Kako HPB mjeri svoj okolišni učinak

Banke ne grade vjetroelektrane, ne postavljaju solarne panele i ne obnavljaju zgrade, ali imaju važnu ulogu u tranziciji na niskougljično gospodarstvo jer odlučuju koji će se projekti financirati i pod kojim uvjetima. Upravo se kroz te odluke vidi njihov stvarni okolišni učinak.

Šuma

U Hrvatskoj poštanskoj banci taj je uvid prepoznat rano te je tema održivosti ugrađena u sustav odlučivanja – od procjene rizika i upravljanja portfeljem do dugoročnog planiranja. Drugim riječima, pri financiranju projekata, Banka razmatra i njihov okolišni trag.

Od regulatornih zahtjeva do odluka

Kako bi okolišni učinak mjerila dosljedno, usporedivo i transparentno, HPB svoj pristup temelji na Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), koji su dio europske regulative o korporativnom izvještavanju.

Izvještaj o održivosti integriran je u redovno financijsko godišnje izvještavanje, čime se okolišni podaci prate s istom pažnjom kao i financijski pokazatelji.

Gdje nastaje okolišni otisak Banke

Središnji dio mjerenja okolišnog učinka HPB-a odnosi se na emisije stakleničkih plinova. Za banke najveći dio okolišnog učinka ne proizlazi iz vlastitih zgrada ili operacija, nego kroz projekte i djelatnosti koje financiraju. Zato su financirane emisije ključne – one pokazuju kakav stvarni utjecaj kreditne odluke imaju na okoliš i klimu.

Usmjeravanjem portfelja prema održivijim namjenama Banka može dugoročno smanjivati svoj ukupni okolišni otisak, ali i poticati promjene u gospodarstvu. Fokus pritom nije na izoliranim brojkama, već na razumijevanju strukture portfelja i smjera u kojem se on mijenja i razvija.

Mjerljivi ciljevi i konkretne promjene

Mjerenje okolišnog učinka temelj je za postavljanje ciljeva i upravljanje promjenama. HPB je definirala jasne i mjerljive ciljeve smanjenja emisija: do 2030. planira smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova za 42 posto te istodobno smanjiti financirane emisije za 25 posto.

Za Banku to znači povezati klimatske ciljeve s kreditnom politikom i strukturom portfelja. Održivost postaje jedan od kriterija koji utječe na konačnu odluku, a fokus se stavlja na sektore s većim okolišnim i klimatskim rizicima. Pritom se procjenjuje kako bi pojedine djelatnosti mogle dugoročno reagirati na strožu regulativu, rast troškova energije ili učestalije ekstremne vremenske uvjete.

Važan dio čitavog pristupa održivosti je i unutarnja transformacija. U HPB-u održivost ima jasno mjesto u organizacijskoj strukturi i izravnu poveznicu sa strateškim razvojem Banke te se značajno ulaže u znanja i kompetencije zaposlenika kako bi se ESG teme razumjele i dosljedno provodile u praksi.

Dugoročna obveza, ne kratkoročni trend

HPB svoj okolišni učinak ne promatra izolirano, već kao dio šire odgovornosti prema društvu i gospodarstvu. Redovito i transparentno izvještavanje, jasno postavljeni ciljevi i praćenje njihova ostvarenja omogućuju dionicima uvid u stvarni napredak, ali i u izazove za koje Banka treba biti spremna.

U takvom okviru održiva tranzicija postaje kontinuirani proces prilagodbe, učenja i odgovornog odlučivanja u kojem se financijska stabilnost i briga za okoliš međusobno nadopunjuju.

Izvještaj o održivosti HPB-a dostupan je na mrežnoj stranici Banke.