Vlade se pripremaju za maratonske pregovore o tome hoće li po prvi put pristati na postupno ukidanje uporabe ugljena, nafte i plina koji emitiraju ugljikov dioksid.
Džaber, izvršni direktor nacionalne naftne kompanije ADNOC, nastojao je nastupiti pomirljivim tonom nakon višemjesečnih kritika zbog njegovog imenovanja na čelo COP28.
Priznao je u uvodnom obraćanju da postoje “snažna stajališta o ideji uključivanja jezika o fosilnim gorivima i obnovljivim izvorima energije u pregovarački tekst”. “Pozivam vas da radite zajedno.”
“Ključno je da se ne izostavi ni jedno pitanje. I da, kao što sam rekao, moramo tražiti načine i osigurati uključivanje uloge fosilnih goriva”, dodao je.
Pohvalio je odluku svoje zemlje da “aktivno surađuje” s tvrtkama za fosilna goriva i naglasio da su mnoge nacionalne naftne kompanije usvojile ciljeve za postizanje nulte neto stope emisije stakleničkih plinova do 2050.
“Ali, moram reći, to nije dovoljno, a znam da oni mogu puno više”, rekao je Džaber.
Fond za katastrofe
Predsjedništvo COP28 objavilo je kasno u srijedu prijedlog da zemlje službeno prihvate nacrt novog fonda UN-a za siromašne zemlje koje su pogođene klimatskim katastrofama poput ekstremnih poplava ili suša.
Skori napredak po pitanju tog fonda, koji su siromašnije zemlje zahtijevale godinama, mogao bi otvoriti put za druge kompromise u iduća dva tjedna.
Neki diplomati rekli su da se nadaju da će se brzo odobriti nacrt sporazuma za uspostavu fonda, a jedan delegat je opisao mogućnost prigovora u ovom trenutku kao “otvaranje Pandorine kutije”.
Očekuje se da će zemlje, među njima Njemačka, Danska i Nizozemska, idućih dana objaviti koliki će biti njihovi doprinosi tom fondu, rekli su europski diplomati Reutersu.
Europska unija obećala je “značajan” doprinos i želi da njezin primjer slijede zemlje čija su gospodarstva procvjetala u posljednjim desetljećima, poput Kine i UAE-a.
“Svatko s mogućnošću plaćanja trebao bi doprinijeti”, rekao je povjerenik EU-a za klimu Wopke Hoekstra.
Adnan Amin, izvršni direktor samita COP28, rekao je Reutersu u studenome da je cilj osigurati nekoliko stotina milijuna američkih dolara za fond za klimatske katastrofe tijekom događaja. Amin je dodao da se “nada” da će UAE dati svoj doprinos.
“Ne možemo se odmarati sve dok ovaj fond ne bude adekvatno financiran i ne počne zaista ublažavati teret ranjivih zajednica”, rekao je veleposlanik Samoe u Europi, Pa’olelei Luteru, ujedno i predsjedavajući pregovaračkog bloka Udruge malih otočnih država (AOSIS).
Još jedan veliki zadatak na samitu bit će procjena napretka zemalja u ispunjavanju globalnih klimatskih ciljeva – prvenstveno cilja Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zagrijavanja ispod 2 Celzijeva stupnja.
Ovaj proces, poznat kao globalna procjena, trebao bi iznjedriti plan na visokoj razini koji bi državama davao smjernice o tome što trebaju činiti.
Svjetski čelnici iz svih društvenih područja od četvrtka se okupljaju u Dubaiju na 28. izdanju konferencije COP gdje će, po prvi put nakon sporazuma iz Pariza iz 2015., iznijeti globalne rezultate u borbi protiv klimatskih promjena.
Na kraju ”najtoplije godine u povijesti” u kojoj su ratovi i geopolitičke krize odvraćale, a katastrofe poput požara na Havajima, poplava u Libiji i ciklona koji je razorio istok Afrike vraćale pozornost na klimatske promjene, 167 svjetskih čelnika okupit će se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na 28. klimatskom skupu poznatom kao COP.
Ime tih konferencija kratica je za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), njih 198 koje su 1992. u Brazilu potpisale originalnu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama.
U Dubai, grad izgrađen na prihodima od nafte, stiže više od 80 tisuća delegata – političara, predstavnika poslovnog svijeta, novinara, stručnjaka, ekonomista i ekologa.
Kao i svake godine, i skup u Emiratima proglašen je “ključnim”.
Na Arapski poluotok stiže i britanski kralj Karlo III., a papa Franjo u zadnji je tren otkazao svoj dolazak zbog bolesti pluća.
Ondje neće biti američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog čelnika Xija Jinpinga, predvodnika dviju najvećih svjetskih ekonomija ‘zaslužnih’ za oko 45 posto svjetskih energetskih emisija.
Hrvatsku će predstavljati delegacija predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem.
Preko Zooma, ili licem u lice?
Kritičari smatraju COP-ove skupovima koji ne donose pomake nužne za spašavanje planeta, misle da su poprišta ‘greenwashinga’ i destinacije za stotine privatnih zrakoplova čelnika koji time već u samom startu krše ciljeve skupa o nižim emisijama štetnih plinova.
”Ovo sve je mogla zamijeniti jedna Zoom konferencija”, rekao je jedan slušatelj BBC-ja, komentirajući skup u Dubaiju.
Aktivisti kritiziraju i što se ove godine COP održava u Emiratima, proizvođaču nafte koji u svojim projekcijama predviđa širenje te proizvodnje. Štoviše, UAE je za predsjedavajućeg skupom odabrao Sultana Al Džabera, čelnika nacionalne kompanije ADNOC.
Svjetski mediji u utorak su pisali kako Emirati skup o klimatskim promjenama koji je istovremeno i najveći politički skup godine, veći od Opće skupštine Ujedinjenih naroda, planiraju iskoristiti i za pregovore o novim naftnim ugovorima.
Branitelji COP-ova i njihove svrhe ukazuju da je sama činjenica da se svjetski čelnici okupljaju na jednom mjestu kako bi licem u lice razgovarali o klimatskim promjenama ogroman korak naprijed jer pokazuje da su počeli to pitanje shvaćati ozbiljno.
Razočarenje, ili napredak?
Iako završne deklaracije svake godine uglavnom razočaraju one koji su očekivali ambicioznije djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanja zagrijavanja planete, u čemu svijet kasni, svaki skup donese niz manjih pomaka, poput dogovora o redukciji emisija metana, deklaraciju o zaustavljanju deforestacije do 2030., formiranje fonda gubitaka i šteta za zemlje pogođene klimatskim promjenama ili ubrzavanja napuštanja ugljena.
Nedavno izvješće Ujedinjenih naroda pokazalo je da je svijet prije početka tih razgovora bio na putu zagrijavanja od 4 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
U UAE-u će se po prvi puta govoriti o dosadašnjem napretku svijeta u postizanju zacrtanih ciljeva iz Pariza iz 2015. godine. U francuskoj prijestolnici odlučeno je zaustaviti zagrijavanje na najmanje dva, a idealno na 1,5 stupanj. Tehničko izvješće objavljeno u rujnu zaključilo je da je svijet daleko od zacrtanog te da je mnogo ”više potrebno na svim frontama”.
Kao i uvijek, u središtu rasprava bit će novac. Bogate zemlje obvezale su se na financijsku pomoć državama u razvoju kako bi im pomogle u nošenju s posljedicama klimatskih promjena te u tranziciji, no to obećanje zasad nije ispunjeno niti je dogovoreno tko bi trebao plaćati i koliko.
Zemlje su podijeljene oko toga treba li staviti prioritet na napuštanje nafte i plina, ili jačanja tehnologija za ‘hvatanje’ ugljikovog dioksida iz atmosfere. Međunarodna agencija za energetiku je uoči konferencije upozorila da je ta tehnologija daleko od plauzibilne te da je iluzija kako ona može spasiti klimu.
Sam Džaber, čelnik i emiratske tvrtke za obnovljive izvore energije, tvrdi da je smanjenje korištenja fosilnih goriva ”neizbježno”, ali i da predstavnici te industrije moraju sjediti za stolom u raspravi o pronalasku klimatskih rješenja.
Skup koji se održava do 12. prosinca u jednom od središta svjetske proizvodnje nafte te njegova završna deklaracija pokazat će je li sultan u pravu.