Nalazi objavljeni u časopisu Science Advances pokazuju da, geološki gledano, Mars nipošto nije mrtav u svojoj unutrašnjosti.
”Naši nalazi upućuju na to da je Mars zadržao dovoljno unutarnje topline da podrži vulkansku aktivnost sve do nedavno, a možda je podržava i danas”, rekao je Daniel Mège iz Poljske akademije znanosti.
Godine 2021. svemirska letjelica, dio tadašnjeg europsko-ruskog istraživačkog projekta ExoMars, otkrila je klorovodik u atmosferi Crvenog planeta.
Prema navodima Europske svemirske agencije (ESA), ta se vrsta plina na Zemlji često otkriva kada izlazi iz magmatskih otvora.
Na Marsu su stručnjaci potom otkrili dodatne količine klorovodika u neuobičajeno vrijeme i na neočekivanom mjestu.
Prisutnost tog plina na planetu, udaljenom milijunima kilometara od Zemlje, mijenja se ovisno o godišnjem dobu.
Letjelica je otkrila pukotine u regiji Alba Mons na Marsu, od kojih su neke duge i nekoliko stotina metara.
Stručnjaci pretpostavljaju da bi kroz te pukotine mogli izlaziti plinovi iz magme.
Prema podacima ESA-e, na Marsu se nalaze najveći vulkani u Sunčevom sustavu, iako nije jasno koliko su još uvijek aktivni.
Na planetu su zabilježeni i potresi.
Iako to ukazuje na moguću vulkansku aktivnost, na Marsu nikada nisu uočene erupcije niti novi tokovi lave.
Prema riječima Mègea, još jedan razlog za zanimanje za te pukotine jest potraga za životom.
”Ako su hidrotermalni sustavi aktivni, mogli bi sadržavati sastojke i energiju potrebne za razvoj mikroorganizama, te ih istovremeno štititi od neprijateljskog i promjenjivog okoliša iznad površine”, rekao je.