Migracije, mobilnost i raseljavanje u doba klimatskih promjena

ZAGREB, 15. kolovoza 2023. (Hina) - U Europi i diljem svijeta ljudi se suočavaju sa sve češćim ekstremnim klimatskim ispadima koji rezultiraju poplavama, požarima, teškim ugrozama za život, egzistenciju i imovinu. Broj raseljenih zbog ovogodišnjih klimatskih ekstrema još se utvrđuje, a na žalost, ni godina nije gotova. 

Prošle je godine najmanje 7,9 milijuna ljudi u Pakistanu raseljeno zbog poplava izazvanih klimatskim promjenama, još 20,6 milijuna trebalo je humanitarnu pomoć, a više od 1700 ih je izgubilo život. To je samo jedan od mnogih primjera klimatskih katastrofa koje uzrokuju neposrednu štetu ljudima i infrastrukturi u jednoj zemlji.

Ali, postoje i dugoročnije opasnosti koje mogu polako destabilizirati društva i gospodarstva.

Porast razine mora, primjerice, uzrokuje eroziju obale u mnogim dijelovima svijeta, što rezultira gubitkom kopna i slatke vode. Degradirajući morski i obalni ekosustavi ugrožavaju fizičku, ekonomsku i prehrambenu sigurnost pogođenih lokalnih zajednica, što ima izravne i neizravne učinke na njihovu odluku, ili potrebu da migriraju.

Tijekom proteklih trideset godina, broj ljudi koji žive u obalnim područjima koji su izloženi visokom riziku od porasta razine mora povećao se sa 160 milijuna na 260 milijuna. A 90 posto njih je iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom i malih otočnih država.

Mobilnost i migracija oduvijek su bili dio ljudske povijesti- ali danas više ljudi nego ikad prije živi izvan zemlje u kojoj su rođeni, prema podacima Ujedinjenih naroda. Danas prosječno 21,5 milijuna ljudi godišnje od 2008. godine napušta svoje domove zbog utjecaja klimatskih promjena i degradacije okoliša, prema Visokom povjereniku UN-a za izbjeglice (UNHCR).

Od porasta razine mora i erozije do poplava, oluja i šumskih požara, mnoge zajednice migriraju zbog gubitka sredstava za život, nesigurnosti hrane i/ili nedostupne zdravstvene skrbi- neke svojom voljom, ali druge su prisiljene napustiti svoje domove bez ikakvog pribježišta.

Iako klimatska migracija- pojam koji se koristi za definiranje migranata koji napuštaju svoje domove zbog utjecaja klimatskih promjena- nije nov, ušao je u popularnu uporabu posljednjih nekoliko godina. Najznačajnije je da Agenda za održivi razvoj do 2030. sada uključuje migraciju kao komponentu održivog razvoja i pojavljuje se u 11 od 17 ciljeva održivog razvoja (SDG).

Migranti i kreatori politika trebaju informacije i rješenja kako bi osigurali da kretanje bude siguran i pristupačan izbor i dok su ljudi u pokretu i kada stignu na odredište. Novinari imaju glavnu ulogu u promjeni načina na koji zajednice, kreatori politika i drugi dionici razmišljaju i planiraju migraciju.

Niz informacija o ovom problemu i savjete za novinare koji prate tematiku migracija vezanih uz klimatske promjene objavila je profesionalna mreža Earth Journalism Network u webinaru o klimatskim migracijama za novinare. Webinar donosi stavove različitih stručnjaka te podatke iz primarnih izvora, kako bi novinari usvojili osnove klimatskih migracija. Posebno je obrađen utjecaj klimatskih promjena na obalne zajednice te se raspravlja i o uobičajenim mitovima o mobilnosti i kako ih razbiti, zauzeti nijansiran pristup pri pokrivanju mobilnosti i migracija povezanih s klimom.

Dosta je nesporazuma i u vezi definicija pojedinih pojmova vezanih uz klimatskim promjenama uzrokovane migracije. Mobilnost je mogućnost kretanja i sposobnost prelaska s jednog mjesta na drugo, a migrant je krovni pojam, koji nije definiran međunarodnim pravom, za opisivanje osobe koja se seli iz svog uobičajenog mjesta stanovanja, bilo unutar zemlje, ili preko međunarodne granice, privremeno, ili trajno, iz raznih razloga.

Migracija uvjetovana klimom je, pak, kretanje osobe ili skupine osoba koje su, uglavnom zbog nagle ili progresivne promjene u okolišu uzrokovane klimatskim promjenama, prisiljene napustiti svoje uobičajeno mjesto stanovanja, ili su odlučile to učiniti, bilo privremeno, ili trajno, unutar države, ili preko međunarodne granice.

Izbjeglica (refugee) je zakonski definiran i zaštićen pojam koji se odnosi na ljude koji su pobjegli od rata, nasilja, sukoba, ili progona i prešli međunarodnu granicu kako bi pronašli sigurnost u drugoj zemlji, prema definiciji kojom se rukovodi Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR).

Treba imati na umu da iako se izraz "klimatski izbjeglica" često koristi, klimatske promjene nisu uključene u Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. godine i takvi ljudi nisu zaštićeni I nemaju po međunarodnoj definiciji razlog za traženje statusa izbjeglice.

Raseljenost je poseban oblik migracije u kojem su pojedinci prisiljeni preseliti se protiv svoje volje obično kao rezultat, ili kako bi izbjegli učinke oružanog sukoba, situacije općeg nasilja, kršenja ljudskih prava, ili prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Unutarnje raseljavanje je prisilna migracija pojedinaca unutar njihove zemlje porijekla. Ove osobe često se nazivaju interno raseljenim osobama.

U Hrvatskoj su tijekom Domovinskog rata zvani prognanicima, za razliku od izbjeglica koji su bili građani Bosne i Hercegovine. Hrvatska je u toku Domovinskog rata zbrinjavala više od pola milijuna izbjeglica i više od tristo tisuća progranika.

Imigracija se odnosi se na migrante koji dolaze iz drugih zemalja, a emigracija na migrante koji se sele u druge zemlje.

Manuel Marques Pereira, voditelj Odjela za migracije, klimatske promjene, okoliš i smanjenje rizika Međunarodne organizacije za migracije UN-a (IOM), govorio je na webinaru EJN-a  o klimatskim migracijama i naporima organizacije. Objasnio je da se ne radi samo o prisilnoj migraciji, ili raseljavanju – IOM također želi razviti politike i smjernice za ljude koji se odluče preseliti.

"Postoji puno zabluda o ljudskoj mobilnosti u kontekstu katastrofa, klimatskih promjena i degradacije okoliša", rekao je Pereira. "Ovo je još uvijek izazov-kako mobilnost i pravo na izbor mobilnosti predstaviti na pozitivan način". Upozorio je na zabludu o tome kako će zbog klimatskih promjena doći do velikih seoba naroda prema hladnijim područjima. 

Prema većini istraživanja izglednije su manje migracije unutar država, ili regija u kojima ljudi obitavaju nego transkontinentalne seobe.

Odluke vezane uz mobilnost i klimatsku migraciju višestruko su uzročne, što znači da imaju više uzroka koji se često isprepliću. Društveni, politički, ekonomski, demografski i drugi čimbenici igraju ulogu u tome zašto (ili hoće li) netko odlučiti preseliti, uključujući kamo ide, kako tamo stiže i prava dostupna na odredištu.

Klimatske promjene nazivaju se multiplikatorom rizika- što znači da kada se kombiniraju s drugim uzrocima migracije, drastično povećavaju rizike s kojima se ljudi suočavaju i stresore s kojima se susreću.

"Utjecaji klimatskih promjena… pogoršavaju druge uzroke prisilne, nevoljne migracije", rekao je Pereira. Također je dodao da, iako to nije jedini multiplikator rizika kada govorimo o migraciji, "klimatske promjene su najupečatljiviji i najvažniji od ovih multiplikatora".

Migracije uzrokovane klimom izazivaju sve veću zabrinutost. U novije vrijeme katastrofe izazvane klimom su se pojačale, raselivši milijune ljudi i prijeteći infrastrukturi. Takve pojave prijete fizičkoj, ekonomskoj i prehrambenoj sigurnosti lokalnih zajednica, potičući ih na migraciju.

Ljudska migracija nije novost, ali trenutni trendovi pokazuju neviđen broj pojedinaca koji žive izvan svojih zemalja rođenja. UNHCR navodi da od 2008. godine prosječno 21,5 milijuna ljudi godišnje migrira zbog klimatskih i ekoloških čimbenika. Zajednice se sele iz raznih razloga, od gubitka sredstava za život i nesigurnosti hrane do nedostupne zdravstvene skrbi.

Iako je pojam "klimatske migracije" nedavno dobio na snazi, a uloga novinara u izvještavanju o migracijama i uvjetima života u pojedinim zemljama je od ključne važnosti za primjenu dugoročne strategije migracija. Njihova je uloga osvještavanje s jasnim razumijevanjem višestrukih čimbenika, poput društveno-političkih, gospodarskih i demografskih aspekata koji se isprepliću s utjecajima klimatskih promjena, koje djeluju kao multiplikator rizika, pogoršavajući druge uzroke migracija.

M.T.V.