Dvije brzine zelene tranzicije: Troškovi kapitala, dugovi…

Vlade diljem svijeta još uvijek troše devet puta više na pojeftinjenje fosilnih goriva nego na subvencioniranje čiste energije za potrošače, a većinu investicija vide samo zemlje globalnog sjevera.

Čak i kada se odreknu kolonijalističke politike, zemlje globalnog sjevera, odnosno ekonomske jezgre, ili, zastarjelo – razvijene zemlje – ne uspijevaju se lišiti svojeg kolonijalističkog sustava vrijednosti. Taj nalaže da profiti moraju rasti, uvijek, inače firme u kapitalizmu propadaju.

Taj progon profita nad ljudima ne posustaje ni pod koju cijenu, pa čak ni pod ovu klimatske katastrofe koja se polako, ali sigurno razvija. Zemlje globalnog juga, ekonomske periferije ili zemlje u razvoju, sve žešće upozoravaju na opće povijesne istine: Zapad se izgradio na krvi i znoju ropstva, feudalizma i kolonijalizma. Čak i danas, naši pametni telefoni, i sva naša tehnologija i dalje ovise o resursima – te krvi i znoju – potlačenih zemalja i naroda.

Neujednačen napredak

I svejedno mi ne mijenjamo ništa. Šef Ujedinjenih naroda za klimu Simon Stiell upozorio je investitore na sastanku u New Yorku kako bogate zemlje imaju najviše profita od rasta čiste energije, dok su siromašnije nacije lišene financijskih sredstava za jeftinije obnovljive izvore energije. Neka gospodarstva počinju viđati dividende od stotina milijardi dolara koje svake godine teku u čistu energiju diljem svijeta – ali napredak je neujednačen, pri čemu bogatije zemlje ubiru većinu koristi, a one siromašnije suzdržane su, rekao je šef Ujedinjenih naroda za klimu u utorak. 

Simon Stiell rekao je ulagačima na događaju u New Yorku da su napori mnogih zemalja u razvoju da usvoje više obnovljivih izvora energije poput solarne i vjetroelektrane “sputani vrtoglavo visokim troškovima kapitala… ili zaglibljeni u spiralnim dužničkim krizama”.

Dodao je, poprilično otvoreno: “Ako gospodarstva u razvoju ne budu imala više koristi od ove poplave klimatskih ulaganja, brzo ćemo ukorijeniti opasnu globalnu tranziciju u dvije brzine”.

U izvješću koje je u prošloga tjedna objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), pokazujući kako ispuniti ciljeve energetske tranzicije dogovorene na prošlogodišnjem summitu o klimi COP28, navodi se da napredna gospodarstva i Kina čine više od četiri od svakih pet dolara uloženih u čistu energiju od potpisivanja Pariškog sporazuma krajem 2015.

IEA je pozvala na snažnije i stabilnije politike za privlačenje privatnih ulaganja u čistu energiju u drugim regijama, zajedno s većom, bolje ciljanom međunarodnom potporom djelomično potaknutom novim ciljem financiranja klimatskih promjena koji bi trebao biti dogovoren na COP29 u studenom, piše Climate Home.

Slabo subvencioniranje potrošača

Agencija je također istaknula da, iako su vlade zabrinute kako energetsku tranziciju učiniti društveno prihvatljivom, globalno još uvijek troše devet puta više na pojeftinjenje fosilnih goriva nego na subvencioniranje čiste energije za potrošače.

Uz tvrtke i financijere koji su se okupili u New Yorku na godišnjem Climate Weeku NYC, uz čelnike koji su prisustvovali Općoj skupštini Ujedinjenih naroda (UNGA), međunarodne agencije i zelene skupine naglasile su potrebu za usklađenim djelovanjem javnog i privatnog sektora kako bi se postavili međunarodno dogovoreni energetski ciljevi u praksi.

Kako do održive budućnosti

Kako piše Climate Home, Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, kazao je da bi ciljevi postavljeni na COP28 mogli staviti globalni energetski sektor “na brzi put prema sigurnijoj, pristupačnijoj i održivijoj budućnosti”.

“Kako bismo osigurali da svijet ne propusti ovu veliku priliku, fokus se mora brzo prebaciti na implementaciju”, dodao je.

Preporučeno je utvrđivanje ciljeva gigavata za korištenje obnovljive energije na nacionalnoj razini kao što su to učinile, primjerice, Velika Britanija i Indija; smanjenje rizika ulaganja u obnovljivu energiju – nudeći potporu kao što su konkurentni dugoročni ugovori ili porezni krediti – kao u Europi, Indiji, Kini i Sjedinjenim Državama; te određivanje datuma 2035., ili ranije, za prestanak prodaje osobnih vozila na benzin i dizel, kao što je to učinila Europska unija.