Tijekom četiri dana počevši od 13. rujna, dijelovi Češke zabilježili su preko 500 mm oborina, najviše u povijesti regije. Izlilo se preko 200 rijeka, poplavivši gradove kao što su Jeseník, Opava i Ostrava. Rijeka Vltava izlila se iz korita, uzrokujući poplave u Pragu. Infrastruktura je pretrpjela veliku štetu jer su ceste, željeznice i mostovi odneseni, a do 19. rujna oko 250.000 ljudi ostalo je bez struje.
U Poljskoj se pod teretom iste oluje izlila rijeka Morawka (nije isto što i Morava), pritoka rijeke Nysa Kłodzka koja se ulijeva u rijeku Odru koja se pak ulijeva u Baltičko more. Pod teretom oluje stradale su brane Dolnoslaskia i Opolskia što je rezultiralo velikim poplavama. U Rumunjskoj su u bujičnim poplavama stradale županije Galați i Vaslui, pri čemu je dubina vode dosezala i do 2 metra uništivši više od 6000 domova i raselivši stotine ljudi.
Poplave su odnijele najmanje 27 života. Češka i Austrija prijavile su po pet smrtnih slučajeva, Rumunjska i Poljska sedam, a Slovačka jednu. Tisuće ljudi je evakuirano pa potom raseljeno, uključujući 10.000 samo u Češkoj, a zbog poplavljenih domova. Gubici u poljoprivredi u cijeloj regiji bili su ozbiljni, s tisućama hektara uništenog poljoprivrednog zemljišta.
Kumulativna ekonomska šteta preliminarno je procijenjena malo ispod 3 milijarde eura. Vjeruje se da su snazi oluje i poplava pridonijeli topliji atmosferski uvjeti. Prema klimatskim znanstvenicima, klimatske promjene učinile su rekordne padaline dvostruko vjerojatnijim i intenzivirale kiše za 7−10 posto.
Izvješće globalnog konzorcija za monitoriranje vode
U 2024. svijet je oborio nove temperaturne rekorde dok su se ekstremne količine oborina povećale. Katastrofe povezane s vodom izazvale su opsežne posljedice, a klimatske promjene pridonijele su jačini poplava, suša i ciklona. Rastuće temperature uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva povećavaju snagu i intenzitet oborina monsuna, ciklona i drugih olujnih sustava.
Globalne temperature nastavljaju brzo rasti. Prosječna temperatura zraka na kopnu dosegla je najvišu razinu svih vremena, dosegnuvši 1,2 °C iznad prosjeka 1995.-2005. Više od polovice svjetske populacije u 111 zemalja doživjelo je svoju najvruću godinu dosad, dok su 34 zemlje zabilježile nove maksimalne temperaturne rekorde.
I velika količina oborina i suša postaju sve ekstremniji. U 2024. mjeseci s rekordno niskim oborinama bili su 38 posto češći nego tijekom početnog razdoblja 1995.-2005., dok su rekordno visoke 24-satne ekstremne količine oborina bile 52 posto češći.
Predviđanja za 2025. pokazuju još veće rizike. Sezonske klimatske prognoze i trenutni uvjeti u slivu signaliziraju potencijalno pogoršanje suša u sjevernoj Južnoj Americi, južnoj Africi i dijelovima Azije. Vlažnije regije poput Sahela i Europe mogle bi se suočiti s povećanim rizikom od poplava. Stalne klimatske promjene posvuda povećavaju vjerojatnost ekstremnih događaja kao što su bujične poplave, toplinski valovi i šumski požari.
Više informacija dostupno je u nedavno objavljenom Izvješću Global Water Monitor Consortiuma koji djeluje pri Australskom nacionalnom Sveučilištu.
