“Klimatske promjene i izvješće o čitateljima vijesti u 2024. godini: Analiza konzumiranja vijesti i stavova u osam zemalja”, naziv je izvještaja kojega je objavio Reuters o tome kako publike percipiraju, doživljavaju i reagiraju na sve veće učinke klimatskih promjena. Istraživanje je provedeno putem online anketa u studenome 2024. godine na publikama osam zemalja: Brazila, Francuske, Njemačke, Indije, Japana, Pakistana, Velike Britanije i SAD-a. Autori su dr. Waqas Ejaz, Mitali Mukherjee i dr. Richard Fletcher.
Izvješće je dio projekta koji istražuje uključenost javnosti u vijesti i informacije o klimatskim promjenama. Središnja tema ovogodišnjih nalaza je “inertnost percepcije klime”, odnosno stagnacija u javnim stajalištima, stavovima te uključenosti u klimatska pitanja i informacije tokom vremena, unatoč sve većoj hitnosti krize. Javno razumijevanje rizika, procjene institucionalnih odgovora, interakcija s klimatskim vijestima i pogledi na političke radnje u većini su slučajeva ostali izrazito stabilni od 2022., odražavajući ograničene promjene u svijesti i angažmanu, navodi se u dokumentu.
Rezultati anketa
Na temelju anketnih podataka iz osam zemalja, autori su našli da u prosjeku, u osam zemalja, polovica čitatelja vidi, čita ili čuje vijesti ili informacije o klimatskim promjenama na tjednoj bazi. Vijesti, odnosno informativni programi i dalje su dominantan oblik informiranja o klimatskim promjenama. Ispred su dokumentaraca, društvenih medija i interpersonalne komunikacije. Najkonzumiranije su i dalje televizijske vijesti koje slijede online mediji. Ljudi i dalje preferiraju video format nad tekstom.
Polovica čitatelja vjeruje medijima o klimatskim promjenama. Prema mišljenju 74 posto anketiranih znanstvenici su daleko najpouzdaniji izvor informacija o klimatskim promjenama, kao i najvidljiviji izvor u izvještavanju vijesti.
Iako neki tvrde da je ”svaka priča priča o klimi”, ljude najviše zanimaju vijesti o klimi koje se prepliću s lokalnim vijestima i vremenom, naglašavajući važnost informacija za njih osobno. Anketirani također kažu da su manje zainteresirani za vijesti o klimi koje se presijecaju s izvješćima o zabavi.
Nalazi vezani uz dezinformacije o klimatskim promjenama
U prosjeku, u osam zemalja, postotak onih koji misle da vide lažne i pogrešne informacije o klimatskim promjenama na tjednoj bazi je 25 posto. Najveće brojke izloženosti dezinformacijama o klimatskim promjenama prema samoprocjeni mogu se naći u Indiji (43 posto), sa znatno nižim brojkama u Ujedinjenom Kraljevstvu (17 posto) i Japanu (16 posto).
“Ključno je imati na umu da su to percepcije i da ne odražavaju nužno prevalenciju dezinformacija u tim zemljama”, naglašavaju autori.
Ljudi povezuju klimatske dezinformacije s nizom različitih izvora, s političarima i političkim strankama (12 posto), vladom (11 posto), slavnim osobama (10 posto) i aktivistima (10 posto) na vrhu popisa.
Nalazi o percepciji rizika i medijima:
Većina ispitanika u Brazilu (76 posto) i Indiji (65 posto) prijavila je toplinske valove, dok ozbiljne poplave pogađaju više od polovice ispitanika u Indiji (59 posto) i Pakistanu (54 posto). Percepcije pogoršanja trendova su dosljedne, a dvije trećine (63 posto) ispitanika na globalnoj razini vjeruje da toplinski valovi postaju sve jači, nakon čega slijede poplave (56 posto).
U prosjeku u osam zemalja, ljudi će vjerojatnije misliti da se ekstremni vremenski događaji pogoršavaju, a ne poboljšavaju te da su rizici od njih sve veći. Ljudi imaju različita mišljenja o tome postaje li način na koji njihova vlada prema njima lošiji ili bolji, ističu autori.
Ljudi će vjerojatnije misliti da mediji rade dobar posao nego loš, posebno kada je riječ o pravovremenom pružanju informacija, ali manje kada je riječ o pružanju informacija o temeljnim uzrocima. Također, više od dvije trećine ljudi u svakoj od zemalja zabrinuto je zbog utjecaja klimatskih promjena na ljude i planet. Politička ideologija uzrokuje razlike u zabrinutosti više nego druge demografske varijable. Zbog toga je zabrinuto čak 91 posto anketiranih samoprocijenjenih ljevičara i 77 posto desničara.
Većina ljudi također smatra da vlade, energetske kompanije i građani čine premalo za rješavanje klimatskih problema. “Podaci nas također podsjećaju na važnost osobne relevantnosti za današnju publiku vijesti. Iako su ljudi očito zabrinuti zbog globalnih posljedica klimatskih promjena, također ističu da su posebno zainteresirani za vijesti koje povezuju klimatske promjene s lokalnim događajima”, zaključuju autori.
