Vlada razmišlja o uvođenju narančastog signala za to područje. Signali vulkanske aktivnosti obilježavaju se zelenom, žutom, narančastom i crvenom bojom koje su ujedno upozorenja o vulkanskoj aktivnosti i upozorenja za avijaciju.
Ova upozorenja uglavnom se, uz neke iznimke, jednako odnose na avijaciju i aktivnosti na tlu (u zajednicama).
Normalno, ili zeleno označava vulkan koji pokazuje tipičnu pozadinsku aktivnost (para, povremeni potresi, očekivane raspone temperature i slično).
Žuta boja označava da vulkan pokazuje znakove povišene aktivnosti veće od očekivane pozadinske.
Narančasti signal označava da vulkan pokazuje pojačane, ili eskalirajuće aktivnosti s povećanim potencijalom erupcije te da je vremenski okvir neizvjestan, ili je čak u tijeku mala erupcija s ograničenim opasnostima, uključujući nikakve, ili manje emisije vulkanskog pepela. Narančasti signal također može značiti da je velika erupcija neizbježna, u tijeku je i očekuje se da će predstavljati ograničenu opasnost za avijaciju zbog izostanka emisija vulkanskog pepela.
Foto: Wikipedia
Hoće li signal u Flegrejskim poljima ostati žuti, ili će se podići na narančasti, ovisit će to o vulkanskim aktivnostima u narednom razdoblju. U posljednjih tjedan dana zabilježena su 22 manja potresa magnitude ispod dva stupnja po Richterovoj ljestvici, dok je potresa, koji se ne broje, ispod magnitude jedan, bilo nebrojeno više. Prema časopisu Nature broj potresa u ovom području premašio je 1000 mjesečno još u kolovozu.
Zabrinutost raste, stoga je krajem mjeseca listopada održan dvodnevni radni sastanak između talijanskog ministra civilne zaštite, Instituta za fiziku i vulkanologiju te Komisije za velike rizike. Nakon sastanka ministar civilne zaštite Nello Musumeci kazao je za talijanski medij "Notizie.it" kako se vulkanska aktivnost u Flegrejskim poljima, povezana s bradiseizmom, neprestano razvija: "Ne može se isključiti da bismo, ako ovakvo stanje potraje, mogli prijeći na narančasti stupanj upozorenja. Vlada sa svojim operativnim i znanstvenim strukturama kontinuirano prati situaciju i u stalnom je kontaktu s lokalnim institucijama".
Bradiseizam (grč. bradús, "spor") je postupno izdizanje, ili spuštanje (negativni bradiseizam) dijela Zemljine površine uzrokovano punjenjem, ili pražnjenjem podzemne komore magmom, ili hidrotermalnom aktivnosti, osobito u vulkanskim kalderama. Period između erupcija može biti dug nekoliko tisuća godina, a svaki događaj uzdizanja obično je popraćen tisućama malih do umjerenih potresa.
Foto: Unsplash
Ovo je najopasniji europski vulkan, s potencijalno toliko snažnim erupcijama da nosi naziv supervulkan i znanstvenici ga smatraju odgovornim za izumiranje neandertalaca. Takva erupcija izazvala bi u najmanju ruku kontinentalnu krizu.
Flegrejska polja posljednji put eruptirala su 1538. godine. Od kada pratimo vulkane, pojačana aktivnost zabilježena je 1980-ih godina. Tada je došlo do još jednog razdoblja izdizanja tla i intenzivne seizmičke aktivnosti koja je na kraju jenjala i dovela do dugog razdoblja slijeganja tla.
Zatim je 2003. započelo novo pojačavanje aktivnosti koje još uvijek traje. Tlo u Flegrejskim poljima od 2005. godine podiglo se za 1,15 metara.
U posljednjih godinu dana vulkanske aktivnosti se pojačavaju, a znanstvenici i dužnosnici stalno prate i nadgledaju situaciju. Do sada su zabilježene na tisuće malih i umjerenih potresa popraćenih navedenim stanjivanjem zemljine kore. Za talijanske znanstvenike i vlade, to znači da je situacija zabrinjavajuća i da se može dodatno pogoršati. Talijanska vlada namijenila je 52 milijuna eura za procjenu rizika i prevenciju.
Foto: Wikipedia
U časopisu Nature predložene su dvije hipoteze za objašnjenje bradiseizma u Flegrejskim poljima. U prvom se hidrotermalni sustav, koji leži između tri i četiri kilometra ispod površine, zagrijava zbog prodora magme iz rezervoara, oko osam kilometara niže.
''Možemo razmišljati o stijenama u kori kao o spužvi, čije su pore ispunjene hidrotermalnim tekućinama koje mogu povećati njihov volumen'', objašnjava za Nature Micol Todesco, vulkanologinja s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) u Bologni. Povećanje volumena bi zauzvrat dovelo do promatranog izdizanja tla.
U drugoj hipotezi, stup vrućih plinova uzdiže se iz duboke magme i dolazi do hidrotermalnog sustava, koji onda počne zagrijavati svoju okolinu. Danas se znanstvena zajednica uvelike slaže da su trenutni nemiri uzrokovani oslobađanjem dubinskih magmatskih tekućina.
Od 2000. udio ugljičnog dioksida u odnosu na vodenu paru stalno raste. Samo magma na većoj dubini može učinkovito skladištiti CO2 i tako emitirati plinove koji su njime bogati. Također, seizmološki podaci sugeriraju da postoji samo jedno ležište magme na većim dubinama.
To ne znači da se intruzije magme na malim dubinama nikada nisu dogodile u kalderi. Sasvim je moguće da je iznenadno uzdizanje 1982.-1984., koje je također bilo popraćeno jakom seizmikom koja je dovela do evakuacije 40.000 ljudi iz Pozzuolija, zapravo uzrokovano prodorom malih količina magme, stoji u časopisu Nature. No, nakon toga se upala magma širila vodoravno, stvarajući tanki sloj te se postupno hladila.
Foto: Wikipedia
Činjenica da uzrok trenutnog izdizanja nije uzlazna magma ne znači da neće biti erupcije. "Napetost raste u kori što bi na kraju moglo dovesti do sve više i više pucanja stijena, kao što sugerira rastuća seizmičnost". Ako se pukotine spoje, mogla bi uslijediti erupcija.
Vjerojatno bi počelo snažnom eksplozijom vode i minerala, ali moglo bi se razviti jer bi smanjenje tlaka u hidrotermalnom sustavu moglo osloboditi magmu pohranjenu dublje ispod, govore znanstvenici za Nature. U početku bi deformacija tla uzrokovala mali broj potresa, ali kako se naprezanje akumulira u kori, ista količina deformacije tla s vremenom će uzrokovati povećanje broja potresa.
"Nema jamstva da će se ovaj put nemiri nastaviti sve do puknuća, a čak i ako se dogodi, to ne znači da će uslijediti erupcija", zaključuju znanstvenici u časopisu Nature.
Stručnjaci ipak smatraju da nema neposredne prijetnje od erupcije, ali su zabrinuti da bi geofizička aktivnost koja uzrokuje uzdizanje i spuštanje tla, mogla destabilizirati zgrade i dovesti do njihovih urušavanja i ljudskih žrtava.
Najveći potres u ovoj seriji bio je onaj magnitude 4.2 od 17. rujna, najjači udar u više od 40 godina.
Foto: Wikipedia
Civilna zaštita i druge krizne službe u pripravnosti su već mjesec dana, a razgovori idu u smjeru veće spremnosti te bržih reakcija u slučaju potrebe za evakuacijom. I broj ljudi kojima prijeti evakuacija povećao se u listopadu sa sto tisuća na pola milijuna.
Erupcija se, dakle, može i ne mora dogoditi. Ako se dogodi, jedno je sigurno; sve snage svih europskih zemalja morat će raditi zajedno da se prevladaju potencijalne i brutalne posljedice erupcije supervulkana u Europi.