Dodaju da se srpanj i kolovoz već sada mogu okarakterizirati kao sušni i ekstremno sušni mjeseci, a takve hidrološke prilike dovele su do novih povijesnih minimuma vodostaja na nekim od najvećih hrvatskih rijeka.
Na Dunavu kod Batine 22. kolovoza zabilježen je najniži vodostaj u povijesti mjerenja od minus 149 centimetara, što je za oko 20 centimetara manje od dotadašnjeg minimuma iz 1909. godine. Vodostaj je trenutačno u blagom porastu te je 25. kolovoza iznosio minus 94 centimetra, navode Hrvatske vode.
Drava u Osijeku također je dosegnula novi povijesni minimum vodostaja s minus 194 centimetara, čime je dosadašnji rekord iz 2022. godine nadmašen za 20 centimetara. Vodostaj Drave kod Osijeka je 25. kolovoza iznosio minus 143 centimetra.
Novi povijesni minimum zabilježen je i na Savi u Županji gdje je vodostaj pao na 104 centimetra 25. kolovoza, čime je srušen dosadašnji rekord od minus 102 centimetra iz 2012.
Sava u Slavonskom Šamcu trenutačno je tek nekoliko centimetara iznad povijesnog minimuma, koji je također zabilježen 2012. godine.
Na Savi u Zagrebu trenutačni vodostaj iznosi minus 266 centimetara. Iako je riječ o izrazito niskoj razini, povijesni minimum na zagrebačkoj vodomjernoj postaji i dalje drži 23. kolovoza 1993., kada je izmjereno minus 338 centimetara.
Iz Hrvatskih voda navode da su dugotrajna suša i povlačenje rijeka vidno izmijenili riječni krajobraz.
Dodaju da su zbog izrazito niskih vodostaja otkrili brojne riječne sprudove, ade i plaže te da suhi dijelovi korita otkrivaju davno potopljene brodove, poput onog koji je razotkriven kod Opatovca na Dunavu.
Upozoravaju da ovako niski vodostaji ozbiljno otežavaju riječnu plovidbu i ograničavaju sustave za navodnjavanje poljoprivrednih površina.
Niski vodostaji mogu dugoročno utjecati i na vodoopskrbu, industrijsku i energetsku proizvodnju te promijeniti uvjete u riječnim ekosustavima.