Ograničavanje zagrijavanja do 1,5 stupnjeva Celzija do 2100. godine određeno je Pariškim sporazumom 2015. godine kao cilj kojemu svijet treba težiti, a dva stupnja kao gornji prag koji se mora izbjeći da se izbjegne najgori scenarij.
Ovogodišnje prekoračenje bilo bi drugi put u povijesti, nakon 2024., da je probijena ta granica, piše dpa. Iz Copernicusa naglašavaju da se cilj smatra premašenim tek kad se izračuna višegodišnji prosjek.
Copernicus procjenjuje da će 2026. vrlo vjerojatno biti druga najtoplija godina od početka mjerenja, uz 20 posto vjerojatnosti da bi mogla premašiti dosadašnji rekord postavljen 2024. godine.
Stručnjaci očekuju i da će četverogodišnji prosjek od 2023. do 2026. godine biti iznad granice od 1,5 stupnjeva.
Prema podacima europskog programa, prošli mjesec je bio najtopliji listopad ikad zabilježen na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom višom za 1,75 stupnjeva u odnosu na predindustrijski prosjek za taj mjesec.
To je bio treći mjesec zaredom u kojem je premašen prag od 1,5 stupnjeva.
”Izuzetno snažan El Niño donosi dodatnu toplinu klimi koja je već zagrijana ljudskim aktivnostima, a 2026. godina je na putu da postane druga kalendarska godina iznad praga od 1,5 stupnjeva”, rekla je Samantha Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.
”Posebno je značajno što se očekuje da će i četverogodišnji prosjek premašiti 1,5 stupnjeva, što naglašava koliko je ovo razdoblje globalne topline postalo trajno”.
Ujedinjeni narodi sada i službeno predviđaju da će cilj ograničavanja od 1,5 stupnjeva, postavljen Pariškim klimatskim sporazumom, biti premašen.
Budući da takav scenarij prijeti drastičnim klimatskim ekstremima i opasnim prijelomnim točkama, prekoračenje bi trebalo održati što nižim i kratkotrajnijim, navodi se u izvješćima UN-a.