kao klimatski neutralno gorivo mogle imati štetan učinak na kvalitetu zraka. Poželjan je integriraniji pristup izradi politike klime i kvalitete zraka”, stoji u studiji.
Preuranjena smrtnost
Ove čestice mogu uzrokovati niz štetnih učinaka na zdravlje, uključujući preuranjenu smrtnost od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te raka. Studija također donosi i čvrste dokaze o učincima na zdravlje a ove čestice označene su “kao najveći ekološki rizik za ljudsko zdravlje”.
U Europi je primjena politika kvalitete zraka, zajedno s tehnološkim razvojem, dovela do značajnih poboljšanja u posljednjim desetljećima. Međutim, u velikim europskim područjima razina lebdećih čestica ostaje znatno iznad vrijednosti smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i često premašuje trenutnu granicu EU-a. Godine 2022. Europska agencija za okoliš procijenila je da je 96 posto urbanog stanovništva Europske unije izloženo koncentracijama PM2.5 iznad razina smjernica Svjetske zdravstvene organizacije te da izloženost finim česticama uzrokuje preranu smrt 238.000 ljudi u EU-27 svake godine.