Izvijestivši o toj novoj kampanji WWF-a (World Wildlife Fund) u ponedjeljak iz zagrebačkog ureda WWF Adria prenose i poruku da ako “ne promijenimo svoje potrošačke navike, umjesto obilne riblje večere mogla bi nas dočekati – juha od morskog kamena”.
Globalno WWF kampanjom upozorava da populacije riba u morima drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, kao i klimatskih promjena, pozivajući istovremeno potrošače na odgovoran odabir proizvoda iz ribarstva.
More nije supermarket
“Nije sva hrana koja dolazi iz mora jednaka. Osim što se razlikuje okusom i kvalitetom, razlikuje se i utjecajem na more i morski ekosustav. U vremenu kada je većina ribljih ‘stokova’ prelovljena, izbor proizvoda iz ribarstva koji su održiviji, može napraviti veliku razliku”, ističu iz WWF-a, naglašavajući i da “more nije supermarket u koji ‘roba’ neprekidno stiže nekim nevidljivim magičnim putem pa su police uvijek pune bez da mi razmišljamo o tome kako.
More je, dodaje Hrvoje Čeprnja iz WWF Adrije, delikatan živi organizam, ekosustav, sa svojim zakonitostima i potrebama koje se moraju poštovati kako bi taj organizam živio, bio u dobrom stanju i omogućavao ljudima da od njega žive.
No, iako za situaciju ispod površine mora kažu da je alarmantna, ipak izvješće o stanju ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru iz 2023. donosi i nešto pozitivno, prije svega zabilježen pad prelova od 15 posto u 2023. što drže važnim poboljšanjem i korakom naprijed prema održivom ribarstvu.
To smanjenje prati i stalni pad ribolovnog pritiska, koji je od 2012. smanjen za ukupno 31 posto.
“Ovi podaci bude optimizam i služe kao dodatna motivacija za povećanje zajedničkih napora u uspostavi ekološke ravnoteže i stabilnosti ribolovnih resursa u Sredozemlju”, ističe Čeprnja.
Smatra i da ako se ne nastavi takvim putem, već bi se za našeg životnog vijeka moglo dogoditi da nećemo imati dovoljno ribe za prehranu, a kako je i nedostaje na tržištu cjenovno je mnogima u potpunosti nedostižna.
U sklopu kampanje iz WWF-a na svojim internetskim stranicama daju i jednostavne preporuke potrošačima za održiviji izbor proizvoda iz ribarstva, a njihovi stručnjaci i blisko surađuju s ribarima, lokalnim i europskim institucijama te drugim nevladinim organizacijama.
Tako WWF radi i na promjeni negativnog trenda opadanja ribljih populacija uspostavom tzv. zona bez ribolova i promicanjem selektivnijih ribolovnih alata kako bi se i more i riba mogli oporaviti.
U tome je jedan od glavnih ciljeva poduprijeti ribare i donositelje odluka u nastojanjima da prijeđu na održive ribolovne prakse i razvijaju alternativne izvora prihoda za obalne zajednice, kao što je ribolovni turizam.