Izbjeljivanje koralja na Velikom koraljnom grebenu

Australski znanstvenici otkrili su izbjeljivanje koralja oko šest otoka u krajnjim sjevernim dijelovima Velikog koraljnog grebena, nakon što je vladina agencija prošlog tjedna objavila da se nova epizoda velikog izbjeljivanja odvija u najrazgranatijem ekosustavu grebena na svijetu.

Znanstvenici sa Sveučilišta James Cook objavili su u petak da su pronašli samo nekoliko relativno zdravih područja, uglavnom u dubljim vodama, nakon istraživanja lokacija u Nacionalnom parku Turtle Group, oko 10 km od obale države Queensland.

“Prilično je poražavajuće vidjeti koliko je bilo izbjeljivanja, osobito u plićacima … (ali) svi su u fazi izbjeljivanja u kojoj se još uvijek mogu oporaviti pod uvjetom da s vremenom padne temperatura vode”, izjavila je znanstvenica Maya Srinivasan za Reuters.

Izbjeljivanje koralja potaknuto je toplijim oceanskim vodama, koje uzrokuju da koralji izbace šarene alge koje žive u njihovim tkivima i postanu bijeli.

Izbijeljeni koralj može se oporaviti ako se voda ohladi, ali ako temperature oceana ostanu visoke dulje vrijeme, on će uginuti.

Protežući se oko 2300 km duž sjeveroistočne obale Australije, Veliki koraljni greben doživio je pet epizoda masovnog izbjeljivanja u osam godina, što su stručnjaci povezali s klimatskim promjenama.

Šest otoka u Nacionalnom parku Turtle Group novi su dodatak u sveučilišnom programu praćenja koraljnog grebena, a podaci prikupljeni na tom području pomoći će u daljnjoj analizi utjecaja izbjeljivanja, ciklona i poplava na koralje, rekla je Srinivasan.

“S klimatskim promjenama, tamo gdje postoje predviđanja da će ove vrste uznemirujućih događaja postati sve češće i biti većeg intenziteta… postaje još važnije nego ikad da se ti dugoročni programi praćenja nastave u budućnosti”, rekla je Srinivasan.

Australsko vijeće za klimu priopćilo je da nagle promjene signaliziraju veće opasnosti za greben i mogućnost prelaska točaka bez povratka u klimatskom sustavu.

“Ono što se trenutno događa na grebenu moglo bi se opisati kao podvodni šumski požar”, rekao je direktor istraživanja Vijeća za klimu Simon Bradshaw.