Dok svjetski mediji sve češće pišu o mogućnosti razvoja “super El Niña”, u javnosti se redovito stvara dojam da takva najava automatski znači i skoru promjenu vremena u svim dijelovima Europe. No, iako El Niño doista može utjecati na vremenske prilike diljem planeta, njegov odnos s Hrvatskom i ostatkom regije malo je složeniji nego što sugeriraju pojednostavljeni naslovi.
Prvo što treba razumjeti jest da El Niño nije oluja, fronta ni vremenski sustav koji “dolazi” iz Pacifika prema Europi. Riječ je o periodičnom zagrijavanju površinskog sloja istočnog i središnjeg tropskog Pacifika koje mijenja raspodjelu topline i vlage u atmosferi iznad najvećeg oceana na svijetu. Budući da je atmosfera međusobno povezan sustav, takva promjena može zatim utjecati na obrasce kretanja zraka i daleko izvan Pacifika.
Europa nije među regijama koje na te promjene reagiraju izravno. Za razliku od zapadne obale Južne Amerike, Australije ili dijelova Azije, gdje El Niño ima snažan i relativno predvidiv učinak na oborine i temperature, Europa se nalazi izvan glavne zone njegova djelovanja. Kada El Niño utječe na europsko vrijeme, to čini posredno, kroz lanac promjena u globalnoj atmosferi koji se razvija tjednima i mjesecima.
El Niño na Europu djeluje s vremenskim odmakom
Zato se eventualni učinci na Europu, ako ih bude, obično očekuju tek tijekom jeseni i zime nakon što se El Niño razvije, a ne odmah pri njegovu nastanku. Drugim riječima, ako se snažan El Niño doista razvije tijekom 2026., njegov eventualni utjecaj na Europu najvjerojatnije bi se tražio u kasnijim sezonama, osobito tijekom zime i u proljeće 2027. godine.
El Niño ne određuje kakvo će nam biti vrijeme, već mijenja vjerojatnosti, omjere i raspored padalina i vlage. To, međutim, ne znači da El Niño “prognozira” kakva će biti zima u Hrvatskoj. Meteorolozi i klimatolozi pod time misle nešto znatno opreznije: snažan El Niño može povećati ili smanjiti vjerojatnost da se tijekom određenog razdoblja nad Europom češće pojavljuju pojedini vremenski obrasci.
Na primjer, on može utjecati na to koliko često atlantske ciklone ulaze na kontinent, kojim se rutama kreću područja niskog tlaka zraka, gdje se češće zadržavaju anticiklone ili kako se raspoređuju oborine tijekom zime. No, takve promjene ne znače da će neka zemlja automatski imati topliju, hladniju, sušniju ili kišniju sezonu. One samo mijenjaju pozadinske uvjete u kojima se vrijeme razvija.
Zašto je Hrvatsku teže prognozirati nego npr. Veliku Britaniju?
Jedan od razloga zbog kojih su naslovi o “utjecaju El Niña na Europu” često varljivi jest taj što Europa nije jedinstvena klimatska regija. Ono što vrijedi za Ujedinjeno Kraljevstvo ili zapadnu Europu ne mora vrijediti za Hrvatsku.
Britansko otočje nalazi se neposredno uz sjeverni Atlantik i snažno je izloženo atlantskim vremenskim sustavima. Budući da El Niño može utjecati na obrasce kretanja zraka nad sjevernim Atlantikom, njegov se učinak ondje ponekad lakše prepoznaje. No, Hrvatska i Jugoistočna Europa, nalaze se u znatno složenijem položaju.
Na vrijeme u našoj regiji istodobno utječu atlantski vremenski sustavi sa zapada, Sredozemno more i ciklogeneza nad Mediteranom, zatim kontinentalne zračne mase iz unutrašnjosti Europe, pa lokalni učinci reljefa, osobito Dinarida i u konačnici temperatura Jadranskog mora.
Zbog toga je Balkan svojevrsna prijelazna zona u kojoj se više klimatskih utjecaja preklapa. U takvom sustavu dodatni učinak El Niña često je preslab da bi se mogao jasno odvojiti od ostalih čimbenika. To je i razlog zašto dva jednako snažna El Niño događaja ne moraju proizvesti ni približno isti ishod za Hrvatsku.
Ni svaki El Niño nije isti
Dodatnu složenost stvara činjenica da “El Niño” nije jedinstven fenomen. Klimatolozi razlikuju više tipova El Niña, ovisno o tome gdje je u Pacifiku zagrijavanje najizraženije. Neki događaji jače zagrijavaju istočni Pacifik uz obalu Južne Amerike, dok drugi više zahvaćaju središnji Pacifik. Ta razlika nije samo tehnički detalj.
Različiti tipovi El Niña mogu proizvesti različite atmosferske reakcije i zato imati različite posljedice za Europu, čak i kada su po snazi usporedivi. To dodatno otežava pokušaje da se iz same najave “jakog El Niña” izvuku konkretne prognoze za pojedinu europsku regiju. Što onda El Niño može značiti za Hrvatsku i Jadran?
Najpošteniji odgovor glasi: može utjecati, ali ne na način koji omogućuje jednostavna predviđanja. Za Hrvatsku i istočni Jadran znanost trenutačno ne nudi robustan obrazac tipa “jak El Niño znači više kiše” ili “jak El Niño znači topliju zimu”. Veze koje su u nekim studijama pronađene za Mediteran često su jače za zapadni i središnji dio bazena nego za istočni Jadran i Balkan.
Drugim riječima, čak i kada El Niño utječe na Europu, njegov se učinak prema našem dijelu kontinenta često razvodni ili izmijeni prije nego što postane meteorološki prepoznatljiv. To ne znači da je za Hrvatsku potpuno nebitan, već njegov najvažniji učinak možda nije lokalni. Dakle, ako i ne mijenja izravno ili na očiti način, vrijeme nad Hrvatskom, snažni El Niño može imati velik globalni značaj.
Povijesno gledano, godine nakon jakih El Niño događaja često spadaju među najtoplije globalno izmjerene, jer ocean tada oslobađa dodatnu toplinu u atmosferu. U svijetu koji je već zagrijan ljudskim emisijama stakleničkih plinova, takav dodatni impuls može povećati vjerojatnost novih temperaturnih rekorda.
To znači da i bez jasnog lokalnog potpisa El Niño može pridonijeti širem pojačavanju klimatskih ekstrema, od toplinskih valova do poremećaja poljoprivredne proizvodnje, nestašica vode i pritisaka na energetske sustave. Za zemlje poput Hrvatske, koje su dio klimatski osjetljivog mediteranskog bazena, važnost El Niña nije pitanje količine oborina u nas, već i pitanje kako globalni klimatski poremećaji dodatno destabiliziraju sustav koji je već pod pritiskom zagrijavanja.
Što iz svega treba zapamtiti
Ako se snažan El Niño doista razvije, Europa ga eventualno može osjetiti tek sa zakašnjenjem, ponajprije tijekom iduće zime. No, za Hrvatsku i Balkan njegov učinak ostaje dovoljno slab i neizravan da iz same njegove pojave nije moguće iščitati pouzdanu sezonsku prognozu.
Najveća pogreška u javnim raspravama zato nije u tome što se El Niño shvaća kao važan fenomen, nego u tome što ga se često prikazuje kao jednostavan prekidač koji automatski određuje kakvo će vrijeme biti u svakom dijelu svijeta.
U stvarnosti je riječ o jednom od brojnih globalnih čimbenika koji utječu na klimu planeta, ali čiji se učinci prema malim i klimatski složenim regijama poput Hrvatske prenose neizravno, s odmakom i uz velik stupanj neizvjesnosti.
Ni pregled posljednjih najjačih prošlih El Niño epizoda ne pokazuje da Hrvatska ima prepoznatljiv “El Niño obrazac”. Tijekom vrlo snažnog događaja 2015./16. zemlja je zabilježila izrazito toplu zimu, ali bez jedinstvenog oborinskog obrasca, dok ni super El Niño 1997./98. nije ostavio dosljedan meteorološki potpis nad našom regijom. Razlog je to što El Niño ne utječe na Europu izravno, nego tako da zagrijavanje tropskog Pacifika premješta zone najjačeg isparavanja i olujne konvekcije nad oceanom, čime mijenja gdje atmosfera prima i oslobađa velike količine topline. Ta promjena potom remeti globalni raspored visokih i niskih tlakova te može preusmjeriti valove i zračne struje koji oblikuju sjevernoatlantsku cirkulaciju, uključujući obrasce poput sjevernoatlantske oscilacije.
No, kako Hrvatska leži na rubu područja gdje se ti učinci još mogu osjetiti, njihov se utjecaj do naše regije često razvodni ili izmijeni pod djelovanjem lokalnijih čimbenika poput temperature Mediterana, regionalne ciklogeneze i reljefa. Zbog toga El Niño za Hrvatsku nije pouzdan alat za sezonsko prognoziranje, već tek jedan od brojnih globalnih čimbenika koji mogu utjecati na opće vremenske okolnosti. Njegov stvarni značaj za našu regiju možda nije u tome da unaprijed govori kakva će biti zima, nego u tome što pokazuje koliko su i lokalni vremenski uvjeti dio međusobno povezanog globalnog klimatskog sustava.