Gradska skupština Grada Zagreba zajedno s gradonačelnikom Grada Zagreba i Regionalnom energetsko–klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) organizira dvodnevnu konferenciju “Zelena tranzicija pokreće europske gradove – Zagreb 2024.” Na konferenciji se raspravlja o politikama lokalnih vlasti u području energetske tranzicije i prilagodbe klimatskim promjenama te provedbi Europskog zelenog plana”.
Konferenciju je otvorio predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović govorom o opasnosti od klimatskih promjena i upozorenjem da prema novim podacima REGEA-e Zagreb više nema kontinentalnu nego mediteransku klimu. Upozorio je na izloženost građana i infrastrukture posljedicama promjena klime na građane – zdravstveno, odnosno biološki, energetski odnosno socijalno, i ekološki odnosno klimatski. Podsjeća da je prema izboru Europske agencije za okoliš Zagreb rangiran kao drugi najzeleniji grad u EU – iza Osla.
Brojne prepreke
Napomenuo je kako grad Zagreb već dugo planira zelenu urbanističku infrastrukturu – od biciklističkih staza do solarnih panela. Pritom se osim postavljanja tisuća solara na krovove institucija planiraju i energetske zajednice građana koje bi građane pretvorile od potrošača u proizvođače. Upozorio je da postoje brojne pravne prepreke u postavljanju solara na krovove višestambenih zgrada te da Grad u ovome može i hoće napraviti više. Tražit će promjene i na državnoj razini i olakšavanje širenja kategorije “prosumera”.
Radi se o konceptu Europske unije iz Zelenog plana sastavljenom od dvije riječi: proizvođač i konzument. To omogućava građanima da postanu europski trgovački subjekti koji mogu prodavati struju proizvedenu u solarima HEP-u. Međutim, problem s ovim modelom leži u tome što HEP-ova mreža može primiti određenu količinu ovako proizvedene struje, a ne maksimalnu koju je moguće proizvesti, stoga radi očuvanja mreže HEP može ograničiti struju koju mreža može primiti – odnosno može ograničiti građanima količinu struje koju mogu prodati čime se ograničava razina prihoda koju je građanima moguće utržiti. Umjesto toga, trebalo bi omogućiti kvartovsko umrežavanje panelima i povremeno ili trajno iskapčanje s HEP-ove mreže. Iako ovo sve nije eksplicirao, Klisović je spomenuo kako Grad može učiniti i više od uvođenja kategorije “prosumera”.
U izjavi pred novinarima Klisović je kazao kako prvi dan posvećen dijalogu s građanima predstavlja veliku novinu te da je zadovoljan što se uključio veliki broj građana koji su iznijeli niz pametnih prijedloga i neke od njih čak formulirati u obliku zaključaka skupštine:
“Nećemo se zaustaviti na ovome nego ćemo izvješće poslati i novom sazivu Europske komisije kako bi mogli razmisliti o tome što i kako dalje provoditi europski zeleni plan nužne su im informacije s terena. Zeleni plan gledamo i kao plan koji ima sastavnice gospodarstva i društvenog razvoja uključujući zdravstvo i socijalna pitanja, nova radna mjesta koja se stvaraju kroz tranziciju” istaknuo je Klisović.
Nakon predsjednika skupštine govorio je dr. Julije Domac – predsjednik REGEA-e koji je pohvalio konferenciju kao oblik rada javnih tijela sa građanima koji je zaista izravni dijalog. Nastavio se na Klisovićeve primjedbe o solarima istaknuvši da ako građani ne mogu postaviti solare na svoje krovove to znači da sustav ne funkcionira i sustav treba mijenjati. Pozvao se na primjer Austrije i tisuće energetskih zajednica građana. Dodao je kako postoji pravilo prema kojem na svakih 10.000 stanovnika mora ići jedna energetska zajednica.
Poanta ovog oblika energetske reforme omogućava ravnopravnije sudjelovanje građana na energetskom tržištu i ispravljaju se rizici od energetskog siromaštva. Zaključio je kako je ponosan na već do sada proširene kapacitete proizvodnje solarne energije te dodao kako će se do kraja godine ti kapaciteti u Gradu Zagrebu upeterostručiti. Na kraju je istaknuo 8000 novih zasađenih stabala, što su brojevi nikada prije zabilježeni i brojne energetske obnove zgrada.
Domac je novinarima kazao kako “ovim dijalogom danas šaljemo poruku da građani nisu ovdje samo da plaćaju račune za energiju već itekako imaju pravo proizvoditi i kontrolirati energiju. Grad Zagreb će poduzeti sve da omogući energetske zajednice građana i u stambenim zgradama. Sve investicije koje kontrolira Grad radi se prema ekološkim smjernicama čime se potiče i kvalitetnija gradnja i ušteda na računima za energiju do 70 posto”.
Panelisti
Drugi po redu bio je panel s predstavnicima Europske Unije – Zrinkom Ujević, voditeljicom predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak, v.d. voditeljicom ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Panelisti su bili i Mario Grubišić iz Europskog odbora regija, Miljenka Kuhar, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Nacionalna koordinatorica za Europski klimatski pakt te Vanja Novosel, članica Savjeta mladih Grada Zagreba. Panel je upoznao građane s novim i zelenim europskim politikama, prioritetima i mogućnostima.
Najzanimljiviji bio je “Prvi dijalog s građanima” u kojemu su građani, znanost i pripadnici poslovne zajednice po prvi puta dobili priliku izravno komunicirati s predstavnicima vlasti te su javno i formalno artikulirani problemi kako ih vide građani. Oni su isticali probleme poput krčenja zelenih površina koje nisu izravno pod Gradom Zagrebom te se navodi primjer Cmroka. Odgovor je bio da u kontekstu šuma u Zagrebu vlada birokratski kaos. Građani su istaknuli i da su neke vile u podsljemenskoj zoni ilegalno priključile svoje septičke jame na obližnje potoke.
Spominjao se i Jakuševac. Prvo u kontekstu izgradnje spalionice do koje bi dolazio samo onaj dio otpada koji se nikako drugačije ne može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Istaknuto je i kako takve spalionice imaju brojni europski gradovi u kojima je život savršeno ugodan poput Beča koji ima čak četiri spalionice, ili još bliže, Ljubljane i Celja. Također je istaknuto da bi spalionica smanjila račune za grijanje, a stanovnicima koji žive blizu spalionice, grijanje bi čak možda moglo biti besplatno. Istovremeno bi se zatvaranjem Jakuševca spriječilo daljnje emitiranje velikih količina metana i ugljičnog dioksida u atmosferu.
Joško Klisović kasnije je u odgovorima novinarima dodao kako je Jakuševac veliki problem i kako će se vjerojatno morati plaćati susjednim županijama za zbrinjavanje zagrebačkog otpada dok se problem ne riješi.
Svjetlosno zagađenje
U ”Dijalogu s građanima” ponovno su istaknute mogućnosti koje nudi geotermalna energija. Istaknuto je kako geotermalna energija već 40 godina grije bazene Mladost i kako je to putokaz za nova širenja i još jedna mogućnost snižavanja računa građana za energiju. Među problemima spomenuto je još i svjetlosno zagađenje za kojeg je iz publike konstatirano da LED možda štedi struju, ali i dalje predstavlja svjetlosno zagađenje koje narušava biološki ritam građana. Spominjani su i drugi projekti poput biciklističkih staza i proširenja pješačkih zona, poput najnovije na Jarunu, itd.
U petak 10. svibnja, održat će se drugi dan ove dvodnevne konferencije. On će biti međunarodni i ugostit će gradonačelnike desetak europskih gradova.
Jedini problem organizacije konferencije bila je getoizacija novinara u posebnu medijsku sobu s malim televizorom. Prema uputama za novinare ove konferencije, novinarima, uz iznimku snimatelja, nije bilo dopušteno prisustvovati dvorani u kojoj se vodio dijalog s građanima. Time je izravno ograničena mogućnost postavljanja pitanja i sudjelovanje novinara u “dijalogu” s vlasti o zelenim pitanjima. Također su novinari jedini dio građana koji je isključen iz ovog dijaloga, a time se ograničava protok informacija u živoj raspravi sa svim panelistima naspram ograničenih medijskih izjava službenih predstavnika. Zastarjela pravila jedina su prepreka inače izvrsno organiziranom događaju.