Nevladina udruga ONE pratila je stvarne doprinose vlada i institucija donatora ranjivim zemljama u suočavanju s klimatskim promjenama kako bi provjerila financijske angažmane bogatih zemalja i uspostavila novu bazu podataka nazvanu “Climate Finance Files”.
Prema toj analizi, gotovo dvije trećine financijskih angažmana koje je pratio OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) od 2013. do 2021. godine “nisu nikada bile isplaćene”, odnosno “nisu uopće, ili su tek malo bile povezane s klimom” i nedostaje zapanjujućih 343 milijarde dolara, navodi ONE.
Nadalje, “više nego svaki peti dolar” od stvarno uplaćenih svota u tom razdoblju, a riječ je o 115 milijarda dolara (104,6 milijarda eura) “potrošeno je na stvari koje imaju vrlo malo veze s klimom”.
Osim toga, analiza koju je izradila udruga, pokazuje da je u 2021. godini 20 zemalja koje su najteže pogođene klimatskim promjenama “primilo tek 6,5 posto financijskih sredstava” potrebnih svake godine u borbi protiv klimatskih promjena.
Primjerice, Nigerija je primila 76 posto financijskih sredstava koja su joj bila obećana od 2013. do 2021., a Senagal samo 66 posto, odnosno Kenija tek 52 posto obećanog novca.
Baza podataka Climate Finance Files omogućuje da se prati stanje i uoče “rupe” i “nedovoljna transparentnost” u praćenju novca kojim se financira proces ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Udruga ocjenjuje da su informacije o financijskim doprinosima koje siromašnima uplaćuju vlade i financijske institucije donatori “nepotpune” i “neprecizne”.
To podaci, preuzeti od OECD-a i UN-a “nisu uopće vjerodostojni”, jer ne postoje “zajednički propisi i metodologija” za praćenje financiranja klimatskih doprinosa, navodi udruga ONE.
Za ilustraciju navodi nekoliko primjera. Tako Japan u svoje doprinose ublažavanju posljedica klimatskih promjena ubraja “financiranje elektrane na ugljen”, a Sjedinjene Države ubrajaju “prirodni plin” te Italija u mjere borbe protiv klimatskih promjena svrstava kupnju “opreme za policiju”.
ONE je objavio analizu s početkom Međunarodne konferencije o klimi (COP28) koja počinje u Dubaiju u četvrtak. Udruga je priopćenjem pozvala pozvao bogate zemlje “da ispoštuju preuzete povijesne obveze”, pozivajući da stvarno i uplate ono što su obećale. Međutim tim financijskim dopronosima je i isplata “100 milijardi dolara svake godine” za siromašne zemlje. Tu obvezu bogati su preuzeli 2020., a obećali još 2009.