Prijateljstvo je starije od ljudske vrste, pokazuje nam to novo istraživanje objavljeno u Proceedings of the Royal Society u kojem su autori studirali odnose među ženskim gorilama u različitim grupama i razdvojenima velikim udaljenostima. Istraživanje skupine autora na čelu s doktorandicom Victoriom Martignac pokazuje da ženke planinskih gorila koriste društvo, kako bi lakše preselile iz jednog čopora u drugi.
Znanstvenici su na temelju podataka o kretanju više stotina gorila u Ruandi prikupljanih 20 tokom godina pokušali utvrditi obrasce socijalne povezanosti i migracije. Čak i kada su čopori fizički udaljeni, prisustvo poznate druge ženke u novoj skupini povećava vjerojatnost da će se ženka tamo preseliti. To nisu rodbinske veze, već proizlaze iz prethodnih kontakata, zajedničkog života u istom čoporu u prošlosti, kratkotrajnih interakcija među čoporima, itd.
Interakcije i preseljenja: društvene veze izvan čopora
Kod istočnih, ili planinskih gorila (Gorilla beringei beringei) ženke često napuštaju svoj rodni čopor, u obliku ponašanja koji se zove “sekundarna disperzija”. Za razliku od vrsta u kojima ženka ostaje u svom čoporu (“philopatria” – sklonost prema poznatom okolišu), rasprostranjenost planinskih gorila krije se, čini se, u fleksibilnim društvenim mrežama koje se prostiru i izvan granica jedne skupine.
Ovo istraživanje pokazuje da ženske gorile planiraju svoje preseljenje ne samo na temelju veličine i sastava ciljnog čopora, nego i prema tome imaju li barem jednu prijateljicu u toj skupini, ženku s kojom su prije bile u bliskim odnosima (vizualnim, auditivnim ili fizičkim interakcijama).
Za svaki slučaj disperzije bilježene su demografske značajke čopora, njegove dimenzije, broj odraslih ženki i mužjaka te broj susreta između čopora tijekom prethodne godine: koliko su se često ženke susretale – vizualno, auditivno ili tjelesnim interakcijama – sa ženama iz ciljane skupine.
Modeli pokazuju da što je bila brojnija razina međugrupne interakcije sa specifičnom ženom, to je bila veća vjerojatnost da će ženka izabrati baš tu skupinu za novu domenu. Čak i kada bi bila bliža stacionarnim čoporu, ali bez poznatih kontakata u drugom čoporu, disperzija u tu skupinu bila je znatno manje vjerojatna.
Zašto je žensko prijateljstvo važno?
Ženke biraju čopore u kojima su prethodno imale poznanice; takve veze smanjuju socijalne troškove integracije, jer imaju ulaz s nekim poznatim licem. Nadalje, društvene mreže u gorila nadilaze veze pojedinih čopora.
Čopori često dijele dometna područja i imaju međusobne kontakte – ženka iz jednog stada može više puta susresti ženu iz drugog. Te dugogodišnje, intergrupne veze grade društvene mreže koje nadilaze striktne čoporske granice.
Preseljenje u novo stado može biti rizično: nova dominacija, mogući sukobi, nepoznato okruženje. Prijateljice mogu ublažiti stres integracije, pružiti zaštitu i emocionalnu potporu, ubrzati prihvat u novoj skupini.
Iako su kod gorila rodbinske veze glavni temelj društvene povezanosti, kod planinskih gorila ženke nemaju često srodnike u istom čoporu – disperzija narušava rodnu povezanost. Zbog toga, vjerojatno, one grade dugotrajnije veze i s rodbinom (majka, sestra), ali i s nerodbinom.
Autori zaključuju da disperzija, međugrupne interakcije i socijalne mreže mogu oblikovati populacijsku dinamiku i evoluciju; te da je prijateljstvo “fleksibilna strategija” presudna za opstanak. Pritom treba naglasiti da trenutno postoji samo oko 1000 pripadnika planinske gorile vrste na svijetu i jako su ugroženi.
S obzirom na to, znanstvenike zanima kako još bolje zaštititi staništa i čopore. A zanimaju ih i komparativne analize: jesu li i koliko slični procesi prisutni i kod drugih primata, uključujući ljude, posebno kada govorimo o seobama i migracijama.
Dakle, ženke primata planinske gorile biraju novi čopor ne prema potencijalnim partnerima, već prema drugim ženkama i socijalnim mrežama koje imaju s njima. Prijateljice im onda služe kao “most za integraciju”, smanjuju rizike novog okruženja i pomažu im da se lakše prilagode novoj zajednici.
Takva strategija podcrtava socijalnu inteligenciju i fleksibilnost gorila, doprinosi razumijevanju evolucije društvenosti kod velikih primata, a sažima i ponešto o tome zašto ljudi traže poznanike kada napuštaju stara staništa.