Rekordni šumski požari u Kanadi tijekom 2023. godine izložili su više od 350 milijuna ljudi u Sjevernoj Americi i Europi štetnom onečišćenju zraka, što je vjerojatno pridonijelo desecima tisuća preuranjenih smrti.
Zaključak je to novog istraživanja, prvog ovakvog tipa u povijesti, ističu autori Qiang Zhang, Yuexuanzi Wang, Qingyang Xiao iz Glavnog laboratorija Ministarstva obrazovanja za modeliranje Zemljinog sustava, Odjela za znanost o Zemljinom sustavu, Sveučilište Tsinghua, Peking, Kina u radu objavljenom u časopisu Nature u 10. rujna 2025. godine.
Znanstvenici ističu kako ovi nalazi “naglašavaju da teški šumski požari nemaju samo lokalne posljedice”, već mogu nanijeti stvarnu štetu i na udaljenim kontinentima. Ekstremne okolnosti koje su potpirili učinci klimatskih promjena izazvale su tisuće požara diljem Kanade između svibnja i rujna 2023. Ti požari spalili su oko 18 milijuna hektara šuma (44 milijuna jutara) – područje veće od cijele Engleske, piše Phys.org.
Petomjesečna sezona požara bila je neviđenih razmjera, pri čemu su se goleme zavjese dima širile atmosferom, bojajući nebo u žuto i izazivajući zdravstvena upozorenja diljem Sjeverne Amerike. Dim je prešao i Atlantik, sve do Europe, uzrokujući nagli porast koncentracija sitnih čestica PM2.5 i mjerljivo pogoršanje kvalitete zraka tisućama kilometara od izvora vatre.
Izloženost stanovništva i posljedice na zdravlje
Autori studije procjenjuju da je u Sjevernoj Americi i Europi oko 354 milijuna ljudi bilo izloženo dnevnim razinama lebdećih čestica PM2.5 iz tih požara koje su prelazile sigurnu granicu prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, ova je izloženost dovela do gotovo 70.000 prijevremenih (preranih) smrtnih slučajeva na oba kontinenta – najvećim dijelom zbog dugotrajnog udisanja zagađenog zraka tijekom više mjeseci, a manjim dijelom zbog kratkotrajne, akutne izloženosti dimu.
Autori ističu: “Procjenjujemo da je 5400 (3400–7400) akutnih smrti u Sjevernoj Americi i 64.300 (37.800–90.900) kroničnih smrti u Sjevernoj Americi i Europi povezano s izloženošću PM2.5 česticama u kanadskim šumskim požarima 2023. godine. Naši rezultati ističu dalekosežno onečišćenje PM2.5 česticama i zdravstveni teret koji veliki šumski požari mogu imati u jednoj godini”.
Iznenađujući razmjeri utjecaja dima
Znanstvenici su bili iznenađeni razmjerima ovih utjecaja. “Nalazi su bili zapanjujući i iznenadili su čak i nas istraživače”, izjavio je voditelj studije Qiang Zhang za AFP, profesor atmosferske kemije na sveučilištu Tsinghua: “Iako smo očekivali velik utjecaj rekordnih kanadskih požara 2023., opseg izloženosti stanovništva i pripisanih smrtnih slučajeva veći je od očekivanog”. Upozorio je da “takvi ekstremni šumski požari više nisu samo regionalni ekološki problem, već su postali globalni problem javnog zdravstva”.
Onečišćenje česticama PM2.5 osobito je zabrinjavajuće jer se radi o izrazito finim lebdećim česticama koje su dovoljno male da prodru duboko u pluća i prijeđu u krvotok. Izloženost povišenim razinama PM2.5 povezana je s većom učestalošću kroničnog bronhitisa, karcinoma pluća i srčanih bolesti.
Akutni naspram kroničnih učinaka dima
Istraživački tim je u procjenama izdvojio akutne i kronične prijevremene smrti uzrokovane čestičnim zagađenjem (PM2.5) iz dima, budući da predstavljaju dvije različite vrste zdravstvenih posljedica, objasnio je Qiang Zhang za Phys.org.
Akutne smrti obuhvaćaju neposredne, kratkoročne zdravstvene učinke tijekom “dana s dimom”, kada dnevne koncentracije PM2.5 naglo porastu znatno iznad smjernica WHO-a i mogu odmah potaknuti fatalne događaje poput srčanog udara ili respiratornog zatajenja.
Kronične smrti odražavaju zdravstveni teret dugotrajne izloženosti povišenim razinama PM2.5 kroz više mjeseci. Takva dugoročna izloženost povećava rizik od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti i postupno dovodi do prijevremene smrti.
Prva studija o utjecaju šumskog dima na zdravlje
Znanstvenici napominju da su ovakve procjene prve takve vrste, što znači da su morali koristiti općenitije dostupne epidemiološke dokaze za kvantifikaciju učinaka, zbog nedostatka ranijih studija specifično o utjecaju šumskog dima na zdravlje.
Zhang ističe kako je tim razvio računalni model u kombinaciji sa satelitskim promatranjima i tehnikama strojnog učenja, no taj sustav nije mogao uzeti u obzir razlike u toksičnosti različitih onečišćujućih tvari prisutnih u dimu.
Autori dodaju da je istraživanje tog aspekta – koji su nazvali “nedovoljno istraženim troškom” ovakvih katastrofa – ključno u budućnosti, osobito s obzirom na to da klimatske promjene čine šumske požare sve većima, intenzivnijima i češćima.
Autori studije naglašavaju da njihovi nalazi imaju određene nesigurnosti i ograničenja. Emisije iz šumskih požara vrlo je teško precizno procijeniti zbog nesigurnosti u faktorima emisije i količini izgorjelog goriva. Te se inicijalne pogreške zatim prenose u kemijske transportne modele (poput GEOS-Chem) i uzrokuju nesigurnosti u simuliranim koncentracijama PM2.5, kao i u procjenama doprinosa požara ukupnom zagađenju.
Ograničenja studije i buduće implikacije
Dodatno, model nije uzimao u obzir visinu injektiranja dima u atmosferu, što može dovesti do precjenjivanja koncentracija čestica u blizini izvora požara, odnosno podcjenjivanja na udaljenijim lokacijama. Metode za procjenu izloženosti PM2.5 stanovništva, kao i za izračun pripisane smrtnosti, također sadrže neke nepreciznosti jer se oslanjaju na ograničene epidemiološke dokaze za zdravstvene učinke dima. Ipak, istraživački tim je sustavno kvantificirao ukupnu nesigurnost rezultata pomoću sveobuhvatnih analiza osjetljivosti i “Monte Carlo” simulacija, te iznosi 95 posto intervala pouzdanosti za sve glavne procjene.
Daljnje metodološko ograničenje je relativno gruba prostorna rezolucija globalnog modela, zbog koje može doći do iskrivljenja izračuna izloženosti – osobito na velikim udaljenostima od izvora, gdje lokalni izvori onečišćenja zraka često nadmašuju doprinos dima kanadskih požara. Doista, u Sjevernoj Americi i Europi doprinos kanadskih požara 2023. na ukupne koncentracije PM2.5 bio je statistički značajan, dok je u drugim udaljenijim regijama ostao statistički neznatan.
Procjene zdravstvenih učinaka u ovoj studiji pretpostavljaju jednaku toksičnost svih čestica PM2.5 bez obzira na izvor. U stvarnosti, međutim, čestice iz dima požara sadrže veći udio ugljičnih aerosola i drugih komponenti koje mogu imati veću toksičnost od prosječnih urbanih čestica.
Nije u potpunosti poznato povećava li specifični kemijski sastav čestica iz šumskih požara rizik za zdravlje – dosadašnji epidemiološki dokazi o učincima upravo takvih čestica su ograničeni, pogotovo za dugoročne posljedice na mortalitet.
Upravljanje požarima je nužno
Autori naglašavaju da su hitno potrebne dodatne studije o zdravstvenim posljedicama dima, tim više što su brojni nefatalni zdravstveni učinci (poput pogoršanja astme, hospitalizacija i dr.) izvan opsega ove analize. Također, izračuni izloženosti u studiji temeljeni su na vanjskim koncentracijama PM2.5; stvarna inhalirana doza može biti manja ako ljudi uspiju ograničiti prodor dima u zatvorene prostore.
Ubuduće treba bolje proučiti i takve promjene u ponašanju i zaštitnim mjerama stanovništva tijekom požara kako bi se preciznije procijenili zdravstveni učinci.
Unatoč navedenim nesigurnostima, zaključak studije je jasan: kanadski šumski požari 2023. doveli su do masivnog onečišćenja zraka finim česticama i značajnih zdravstvenih posljedica, uključujući i one u vrlo udaljenim regijama. S obzirom na trend sve češćih i žešćih požara u borealnim i umjerenim šumama pod utjecajem klimatskih promjena, možemo očekivati da će se i globalni utjecaj takvih požara na zdravlje nastaviti i dodatno rasti u budućnosti.
Preventivne mjere poput upravljanja šumama i ranog suzbijanja požara svakako su važne, ali same po sebi nedovoljno štite od ovako široko rasprostranjenih događaja zbog goleme prostorne razmjernosti požara.