Između ostalog, visoke temperature negativno utječu na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Osim cijene kvadratnog metra stana na odabir lokacije sve više utječe i okoliš, kvaliteta života s obzirom na količinu zelenila, dostupnost rijeka i zelenih prostora za boravak u prirodi.
Kada obuhvatimo sve te faktore, Karlovac je grad kvalitetnog življenja. Geografski idealno smješten na raskrsnici povijesnih puteva, nedaleko Zagreba, prometno dobro povezan, a opet dovoljno samostalan da može formirati identitet lišen ”sluge metropole”.
Jedan grad, četiri rijeke – jučer prednost, danas prijetnja
Grad na četiri rijeke, Karlovac, uz najveću Kupu koja protječe središtem grada, u koju se ulijevaju Dobra i Korana, a nešto niže kod Turnja, u Koranu se ulijeva Mrežnica, naoko je spreman za sve klimatske izazove. Obilje zelenila spašava građane od nesnosnih vrućina, a rijeke omogućavaju ljetne aktivnosti bez vrtoglavih troškova morskih destinacija. Karlovac i okolica omiljena su destinacija i mnogih Zagrepčana.
Za Karlovčane možemo reći da su jednim dijelom razmaženi, jer se ono što ih okružuje često uzimaju ”zdravo za gotovo“, no činjenice govore da je Karlovac grad koji sebi može priuštiti titulu maksimalne konkurentnosti u kvaliteti života urbane sredine, naročito kada govorimo o izloženosti visokim temperaturama.
Grad rijeka i parkova idealna je oaza spremna na sve dulje i jače toplotne udare, a okrenu li se politika i građani prirodnom odnosu prema rijekama koje ipak, bez obzira na blagodati koje daju, pokazuju i svoju drugu stranu u sezoni kiša, kada su poplave karlovačka stvarnost, velika je šansa da Karlovac postane top destinacija za sve one koji žele više od stanovanja. U Karlovcu se ne stanuje, u Karlovcu se živi.
Proaktivno, a ne reaktivno
Prirodna rijeka sa svim svojim elementima zapravo je najbolja obrana od sezonskih poplava, bolja od ikakvih regulacija. O tome se nekada u Karlovcu puno više razmišljalo, kontinuirano djelovalo, a kako je i pjeskarenje zapelo na svim zakonskim razinama, karlovačke su rijeke sve više prijetnja, a manje ugoda i to u svim godišnjim dobima.
Višak vode koje korito rijeke ne može uskladištiti slijevao se nekada u rukavce, poplavne šume i livade. Time se olakšavao pritisak na maticu i spriječilo opasno nakupljanje vode koje dovodi do katastrofalnih poplava. Rijeka u prirodnom stanju vrlo je važna za zdravlje šuma, a podzemne vode osiguravaju njihov nesmetan rast. Ta je situacija danas kritična, jer se obale rijeka devastiraju, ogoljene su, snaga vode odnosi zemlju i poplave su sve razornije.
Veliki utjecaj na rijeke imaju i mini hidroelektrane. Koliko god da su ovi projekti ekološki opravdani, nažalost, iza njih često stoji interes za profitom pod svaku cijenu. Mijenjanje toka vode, uništavanje hektara drveća kako bi se izgradila elektrana, dovodi do ogromnih poremećaja u ekosustavu. Samo Europsko udruženje malih hidroelektrana navodi da su neki od negativnih utjecaja onemogućavanje migracija riba i prekid riječnog kontinuiteta, povećanje smrtnosti riba, morfološke promjene, buka te fragmentacija i degradacija staništa pojedinih vrsta. Čak i one protočne hidroelektrane i dalje imaju negativne utjecaje na migracije riba i protok sedimenta.
Prirodna vodena ili obalna vegetacija nije samo ukras i životinjsko stanište, nego ima vrlo važnu ulogu za zdravlje ljudi. Ona, naime, pročišćuje vodu od organskog i mineralnog zagađenja. Biljke uzimaju minerale iz tih otpadnih tvari za svoju prehranu i ugrađuju ih u svoja tijela. Dio takve pročišćene vode potom odlazi u podzemlje, a poznato je da tu vodu crpimo za piće.
Prošlost pametnija od sadašnjosti
Voda je nešto što Karlovcu daje neprikosnovenu posebnost. Da nije bilo rijeka, ne bi bilo ni grada te njegove prevažne funkcije u povijesti. Do polovice 19. stoljeća Karlovac je postao važno trgovačko središte. Veliki profiti ostvarivali su se trgovinom žita, kao posljedica velike razlike u cijeni žita na tržištu. Za razvoj Karlovca veliko je značenje imao Panonsko-sjevernojadranski žitni put. Dunavom, Savom i Kupom žito se prevozilo iz Panonske nizine do Karlovca gdje se pretovarivalo i kolskim putovima, Jozefinom, Karolinom i Lujzijanom prevozilo do sjevernojadranskih luka Rijeke, Bakra i Senja. Bilo je to zlatno doba trgovačkog Karlovca.
Koliko je bilo bogatstvo Karlovca govori i činjenica da su krajem 18. stoljeća njegovi stanovnici plaćali najveći porez u Hrvatskoj. O poslovnoj živosti Karlovca govori i činjenica da je početkom 19. stoljeća u tvrđavi i njegovoj okolici bilo 120 gostionica i svratišta. To bogatstvo bilo je razlog zašto je Karlovac uz Zagreb bio središte narodnog preporoda u 19. stoljeću.
Možda je najveća korist od očuvanih rijeka danas nevidljiva: kada je rijeka u prirodnom stanju ona ostvaruje prirodnu ravnotežu. Svako pomicanje ravnoteže može imati neslućene i nepredviđene posljedice, a do tih spoznaja često se dolazi retroaktivno, analizom mogućih uzroka koji su već doveli do određenih posljedica. Karlovac je tu situaciju, nažalost, iskusio na teži i skuplji način pa retrogradne akcije ne mogu stići brzinu klimatskih promjena i udar vode.
Grad okrunjen rijekama postaje zatočenik, umjesto predvodnik proaktivnih rješenja. I bez obzira na izgradnju nasipa, postavljanje barijera i svega onoga što bi grad trebalo spasiti od vode, povratak prirodi bit će jedina opcija.
Grad koji se želi formirati kao poželjnja životna sredina, koji oduvijek ”diše zeleno“, morat će tako i djelovati. Upravo je sada vrijeme i za takve procese, jer kompletna obnova povijesne Karlovačke Zvijezde diktira i odgovore na klimatološke utjecaje, a oni su sve samo ne milostivi.